Sve veći broj bh. građana, koji su pozivali interaktivne kvizove znanja sa TV kanala, žali se da, iako su potrošili dosta novca pozivajući na malim ekranima navedeni broj, nikada nisu bili uključeni u program.
Tvrde da su ih voditelji ubijedili "da niko ne zove i ne želi da pokupi nagradu od nekoliko hiljada maraka", te da su nakon toga nazvali i pokušali osvojiti novac, ali da nisu uključeni uživo u program.
Iako je rješenje očigledno, kažu građani, nemoguće je dobiti direktan kontakt s voditeljem i ponuditi pravo rješenje.
Tvrde da ima i onih kvizova u kojima je ponuđeno desetak mogućih rješenja, a da ipak, "tačno" svaki put bude baš ono posljednje koje gledaoci ponude.
Građani upozoravaju da dobijaju previsoke račune, nakon što pozivaju takve brojeve.
"Na tu podvalu sam 'nasjela' u nekoliko navrata, i svaki put potrošila dosta telefonskih impulsa", kažeBanjalučanka D.P.
Dodaje da je takve kvizove vidjela i ranije, na stranim televizijama, ali da nikada nije ni slutila da će je učešće u takvim emisijama skupo koštati.
Izgube novac, nagradu ne dobiju: "Voditeljka je rekla 'Zovite, jako malo vremena je ostalo do kraja emisije. Ne propustite priliku da osvojite ovaj novac'. Pokušala sam da osvojim nagradu, ali nisam uspjela da dobijem vezu sa voditeljkom", kaže ova Banjalučanka, i dodaje:
"U program se uspijevaju uključiti ljudi koji govore netačna rješenja, iako je tačan odgovor i više nego očigledan. Sve mi je to jako čudno. Naplatili su mi ćutanje. Potrošila sam novac, a ništa nisam dobila".
Preduzeća koja su priređivači tih kvizova ne žele da se oglase. U jednom od njih, na naš zahtjev da porazgovaramo o kvizovima čiji su autor, rekli su da ne žele da ih "pljujemo", te da će na razgovor pristati tek kad sakupimo i kontaktiramo sva preduzeća koja se bave tom djelatnošću.
S druge strane, u TV stanicama kažu da oni nisu vlasnici kvizova, već se oni samo emituju na njihovim programima. U televiziji Kanal 3 iz Prnjavora, koja jedan takav kviz prikazuje u prijepodnevnom programu svakog radnog dana, rekli su da je ta televizija vlasniku kviza, uz određenu naknadu, samo iznajmila medijski prostor.
"Televizija nema kontakte sa gledaocima. Potencijalni igrači se javljaju na telefon koji je istaknut na ekranu, a telefon je u njihovim prostorijama i nama se proslijeđuju pozivi u program, u koje mi nemamo uvid. Televizija K3 ne isplaćuje nagrade i ne kontaktira sa dobitnicima. To rade isključivo vlasnici i organizatori kviza", kažu u toj televizji.
Nezadovoljstvo je kulminiralo u udruženjima za zaštitu potrošača. Upozoravaju građane da ne pozivaju kvizove.
Čekaju i troše impulse: Snežana Šešlija, predsjednik Udruženja građana "Tolerancijom protiv različitosti" (ToPeeR) iz Doboja, smatra da brojni pokazatelji ukazuju na to da kod kvizova znanja koji se emituju na TV kanalima ima malverzacija.
"Nisam za to da se ti kvizovi zabrane, ali smatram da bi trebalo da budu češće podvrgnuti kontrolama. Sporno je to što ljudi dosta čekaju da budu uključeni, ali mi se čini, da ponekad na izuzetno lagano pitanje ljudi daju pogrešna rješenja. Zbog toga jedan dio mene smatra da se u program uključuju ljudi unaprijed određeni da daju netačna rješenja", kaže Šešlija.
Ističe da joj smeta to što su ljudi ponekad i po deset minuta čekaju na liniji, a da na kraju ne budu uključeni u program.
U Udruženju građana "Don" iz Prijedora kažu da interaktivne kvizove smatraju "ogromnom manipulacijom nad građanima".
"Imali smo više pritužbi od potrošača na te kvizove. Žalili su se na to da nisu ostvarili kontakt sa voditeljem, a da im je to čekanje na vezi naplaćivano po enormno visokim cijenama. Tragom tih žalbi proveli smo određena istraživanja, na način da smo zvali pojedine kvizove u momentu dok niko nije bio uključivan u program. Telefon bi zvonio, a voditelj bi uporno pozivao gledaoce da zovu, a nas niko nije uključivao. Naravno, ta 'zvonjava' nam je naplaćena", rekao je Željko Marić, terenski koordinator programa u Udruženju građana DON.
Dodao je da u tom udruženju prikupljaju "dokaze o određenim manipulacijama, tako da ne mogu potvrditi da li bivaju u program uključene osobe povezane sa organizatorima kviza".
"Apsurdno je da na potpuno jednostavna i očigledna pitanja niko od gledalaca ne da tačan odgovor, kao i da ima više odgovora na pitanja, a koji je 'odgovarajući' tačan odgovor određuje organizator kviza. Na primjer, traži se ime na slovo 'B', ponuđeno je deset imena, a tačan odgovor u većini slučajeva je to deseto ime", kaže Marić.
"Opštenarodna prevara": Dodaje da je učešće u ovim kvizovima dozvoljeno i maloljetnim osobama, pa se često dešava da djeca, kada roditelji nisu kod kuće, nazivaju i tako roditeljima priređuju neprijatna iznenađenja kada dobiju telefonski račun.
Dragovan Petrović, sekretar Udruženja za zaštitu potrošača RS, kaže da je bilo građana koji su tom udruženju navodili kako im nakon pozivanja kvizova dolaze previsoki računi.
Dodaje da su pitanja u kvizovima vrlo laka i "mame" igrače, i ističe da su tarife za pozivanje "paprene".
Sociolog Ivan Šijaković kaže da postoji nekoliko razloga zbog kojih građani pozivaju te kvizove.
"To deluje dosta primamljivo, stalno su prisutni i imaju neke vizuelne efekte. Optička varka je dosta jača nego kod drugih kvizova, jer vam se čini da vi to sve znate, da ste bolji od nekih koji pokušavaju. Dalje, direktno se zna da li je neko uspeo, dobio nagradu, ili nije. Dakle, nema čekanja, pa je privlačno. Opet, prisutnost tih kvizova na brojnim TV programima, čini ih takvim da čovek ne može da ih izbegne", kaže Šijaković.
Smatra da su građani lakovjerni i da ne znaju šta je, kako kaže, prava istina.
"To je dosta neetička, vrlo lukava i pokvarena igra sa ljudima, gde se oni pretvaraju u jednu vrstu nesvesnog automata koji poseže za trošenjem novca, a da ne znaju za to. Čak ni pravila često nisu pokazana. To je vrsta moderne, opštenarodne prevare, kojom se služe prirađevači takvih igara", kažeŠijaković.
Nepoznat broj kvizova: Građani se ne žale telekom operaterima kada dobiju previsoke račune. Nađa Lutvikadić, portparol "BH Telecoma", kaže da konkretnih žalbi korisnika koji su pozivali TV kvizove nije bilo, i dodaje da osobe koje pozivaju te kvizove znaju koliko će platiti.
Slično kažu i u telekom operateru HT Mostar.
"U posljednje vrijeme nije bilo primjedbi naših korisnika na kvizove znanja. Bilo je kada je išao kviz 'Kešolovac', ali su nas zvali jer na ekranu navodno nije bila ispisana puna cijena poziva. Jasno, korisnici često ni ne znaju kome se treba obratiti, pa zovu nas", kaže Vanja Gavran, voditelj Odjela za korporativne komunikacije u HT Mostaru.
U kompaniji "M:tel" takođe saznajemo da je broj žalbi koje po ovom osnovu stižu zanemariv u ukupnom broju žalbi.
U Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK) ne raspolažu sa podacima o broju televizija koje emituju interaktivne kvizove znanja. U RAK-u kažu da se cijene poziva tih kvizova formiraju na komercijalnoj osnovi.
"Kodeks o emitovanju RTV programa ne sadrži odredbe kojima se propisuje bilo kakva vrsta upozorenja prilikom emitovanja ovakvih programa. Jedina odredba koja se u ovom kontekstu može izdvojiti jeste obaveza da se u ovim programima jasno naznači cijena telefonskih poziva za uključenje", kažu u RAK-u.
Kažnjena samo jedna TV stanica: Pravilima i propisima Agencije za komunikacije nije regulisano to da li građani imaju ili nemaju pravo dobiti podatke o dobitnicima u tim igrama.
Takođe, RAK nema nadležnosti kontrolisanja isplata dobitaka u kvizovima ili sličnim programima, tako da niko sa sigurnošću ne može tvrditi da li je iko dobio novac u ovakvim kvizovima. U RAK-u, ipak, kažu da je žalbi bilo.
"Građani su upućivali prijave vezano za pozivanje i učešće u kvizovima, koji su procesuirani u okviru nadležnosti Agencije. Prigovori se najčešće odnose na visoke cijene telefonskih poziva, odnosno na visoke telefonske račune građana", rekli su u RAK-u.
Zbog propusta u poštivanju relevantnih odredbi pravila i propisa Agencije, prilikom emitovanja ovih programa, do sada je jedino TV OBN izrečena finansijska kazna u iznosu od 8.000 KM.
U svim analiziranim slučajevima kviza "Kešolovac", emitovanog u programu TV OBN krajem prošle i početkom ove godine, a po osnovu prigovora gledalaca, uočeno je da su pitanja ili postavljana krajnje nejasno, ili su sugestijama gledaoci bili navođeni na kriva rješenja, te da učesnici igre nisu na transparentan način bili obaviješteni o propozicijama kviza, čime je onemogućeno postizanje tačnog rješenja.