Na nedavno održanom Festivalu savremene žene, u panelu posvećenom modernoj nauci, te položaju žena u nauci, dr Emilija Veljković, naučnica, "naše gore list", koja već više od deceniju daje svoj doprinos u razvijanju alternativa za pušenje, govorila je o značaju nauke u savremenom društvu, položaju žene u nauci, te kako ona vidi budućnost.
Veljković je inače, menadžerka za naučne i medicinske poslove pri CUBE-u, naučnoistraživačkom centru kompanije Philip Morris u švajcarskom gradu u Neuchatelu, i kaže da je nauka, posebno moderna nauka, danas puno složenija nego što je to bilo prije, da iziskuje mnogo više truda i zahtijeva nove metode rada i razmišljanja. Ali, kaže i da ne postoji tačna definicija moderne nauke.
"Nije jednostavno definirati pojam moderne nauke, jer postoji preplitanje nekoliko različitih disciplina, pa tako ono što je prije bilo čisto priorna ili teorijska nauka, to više ne postoji. Na primjer, zahvaljujući digitalizaciji, mi danas koristimo matematičke modele u naukama kao što je biologija", navela je Veljković.
Smatra da je broj žena u nauci i dalje manji, ali da se i tu stituacija počinje mijenjati, ali i dalje je angažovanost društva presudna, kako bi žene koje se odluče baviti naukom dobile pravu podršku.
Emilija Veljković je molekularni biolog i fiziolog, koja je imala sreću, zahvaljujući svom naučnom radu i zalaganju, da dobije šansu da predaje na Univerzitetu u Zurichu, gdje je i počela njena saradnja s naučnicima i istraživačima iz duhanske industrije.
Njeno prvo istraživanje se odnosilo na kreiranje modela na kome je ispitivana transformacija epitelijalnih ćelija ljudskih pluća indukovana sastojcima dima cigareta.
"Tako je počela moja saradnja s Philip Morrisom, i evo danas, 17 godina poslije, ja tu radim na različitim projektima i istraživanjima koja su vezana za razvoj alternativa klasičnim cigaretama. Postoji nekoliko platformi, kako ih mi nazivamo, koje trenutno razvijamo u Philip Morrisu, na čijem sam strateškom razvoju učestvovala, od razvoja strategije ispitivanja do karakterizacije ovih proizvoda u odnosu na cigarete", ističe Veljković.
Prema njoj, molekularna biologija nam omogućava da danas živimo životom koji imamo.
"Upravo su moje kolege, molekularni biolozi, razvili su vakcinu", s ponosom kaže i nastavlja sa pričom o tome kako je njena odluka da se bavi molekularnom biologijom prihvaćena u porodici, kao primjerom da bi to trebalo da bude i odnos cjelokupnog društva prema nauci.
"Moji roditelji, iako intelektualci, nisu isprva razumjeli šta je to molekularna biologija, ali su mi vjerovali, vjerovali su u moju odluku da je to nešto dobro za mene. Kasnije, kada sam svojim ocjenama počela dokazivati da sam bila u pravu, i naročito svojom karijerom, stvari su bile lakše. Smatram da i stav društva prema nauci treba biti takav: možda ne razumiju svi nauku, ali moramo vjerovati da nam rezultati naučnog rada poboljšavaju kvalitetu života i da naučni napori imaju za cilj bolji život za sve nas".
Društvo treba da promoviše rezultate naučnih istraživanja
straživanja i dobijeni rezultati, njihovo tumačenje i objavljivanje, predstavljaju veliku odgovornost. Veljković napominje da su projekti na kojima ona, ali i ostali u Philip Morrisu rade "veoma kompleksni, jer koristimo metodologije koje dolaze iz raznih naučnih disciplina, što je, kako sam već navela, karakteristika moderne nauke - multidisciplinarni pristup. Smatram da kada i rezultati istraživanja nisu ono što naučnici očekuju", nisu dovoljno precizni ili ne odnose se striktno na predmet izučavanja - javnost treba znati i takve rezultate. Glavna karakteristika našeg rada u Philip Morrisu je upravo otvorenost i transparentnost: šta god da dobijemo u našim rezultatima, mi to i objavimo".
Rezultati koje dobiju predstavljaju na naučnim seminarima, kongresima ili u vidu publikacija u naučnim časopisima, ali iznošenje tačno protumačenih rezultata u javnost, prioritet je i obaveza svakog odgovornog kako naučnika, kao pojedinca, tako i kompanije.
Promjena filozofija za dobrobit svih
Opredijeljenost za nauku u kompaniji u kojoj Veljković radi, Philip Morrisu, već dugo je u samoj osnovi poslovanja, pa se sada nerijetko za njih kaže da su pravi istraživačko-naučni centar, a ne samo duhanska kompanija.
Tome svakako doprinosi činjenica da u pomenutom CUBE istraživačkom centru, u kojem i Emilija Veljković radi, više od 400 naučnika iz preko 40 naučnih oblasti svaki dan istražuju i unapređuju proizvode koji predstavljaju bolju alternativu od nastavka pušenja.
"Philip Morris se još prije više od 20 godina opredijelio za nauku i provjerene naučne pristupe u razvoju alternativnih proizvoda. Taj pristup prije svega počinje na nivou zapošljavanja visoko kvalificiranih naučnih kadrova. Verujte, nije jednostavno tako velikoj kompaniji bilo promijeniti poslovnu filozofiju, ali mislim da smo to uspjeli. Budućnost bez duhanskog dima, čiji ste dio i vi u BiH, već sada je realnost i zato smatramo da smo bliže cilju nego ranije", dodaje Veljković.
"Naša misija nije bez izazova, uspjehom smatramo svaki otvoreni dijalog i iskreni interes za nauku koja se nalazi iza naših bezdimnih proizvoda, alternativa cigaretama. Najbolje bi bilo kada bi svi prestali pušiti, ali znamo da je to utopija, te je zato neophodno da se veliki broji ljudi koji ne želi da prestanu pušiti i koji će nastaviti koristiti cigarete prebace na manje štetne alternative. Mi dajemo sve od sebe da se naši proizvodi i naučni rezultati prepoznaju, a na samom društvu je ostalo da to i prihvati", govori Veljković.
Upitana da prokomentira da tako ozbiljni projekti i pozicija kao njena, sa sobom nose i velika očekivanja i posljedično stres, Veljković je svim učesnicima panela podijelila svoje savjet za prevazilaženje stresnih situacija.
"Svi smo razvili metode i tehnike koje nas opuštaju, na dnevnoj bazi. I mislim da je to jako bitno, bez obzira na to čime se osoba bavi, da nađe nekoliko stvari koje su mu značajne u životu, da ih svaki dan radi, to će mu značajno pomoći kako bi smanjio nivo stresa".
Za kraj, komentarišući ulogu žena u nauci i rastući broj naučnica u timovima širom svijeta, Veljković smatra da ima dovoljno mjesta za još više žena, ali ne na vještački način, kako bi se ispunila kvota. "Treba stvoriti atmosferu rada, gdje žene mogu pokazati svoj puni potencijal. Pa žene su menadžeri po prirodi, vidite samo kako u isto vrijeme upravljamo stvarima u kući, u porodici, na poslu…", zaključuje Veljković.