Građani BiH posjeduju veliku količinu naoružanja, a prema procjenama oko 16 odsto građana posjeduje ilegalno naoružanje, a tri odsto stanovništva ima legalno registrovano oružje, podaci su iz UNDPa.
U posljednjoj studiji o lakom naoružanju koju je izradio UNDP utvrđeno je da je naoružan svaki peti građanin. Prema podacima UNDP-a u porodičnim domaćinstvima, kao i na mjestima skrivenim `daleko od očiju` krije se blizu 500.000 komada oružja.
Nažalost, redovno smo u prilici da čujemo za slučajeve da se neko povrijedio ili usmrtio drugo lice automatskom puškom, što ne bi smio biti slučaj jer građani BiH ne mogu legalno posjedovati automatsko oružje.
Podaci UNDP za BiH, koji se odnose na period od završetka rata do 2003. godine, kažu da je od upotrebe nelegalnog oružja u BiH stradalo 8.000 osoba.
Međutim, i poslije tog perioda se desilo dosta slučajeva sa smrtnim ishodom u kome je oružje odigralo tragičnu ulogu.
Nedavno je u Bijeljini smrtno stradao dječak Dejan Tomić, star pet godina, kojeg je ranio šestogodišnji prijatelj igrajući se puškomitraljezom.
`Igrajući se ispred kuće Ranke Tomić u Bijeljini, dječak je ranio drugog dječaka`, rekao je portparol CJB Bijeljina Dragomir Perić.
EUFOR-ova akcija prikupljanja naoružanja pod nazivom `Žetva` dala je zapažene rezultate, ali problem predstavljaju tajna skloništa ili oružja koja pojedini građani uporno kriju. Policija ponovo apeluje na građane koji imaju ilegalno oružje da ga što prije predaju, jer posjedovanje takvog oružja ugrožava bezbjednost i predstavlja opasnost.
Pištolji i revolveri najtraženiji
U Republici Srpskoj je registrovano oko 694.940 komada oružja, a u pogledu vrste oružja veći broj je sa kratkom cijevi, kao što su pištolji i revolveri, nego oružja sa dugim cijevima ili pušaka.
U MUP-u RS je u toku uspostavljanje elektronske baze oružja. U FBiH ne postoje podaci o tome koliko je građana legalno naoružano. Ipak, samo u prošloj godini na području FBiH su, po osnovu podnesenih zahtjeva, izvršene 6.022 registracije oružja.
`U prvih osam mjeseci tekuće godine u Federaciji BiH izvršeno je 5.378 registracija oružja. Prema podacima kojima raspolaže federalna Uprava policije, a koje smo dobili od kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova, pregled broja registrovanog oružja po kantonima u ovih osam mjeseci je sljedeći: Unsko-sanski kanton: 1.479, Posavski kanton: 153, Tuzlanski kanton: 1.188, Zeničko-dobojski kanton: nije bilo, Bosansko-podrinjski kanton: 452, Srednjobosanski kanton: 467, Hercegovačko-neretvanski kanton: 425, Zapadno-hercegovački kanton: 694, Kanton Sarajevo: 750, Livanjski kanton: 330`, saopšteno je iz MUP-a FBiH.
`Oružje ne dajemo siledžijama`
Za izdavanje odobrenja za nabavljanje oružja građani podnose policijskoj stanici prema mjestu prebivališta, zahtjev za nabavljanje oružja uz koji moraju priložiti fotokopiju lične karte, uvjerenje da protiv njega nije pokrenut krivični postupak, uvjerenje da protiv njega nije pokrenut prekršajni postupak, uvjerenje ovlaštene organizacije da je obučen da rukuje vatrenim oružjem, uvjerenje ovlaštene zdravstvene organizacije o zdravstvenoj sposobnosti za držanje i nošenje oružja koje važi šest mjeseci od dana izdavanja.
Za lovačko oružje pored tih uslova potrebno je da osoba ima položen lovački ispit i da je član udruženja.
Samir Kekić, inspektor MUP-a Sarajevskog kantona i predsjednik Kantonalne komisije za nadzor nad provođenjem Zakona o nošenju oružja, istakao je da je procedura za izdavanje oružja u Sarajevu slična kao i u svakom dijelu BiH i traje tridesetak dana.
Oružje mogu imati pravna i fizička lica. Pod dozvoljenim oružjem podrazumijevaju se pištolji, lovačke i sportske puške. Ukoliko neko želi da ima dozvolu za nošenje pištolja, potrebno je da je punoljetan, mentalno sposoban, da nije krivično kažnjavan i da nije imao prekršajne prijave u djelima narušavanja javnog reda i mira. Kod krivično kažnjavanih ne odnosi se na kazne u saobraćaju.
`Osoba koja želi da ima pištolj ne može u posljednjih pet godina imati nijedan prekršaj u oblasti narušavanja javnog reda i mira. Znači, oružje ne dajemo siledžijama i onima koji se vole potući ili praviti neke probleme`, tvrdi Kekić.
Automatske puške zabranjene
Prema podacima MUP-a RS građani na osnovu odobrenja mogu nabavljati pištolje i revolvere kalibra 4,8 mm i veći, lovačke puške raznih kalibara sa olučenim i neolučenim cijevima, kombinovano oružje odnosno oružje sa dvije ili više olučenih i neolučenih cijevi različitog kalibra, te sportsko oružje. Osim toga, građani u RS mogu nabaviti i trofejno oružje, odnosno vatreno oružje koje je neupotrebljivo i hladno oružje koje se čuva iz ustanaka i oslobodilačkih ratova ili koje predstavlja lični ili porodični trofej vlasnika, te staro oružje, a to su puške, revolveri, sablje, mačevi i drugo oružje koje više nije u upotrebi, a ima istorijsku ili umjetničku vrijednost.
`Zabranjeno je držanje i nošenje poluautomatskog i kombinovanog dugog oružja osim lovačkog oružja, kao i držanje i nošenje automatskog dugog vatrenog oružja, kao i automatskog kratkog oružja`, kažu u MUP-u RS.
Građani RS koji posjeduju legalno oružje mogu nabavljati municiju na osnovu odobrenja za nabavku municije i to najviše 50 komada u toku kalendarske godine.
Građani BiH mogu legalizovati oružje koje imaju bez krivične odgovornosti, kao i predati nelegalno oružje koje posjeduju. Naravno, za legalizaciju oružja važe propisi kao i za registraciju tako da se ne može legalizovati automatsko i poluautomatsko oružje.
Ni MUP RS, ni MUP FBiH ne posjeduju podatke o tome koliko se krivičnih djela počini registrovanim, a koliko neregistrovanim vatrenim oružjem.
Prema mišljenju policijskih stručnjaka, legalno registrovanim oružjem se veoma rijetko vrše krivična djela.