Uvijek su mi govorili da sam prepametna. Od trećeg osnovnog idem na takmičenja iz matematike i fizike. Završila sam Prirodno-matematički fakultet, a sad spremam doktorat. Oduvijek sam imala želju da se okušam u testu intelegencije MENSA, kaže Sarajka Selma Hanjalić.
Ona je bila jedan od učesnika nedavnog testiranja intelegencije koje je održano u Sarajevu i Banjaluci u organizaciji MENSA BiH.
Hanjalićeva navodi da je slučajno vidjela plakat o testiranju i odlučila da dođe.
"Očekujem dobre rezultate. Želim da vidim kolike su mi mogućnost, a ono što me najviše privlači MENSA je mogućnost druženja sa natprosječno inteligentnim ljudima. To druženje može biti od velike koristi u smislu razrađivanja nekih ideja vezanih za ono čime se bavim", ističe Hanjalićeva.
Još jedan učesnik testiranja Boris Đurđević, student treće godine Elektrotehničkog fakulteta u Banjaluci, kaže da se ne plaši loših rezultata, te da je spreman stoički podnijeti podatak kolika mu je inteligencija.
Dodaje da je došao na testiranje iz čiste znatiželje i osim mogućeg članstva u MENSA BiH ne očekuje nikakvu korist.
"Ukoliko se pokaže da sam natprosječno inteligentan to bi samo moglo povećati moje samopouzdanje, ništa više", navodi Đurđević.
Slična očekivanja imali su i Mijo Nenadić, student pete godine Građevinskog fakulteta, i Hana Dujaković, student prve godine Ekonomskog fakulteta u Banjaluci, koji su se, takođe, testirali iz radoznalosti, ne iz moguće koristi.
I Mirjana Milovanović, voditeljka Televizije PINK BH, našla se među kandidatima za testiranja u Banjaluci.
"Kao novinar imala sam zadatak da pratim testiranje, ali su me ljudi nagovorili da ostanem sa njima da se testiram. Ranije sam radila slične testove i mislim da sam ovaj dobro uradila", kaže Milovanovićeva.
Pošto su rezultati u potpunosti tajni, jer stižu na kućnu adresu i poznati su samo psihologu koji ih pregleda i čovjeku koji se testira, kaže da ne brine kakav će odgovor vidjeti.
U razvijenim zemljama članstvo se cijeni
Na testiranju inteligencije u Sarajevu odazvalo se 33, uglavnom mlađih akademskih građana.
Na test inteligencije došao je i Duško Mirjanić, inženjer elektrotehnike.
"Davno sam čuo za MENSA i dugo sam imao želju da se testiram. Ovo je neka lična satisfakcija. Nadam se da ću proći, ako ne prođem prebaciću odgovornost na umor. Prebacivanje odgovornosti pri nekom neuspjehu mi ide od ruke", kaže kroz smijeh Mirjanić.
Ranko Rajović, izvršni direktor MENSA Srbije i supervizor za testiranja u BiH, kazao je da prosjek prolaznosti kod nas negdje oko 30 odsto, pa očekuje da nakon ovog testiranja MENSA BiH konačno imati tu kritičnu masu da može da se krene sa ozbiljnijim poslovima.
"Očekujem da od sledeće godine krenemo sa novim aktivnostima. Ukoliko država shvata kolika je važnost inteligentnih ljudi, koji imaju velike potencijale, onda članovi MENSA imaju korist od države i ona od njih. Članstvo u MENSA se inače cijeni u visokorazvijenim zemljama, jer oni znaju koliko je važna logična inteligencija", navodi Rajović.
U inostranstvu, kaže, članovi MENSA imaju prednost prilikom zapošljavanja, dobijaju stipendije i razne druge olakšice.
Đorđe Vojinović, predsjednik MENSA BiH, smatra da svaki čovjek treba da uradi ovaj test čisto da provjeri koliko je inteligetan, a ako ima IQ iznad 148 postaje član MENSA.
"Cilj MENSA je druženje natprosječno inteligentnih ljudi. Iako je u razvijenijim zemljama članstvo u MENSA cijenjeno, članovi MENSA BiH od toga nemaju nikakvu korist niti olakšice", govori Vojinović.
Maja Gribajčević, član Koordinacionog odbora Sarajevo za MENSA BiH, kaže da je inteligencija potencijal koji pojedinac može, ali ne mora, iskoristiti kroz obrazovanje i karijeru, a MENSA ima za cilj da putem testiranja uoči takve pojedince i kroz različite aktivnosti i projekte pomogne i stimuliše njihov razvoj.
Još čekaju na svoje prostorije
MENSA BiH, koja zvanično postoji od 2006. godine, nema punopravno članstvo u MENSA International, svjetskoj organizaciji. Ima trenutno oko 200 članova, različitog stepena obrazovanja. Ova organizacija još nema ni svoje prostorije.
Iako su nekoliko puta predavali zahtjev da dobiju prostor u Banjaluci, Vojinović kaže da ga nikada nisu dobili.
"Više puta smo se obraćali gradu Banjaluci za prostorije, ali su nas odbili. Trebala nam je bilo kakva prostorija, samo da imamo adresu, ali su rekli da smo mi mlada organizacija, koja nema nekih rezultata iza sebe i nema pokazatelja zbog čega bi baš nama mogao biti dodijeljen prostor", navodi Vojinović.
Za neznatni napredak ove organizacije od njenog osnivanja, Vojinović krivi lošu finansijsku situaciju, ali i nedovoljnu angažovanost članova MENSA, koji zbog obaveza ne stižu dovoljno da joj se posvete.
"Jedan od problema je taj što nemo dovoljno novca, prostor, a pored toga svako ima posao i obaveze van MENSA. S obzirom na to da tokom prošle godine ništa nismo uradili i naši članovi su se ohladili od svega toga", kaže on.
Milenko Šajić, portparol Administrativne službe grada Banjaluka, ističe da su iz MENSA BiH poslali zahtjev da im se dodijeli prostor na korištenje, ali da se zbog nedostatka slobodnih prostora nalaze na listi čekanja.
"Imamo puno zahtjeva za prostor, tako da trenutno nemamo niti jedan slobodan. Njihov zahtjev nije odbijen, nego će, kada budemo imali slobodan prostor biti razmotren", kaže Šajić.
Ne pridaje se pažnja osobama sa visokim IQ
Maja Gribajčević podsjeća da je MENSA BiH najmlađa na svijetu i da još traje njeno osnivanje.
"Imali smo velikih problema sa osnivanjem udruženja jer smo morali dobiti od parlamenta BiH dozvolu da koristimo naziv BiH", dodaje ona.
Navodi da uskoro planiraju organizovati testiranja u Zenici i Tuzli. "Najvjerovatnije ćemo opet organizovati testove u februaru naredne godine i tad očekujemo da ćemo steći dovoljan broj članova za punopravno članstvo u svjetskoj MENSA", kaže Gribajčevićeva.
Igor Gavran, član Koordinacionog odbora Sarajevo za MENSA BiH, smatra da je najveća vrijednost udruženja povezivanje članova sa članovima MENSA iz cijelog svijeta.
"Veoma je bitno za jednu zemlju da se pronađu potencijali jer oni zajedno sigurno mogu doći do zanimljivih ideja koji mogu pozitivno uticati i na ekonomiju i na druge oblasti u jednoj zemlji. Osnivanjem MENSA BiH ući ćemo u zanimljive projekte svjetske MENSA poput pronalaženje i stimulisanje darovite djece", kaže Gavran.
Članovi MENSA BiH ističu da su nadareni mladi ljudi najveći potencijal jedne države i da ukoliko se njihovom obrazovanju posveti dovoljna pažnja i ako se pravilno usmjere i motivišu, oni mogu dati izuzetne doprinose nauci i umjetnosti.
"Činjenica je da se u našoj zemlji ne pridaje dovoljno pažnje osobama sa visokim IQ i ne postoje nikakvi specijalni programi obrazovanja koje takve osobe treba da imaju. Mi želimo da se to promijeni", kaže Gribajčevićeva.
Članstvo u MENSA odavno je u svijetu postalo i stvar prestiža, pa su se i mnoge slavne ličnosti okušale u testu inteligencije.
Rajko Rajović navodi da su članovi MENSA, između ostalih, i glumica Džina Dejvis, Kevin Kostner, Isak Asimov, Artus Klark i drugi.
Kako je osnovana MENSA BiH
Prva inicijativa za osnivanje MENSE BiH pokrenuta je 2001. godine uz pomoć Rajka Rajovića, tadašnjeg predsjednika MENSA Srbije i Crne Gore. Iako je poslije nekih testiranja u BiH okupljen dovoljan broj članova da se registruje ova organizacija, u naredne dvije godine, do usvojanja Zakona o fondacijama i udruženjima građana, ova organizacija nije to mogla da učini.
Godine 2005. pokrenuta je inicijativa za registrovanjem MENSA BiH, da bi tek u septembru 2006. dobili odgovor da su registrovani.
Pošto su morali prijaviti neku adresu, a nisu imali prostor, prijavili su kućnu adresu jednog kolege. Članovi MENSA mogu biti sva punoljetna lica sa inteligencijom većom od 148.
Intelektualne vježbice za djecu
Ranko Rajović je u Sarajevu predstavio "MENSA sistem učenja", program kojim se od predškolskog uzrasta stimuliše intelektualni razvoj djeteta, a koji je već prihvaćen u osam država Evrope
"Stimulacija je jako bitna za decu. Mi smo bili u zabludi da je obrazovanje bivše SFRJ bilo odlično. Ono je bilo najgore jer je iznedrilo samo učenike koji su puni reproduktivnog znanja ali naučna pismenost je na nuli. Osnovni cilj čitavog programa je da se pospeši razvoj neuronskih puteva u dečjem mozgu", kaže Rajović. Objašnjava da ovi putevi služe za prenos informacija u mozgu čoveka, a najintenzivnije se razvijaju u periodu života od treće do šeste godine.
"Ovaj program se zasniva na ideji da se upravo u tom periodu maksimalno podstakne razvoj neuronskih puteva, kako bi dete u školu i život zakoračilo sa što više razgranatom mrežom neurona za sticanje znanja. Štos je u tome da vaspitači i roditelji nauče vežbe koje treba da rade s decom kako bi podstakli njihov intelektualni razvoj. Postoji mnogo intelektualnih vežbica za koje ne treba više vremena od desetak minuta ujutru i uveče", kaže Rajović.