Čak i poslije sedam dana nakon što je supertajfun "Durijan" pogodio Filipine mogu se vidjeti leševi kako svakog dana isplivavaju na filipinskim obalama. I dok je Vlada naredila preseljenje stanovništva iz najugroženijih područja, broj mrtvih i dalje raste, iako je do sada zabilježeno više od 1.000 stradalih. Supertajfun "Durijan" pored ogromnog broja žrtava izazvao je bujice koje su se spuštale niz vulkan Majon poslije čega su zatrpane desetine sela.
I dok je zvanična cifra 1.316 mrtvih, spasilačke ekipe i dalje pronalaze leševe u blatnim odronima na Filipinima.
Potragu za nestalima otežala je i jaka kiša koja na Filipinima pada danima poslije `Durijana` tako da nestale ne mogu ni locirati.
Ono što još pogoršava situaciju jeste činjenica da je vulkan Majon aktivan vulkan i nikada se ne zna kada može da dođe do erupcije. Seljani odbijaju da se presele jer je područje Majona, kao i svako drugo vulkansko tlo, izuzetno plodno. Ovaj vulkan je seljanima zaprijetio i u avgustu kada su evakuisani, ali su se odmah početkom septembra vratili svojim kućama.
Sveukupna materijalna šteta koju je `Durijan` napravio na Filipinima procjenjuje se na 25 miliona dolara.
A da je ova sedmica bila zaista neobična kada je riječ o vremenskim prilikama svjedoči i primjer mini-tornada, koji je ovih dana pogodio jedno predgrađe Londona pri čemu je povrijeđeno šest osoba, a više od sto kuća je oštećeno. Tornado je dizao krovove i teško oštetio nekoliko automobila u sjeverozapadnom dijelu Londona. Da nije riječ o običnoj oluji svjedoči i podatak da je 11 vatrogasnih ekipa intervenisalo na terenu da bi sanirali pogođeno područje. Očevici kažu da je padala jaka kiša i susnježica kada se odjednom počelo događati nešto neobično. Počela je velika buka i vrtlog se spustio iz oblaka nad ulicu. U početku je bilo zanimljivo, a kada su stvari počele letjeti naokolo postalo je zastrašujuće. Tornado je čupao stabla, dizao krovove, te su predmeti udarali prolaznike koji su se zatekli u blizini. U gradu je zabilježeno još nekoliko nesreća vezanih za tornado, te je stradalo nekoliko automobila, jedno vatrogasno vozilo i helikopter. Meteorolozi ističu da ovako snažne oluje sa vjetrovima brzine uragana nisu zabilježene zadnjih 50 godina.
Dok Veliku Britaniju pogađaju oluje i tornada, ostatak Evrope uživa u neobično lijepoj i nadasve toploj jeseni. Još nema snijega, pa nije počela ni skijaška sezona, a optimisti na plažama Španije `hvataju` boju dok još mogu.
Kada je riječ o zapadnoj Evropi ovo je najtoplija jesen zadnjih 300 godina. Temperature i do 26 stepeni Celzijusa, koje su zabilježene u Španiji, učinile su da je more i dalje toplo, sasvim dovoljno toplo da se bez problema okupate i na početku decembra. I dok se u Španiji kupaju, zimski centri su zatvoreni usljed nedostatka snijega. Rekordno visoke temperature u Švajcarskoj nisu zabilježene od 1864. godine, što predstavlja veliki problem za zimske centre na kojima se bazira švajcarska turistička industrija. Vlasnici hotela u zimskim centrima gledaju u nebo, jer i da se odluče na vještački snijeg, on se ne može održati na temperaturi iznad nule.
Temperature ispod nule zabilježene su samo u švajcarskim planinama višim od 2.500 metara. Kada je riječ o zimskim centrima u Italiji i Francuskoj samo je ponegdje pao snijeg, koji se ubrzo otopio.
`Ovih dana temperature ispod nule zabilježene su samo u Sibiru i Laponiji`, kaže Patrik Galoa iz Francuske meteorološke službe.
Galoa i za ostatak decembra predviđa umjerene temperature, a jedino `bijeli Božić` bi mogao spasiti zimske centre, ali je malo vjerovatno da će se to desiti.
Norveški ekonomista Kjel Seneset kaže da će doći i do promjene na tržištu nekretnina, jer planinske vikendice više neće kupovati ispod 700 metara nadmorske visine. Seneset kaže da je i u Oslu ovih dana vrlo toplo, čak 10 stepeni iznad prosječne temperature.
Visoke temperature su jedino pozdravljene u Poljskoj, gdje su visoki računi za grijanje oduvijek pravili probleme građanima.
Temperatura utiče i na šumski svijet, jer medvjedi su još budni, dakle, zimski san je odložen.
`Medvjedi su još budni jer u šumama ima sasvim dovoljno šumskog voća koje jedu u izobilju`, kaže finski lovac Ilpo Kojola.
Lota Melberg, švedski uzgajivač krompira, kaže da je ove jeseni uspio da izvadi i ekstra urod jer je jesen bila topla i suva, što u potpunosti odgovara ovoj kulturi. Klimatske promjene imaće i ozbiljne posljedice i na raznolikost u svjetskim morima, jer prema izjavama naučnika sve je manje i manje planktona.
I dok su meteorolozi krajnje obazrivi kada su u pitanju dalje prognoze, češki sakupljači gljiva nadaju se da će se toplo vrijeme nastaviti jer izuzetno pogoduje gljivama.
Visoke temperature uslovile su da jedna od najpopularnijih čeških razonoda, sakupljanje gljiva, produži trajanje jer i danas u šumama pronalaze gljive. `Nije normalno, ali je istina`, potvrdio je ekspert za gljive Jan Borovicka.