SARAJEVO, BANJALUKA - Kada se analizira starost onih koji su u BiH prošle godine pravosnažno osuđeni za krivična djela koja se, recimo, odnose na drogu, pranje novca i slično, uočava se da je to uglavnom omladina.
U Izvještaju iz centralne baze podataka o počinjenim teškim krivičnim djelima u BiH u 2020. godini vidi se da je tokom te godine osuđeno 468 lica, od čega njih 210 nije proslavilo ni 30. rođendan.
Primjera radi, od 341 osobe, koliko ih je osuđeno zbog droge, njih čak 144 je starosti od 18 do 29 godina.
"Podaci ukazuju na visok broj osuđenih lica mlađe dobi, i to od 18 do 29 godina, zbog krivičnog djela proizvodnja i stavljanje u promet droga, i to 42 odsto lica od ukupnog broja osuđenih za to krivično djelo", ističe se u ovom izvještaju.
Ovaj izvještaj bi, nakon javnih konsultacija, te dobijenog mišljenja Kancelarije za zakonodavstvo, trebalo da ide na usvajanje pred Savjet ministara BiH.
U njemu se navodi da je prošle godine 105 lica osuđeno zbog pranja novca, od čega njih 60 nije navršilo 30 godina.
Bitno je naglasiti da su i raniji izvještaji ukazivali na istu problematiku jer je utvrđeno da se kao lica u sukobu sa zakonom javljaju uglavnom osobe mlađe životne dobi.
"Iako nisu ohrabrujući, čini se važnim napomenuti da se ovi statistički podaci uglavnom slažu sa većinom međunarodnih statističkih podataka koji govore da skoro sva krivična djela čine osobe upravo ove starosne granice", ističe se u izvještaju.
Psiholog Aleksandar Milić naglašava da je istina da je povećan broj slučajeva devijantnog ponašanja, što se odnosi i na prekršaje i krivična djela.
"To je povezano sa mentalnim zdravljem, odnosno s određenim poremećajima ličnosti. Ono što je simptomatično kod tih počinilaca jeste da su oni već odranije imali poremećen stil življenja, što znači da nisu zdravo odrastali, odnosno da na njih nisu adekvatno djelovali porodica, vršnjaci, škola i tako dalje. To znači da su odrastali pod uslovima gdje nisu stvarali dobre navike, koje vode čovjeka zdravom stilu života", rekao je Milić za "Nezavisne novine".
Kod takvih osoba prilikom odrastanja rastu želje, a, primjera radi, nisu osposobljene da rade.
"Dakle, imaju potrebe koje ne mogu zadovoljiti. Imate i one koji bi, i kad bi im čovjek dao posao, bili skloni traženju nečeg više, što znači da posežu za krivičnim djelima", rekao je Milić.
Od 468 osuđenih prošle godine, 30 su žene, dok je 438 muškaraca. Većina ih nije osuđena na robiju. Naime, za njih 120 je određena novčana kazna, a za 148 uslovna. Preostalih 200 poslato je na robiju.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.