PRIJEDOR - Tradicionalnim narodnim zborom danas je na Mrakovici, kod Prijedora, obilježena 69. godišnjica Bitke na Kozari, najslavnije i najopjevanije epopeje NOB-a, i 70 godina od podizanja ustanka u Potkozarju.
Okupili su se više stotina građana Potkozarja, brojni zvaničnici RS, ali i udruženja koja njeguju i čuvaju uspomenu na tradiciju NOR-a.
Tu je iz Banjaluke u partizanskoj uniformi došao i Rade Pilipović (79), koji govori da je 1942. bio u zbjegu na Kozari.
"Moja porodica je imala sreću da izađe živa iz obruča. Zato se stalno vraćam na Kozaru u partizanskoj uniformi kako bi mlade ljude poučio da su na ovom mjestu za slobodu živote dali partizani sa titovkama i crvenom zvijezdom na kapama", kazao je Pilipović.
Blogoja Gajić, predsjednik SUBNOR-a, kazao je da je Kozara čuvena planina, prije svega po hrabrosti naroda i boraca NOB-a koji su se zajednički borili protiv daleko nadmoćnijeg neprijatelja.
Dodik kazao da su sjećanja na slavnu kozarsku epopeju svetinja za srpski rod
"Čuvena je i slavna naša Kozara i po darovanju 23.000 svojih sinova i kćeri pod zastavu NOB-a. Ona je poznata i po 43 svoja narodna heroja, legendarnom partizanskom doktoru i vođi ustanka Mladenu Stojanoviću, ali i po slavnoj Kozarskoj poemi velikog Skendera Kulenovića 'Stojanka majka Knežopoljka'", podsjetio je Gajić.
Dodao je da borba protiv fašizma i danas ima smisla ako se na tekovinama slavnih bitaka, poput kozarske epopeje, odgajuju i mladi naraštaji.
"Kozara je i danas opomena, jer se na ovoj planini u zbjegu u junu i julu 1942. godine u trostrukom obruču neprijateljskih ustaško-domobranskih i fašističkih formacija našlo 80.000 žena djece i staraca. U tom zbjegu na vječnoj straži ostalo je 10.000 partizanskih boraca koji su poginuli, ali Kozara nije i nikad neće biti poražena", kazao je Gajić.
Milorad Dodik, predsjednik RS, kazao je da sjećanje na slavnu kozarsku epopeju predstavlja svetinju za sav srpski rod.
"Kozara je mjesto otpora naroda fašizmu i okupiciji. Ovdje i na drugim mjestima u tom otporu i borbi protiv fašizma učestvovalo je 95 odsto srpskog naroda. Srbi su u Drugom svjetskom ratu dali ogromne žrtve. Kozaru zato treba vratiti njenim izvorima i činjenici da ona predstavlja srpski nacionalni otpor fašizmu toga vremena, jer su i ustanci dizani isključivo u srpskim nacionalnim područjima", naveo je Dodik.
"Treba reći", rekao je Dodik, "da je bilo Bošnjaka i Hrvata koji su u toj borbi učestvovali, njihova imena su sveta, ali od 10.000 imena žrtava Kozare koja su uklesana na memorijalnom kompleksu 9.500 pripada Srbima."
Stalno se vraćam na Kozaru u partizanskoj uniformi kako bih mlade ljude poučio da su na ovom mjestu za slobodu živote dali partizani, kazao je Pilipović, koji je stigao iz Banjaluke
Petar Đokić, predsjednik Odbora za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova RS i ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS, rekao je da je Kozara svetilište, mjesto časti i ponosa.
Manifestacija na Kozari započela je parastosom poginulim partizanskim borcima i civilnim žrtvama NOR-a. U sklopu kulturnog dijela program izveden je performans u kojem je učestvovalo više kulturno-umjetničkih društava i glumaca iz Prijedora i Banjaluke.
Prema istorijskim podacima, na Kozari je stradalo 33.398 civila. Sudbina mnogih od njih ni do danas nije poznata.
"Sarajevo ne može da slavi Dan ustanka"
Milorad Dodik, predsjednik RS, kazao je da ne pamti nijedno bošnjačko ili hrvatsko mjesto gdje su podignuti ustanci protiv fašizma u BiH.
Prema njegovim riječima, gotovo cinično zvuči činjenica da sada neki u Sarajevu pokušavaju da to prigrabe i prikažu da je taj grad antifašistički, jer tamo, kao je naveo, nije bilo nikakvog pokreta otpora.
"Zato Sarajevo ne može da slavi Dan ustanka, jer se on tamo nije ni desio. Ustanak se dogodio 1941. godine ovdje, a ne u Sarajevu. Ne može Bakir Izetbegović da potpisuje nikakvu deklaraciju o antifašizmu kad je njegov otac bio član handžar divizije", kazao je Dodik na Kozari.