BANJALUKA - Naši građani su najhumaniji kad je najteže, a svi bi trebalo da se ugledaju na male humanitarce koji su svojim rukama napravili nakit, koji su zatim prodali, a svoju zaradu donirali javnoj kuhinji, kako bi pomogli najugroženijima.
Ovo je poruka koju su poslala bh. humanitarna udruženja povodom Svjetskog dana humanosti, 19. avgusta.
Kako je istakla Saliha Rokša, portparolka Udruženja "Pomozi.ba", za "Nezavisne novine", njihov moto je da budu humani i da podstiču druge na humanost.
"Iz naše perspektive možemo reći da su bh. građani i te kako humani, s obzirom na to da se odazovu na sve naše humanitarne akcije, bilo da je u pitanju liječenje oboljelih, donacija prehrambenih higijenskih artikala, pa do nekih manjih akcija, tako da smo i više nego zahvalni svim ljudima, kako u BiH, tako i u dijaspori, koji svakodnevno podržavaju naš rad i sve naše humanitarne aktivnosti", rekla je Rokša.
Kada je u pitanju humanost naših sugrađana i sugrađanki, kako ističe, tu zaista nema granica, jer od samog osnivanja "Pomozi.ba" organizacije, od 2012. godine, pa do danas imaju veliku podršku ljudi.
"Oni su humani svakodnevno i mi se zaista pitamo odakle ta humanost bh. građanima, a pogotovo su solidarni i empatični kada su u pitanju neke teške životne situacije, tako da slobodno možemo reći da smo više nego human narod. Najhumaniji su u kriznim situacijama, i onda kada je najteže", poručuje ona.
I Miroslav Subašić, predsjednik Udruženje građana "Mozaik prijateljstva", ističe da je skoro sve što radi ovo udruženje vezano za humane ljude.
"Tu su brojni ljudi, koji učestvuju u 'Obroku ljubavi' i akcijama koje mi radimo. No, mi daleko više treba da govorimo o humanosti. Mislim da treba da učimo od male djece, pa recimo, naša objava da su djeca napravila nakit i zaradu od 100 KM donijela u našu kuhinju, trebalo bi da prođe najbolje, ali moram priznati da nije, jer se na sva zvona čuje kad pomogne političar i sl., ali vidite kakav je to gest djece. To je nešto najbolje što se moglo desiti 'Mozaiku'", ističe Subašić za "Nezavisne".
Pojašnjava da oni ne poznaju tu djecu, ali djeca znaju za njihovu kuhinju.
"Mnogo puta mogli smo čuti kako djeca pitaju roditelje šta je ovo, kakav je to red ispred naše javne kuhinje. Djeca su čula kako postoje bake i deke ili ljudi koji nemaju šta da jedu, i njih je to podstaklo, te su otišli prodavati svoje lutke i još mnoštvo stvari, i na taj način su nahranila one koji nemaju. To su u stvari najljepše priče, i nešto što može da bude uzor i nama starijima", kazao je Subašić.
Inače, na Svjetski dan humanitarne pomoći organizacije podsjećaju da se svake godine suočavaju s novim izazovima te žele više obrazovanja i osposobljavanja, a posebno za mlade, pa je tako UN upozorio da je 2023. bila najsmrtonosnija godina za humanitarne radnike u istoriji, javlja Anadolija.
"Civili i humanitarni radnici plaćaju cijenu svojim životima, a odgovorni izbjegavaju pravdu. Vrijeme je da oni na vlasti okončaju nekažnjivost i djeluju u korist čovječanstva", upozoravaju Ujedinjene nacije.
Navode da je cilj ovogodišnjeg Humanitarnog dana pridobiti podršku javnosti kako bi se pomoglo u vršenju pritiska na strane u sukobu i svjetske vođe da preduzmu mjere kako bi osigurali zaštitu civila i humanitarnih radnika u zonama sukoba.
Prema podacima UN-ove Kancelarije za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA), 261 humanitarni radnik ubijen je u cijelom svijetu prošle godine, što je više nego 118 ubijenih godinu dana prije toga, 78 ih je oteto, a 196 ranjeno prošle godine.