Damjan Grubiša, učenik devetog razreda banjalučke Osnovne škole "Georgi Stojkov Rakovski", veliki je znalac u rješavanju složenih matematičkih zadataka. Na posljednjem republičkom takmičenju iz matematike Damjan je osvojio prvo mjesto.
Priznanje koje je osvojio samo je jedno u nizu njegovih uspjeha u sferi matematike. Prije dvije godine bio je pobjednik regionalnog takmičenja. Iako su na posljednjem republičkom takmičenju, mnogi učenici pokazali zavidno znanje, Damjan je bio najzapaženiji jer je jedini od 56 učenika osvojio maksimalan broj bodova.
Ovaj dječak oduševljava jednostavnošću kojom govori o vlastitim uspjesima iz matematike, koja za mnoge đake predstavlja `bauk`. U matematiku je, kaže, zaljubljen od prvog razreda osnovne škole.
`Kada naiđem na teži zadatak, zainatim se i ne ispuštam ga dok ga ne riješim. Ponekad u pomoć zovem mamu, koja je nastavnica matematike, i koja mi tada sugeriše na koji način mogu doći do rješenja, ali nikada umjesto mene ne rješava problem`, priča Damjan.
Fikreta Crnčević, Damjanova nastavnica matematike, za svog učenika kaže da rijetko koji zadatak za njega predstavlja problem.
`Damjanov talenat sam uočila u šestom razredu kada je sam odradio neke zadatke. Bilo je potrebno mnogo rada da bi njegova darovitost došla do izražaja na pravi način. O njegovom talentu dovoljno govori činjenica da on rješava zadatke iz programa za srednju školu, ali i za fakultet`, kaže ona.
Dodatna nastava jedina mogućnost
Nadareni đaci u BiH osim dodatne nastave i sekcija, koje se u okviru školskog programa organizuju po školama i povremenih takmičenja, nemaju drugih mogućnosti kako bi svoj talenat mogli usavršavati. Ni materijalna podrška nije na zavidnom nivou, pa većinu stvari finansiraju sami roditelji.
Desanka Pušac, pedagog i psiholog u OŠ `Georgi Stojkov Rakovski`, kaže da je dodatna nastava namijenjena đacima koji žele da iz određenih predmeta iskažu svoj talenat. Međutim, navodi, sa talentovanim đacima bi se trebalo mnogo više raditi, a za to bi trebalo da se pobrine društvo, država.
`U našoj školi, između ostalog, postoji dodatna nastava iz matematike, fizike, literarnog, likovnog stvaralaštva… I tu učenici na najbolji način mogu iskazati svoj talenat. Međutim, da bi se postigao veći cilj ili pripreme za takmičenja učenici moraju i sami kod kuće raditi`, kaže Pušac.
Sanja Đurić, zamjenik direktora Medicinske škole u Banjaluci, navodi da njihova škola još čeka nove prostorije i veće mogućnosti kako bi mogli kroz razne izborne programe raditi sa talentovanim učenicima.
Đurićeva dodaje da u njihovoj školi ima mnogo učenika koji su veoma talentovani. Kao primjer navodi učenicu Jelenu Male, koja je postigla izvrsne rezultate iz matematike. Ova učenica je uspjela riješiti jednačinu petog stepena pomoću origamija, japanske umjetnosti savijanja papira, što još nikom nije pošlo za rukom. Ukoliko njena teorema bude potvrđena na predstojećoj Svjetskoj matematičkoj olimpijadi, mogla bi biti uvedena u udžbenike kao vrijedeća aksioma i nositi Jelenino ime.
`Po znanje iz matematike išla je i kod nekih profesora na Prirodno- matematički fakultet. Dodatno je radila i sa profesorima koji su joj predavali. Škola joj je pomogla u kupovini nekih udžbenika`, navodi ona.
Mnogi su mišljenja da je nedopustivo da u BiH nema nijedan centar za nadarene, u kojem bi se mladim talentima pružila veća mogućnost za usavršavanjem.
Briga o talentovanim prepuštena školama
`U Zavodu smo nedavno završili formiranje Centra za inkluziju, a u planu je i formiranje centra za rad sa nadarenima. U ovoj školskoj godini planiramo izvršiti određene pripreme, da bi u narednom periodu mogli realizovati plan. Međutim, sve dok ne vidimo kako će se ovaj centar finansirati i gdje će biti smješten, ne možemo reći kada će početi sa radom`, kaže Mirko Banjac, direktor Republičkog pedagoškog zavoda. Do tada će se, navodi, sa talentovanim učenicima raditi kroz dodatne i izborne napredne programe u okviru predmetnih područja u osnovnim i srednjim školama.
U centru za nadarene će, kaže Banjac, osim nastavnika raditi i mnogi stručnjaci iz raznih oblasti.
Trenutni problem, dodaje, predstavlja i nedovoljna edukovanost nastavnika za rad sa nadarenima đacima.
`U ovom centru neće raditi samo nastavnici. Tu će raditi i vanjski saradnici, stručnjaci sa univerziteta, kao i stručnjaci iz privrednih i drugih djelatnosti, koji bi mogli pomoći u obrazovanju mladih talenata`, kaže Banjac i dodaje da će svi nastavnici, koji budu radili u centru za nadarene, morati da prođu posebnu obuku.
Takođe niti u jednom od 10 kantona u Federaciji BiH ne postoji poseban fond preko kojeg bi se stipendirali talentovani učenici, niti centar za talentovane učenike. Briga o nadarenim učenicima prepuštena je školama, a ono što škola nudi su dodatne sekcije, koje uglavnom ne zadovoljavaju potrebe ovih đaka.
Aida Tešić, zamjenik direktora sarajevske Druge gimnazije, kaže da nadarene učenike u ovoj školi pomažu kroz razne sekcije.
`Učenici koji brže usvajaju znanje upisuju sekcije na kojima mogu dodatno učiti. Ne postoji centar koji okuplja nadarene učenike, a stipendije mogu dobiti na konkursima koje raspisuju opštine`, objašnjava Tešićeva.
Tvrdi da su škole često prepuštene same sebi kada putuju na međunarodna takmičenja.
`Ne možemo dobiti novac od vlasti i uglavnom sami skupljamo novac za put. Naši učenici osvajali su mnoge diplome i pehare, međutim, fali podrška društva školama i ovakvim učenicima`, ocijenila je Tešićeva.
Branko Mikulić, pedagog mostarske gimnazije `Fra Grga Martić`, kaže da u ovoj školi nema posebog programa za nadarene učenike.
`Postoje samo određene sekcije kroz koje im nudimo podršku i to je sve`, dodao je Martić.
Fahira Kalajdžisalihović, direktorica OŠ `Safvet-beg Bašagić` u Sarajevu, smatra da bi se društvo trebalo aktivirati kako bi pomoglo naprednoj djeci.
`Nadarena djeca se uključuju u razne sekcije, međutim, trebalo bi nešto na nivou kantona uraditi. Trebalo bi da se izdvaja novac za njih i da im se planski pomogne u edukativnom smislu`, naglasila je Kalajdžisalihovićeva.
Stipendije potrebne
U Kantonu Sarajevo pri Prosvjetno-pedagoškom zavodu djeluje jedini Centar za edukaciju i razvoj nastavnih tehnologija za učenike u FBiH.
Centar okuplja učenike koji su zainteresovani za fiziku.
Suada Dervišbegović, savjetnik za fiziku u ovom centru, podsjeća da Centar djeluje od 2000. godine i da su kroz njega prošli mnogi učenici.
`Sekcije u školama nisu dovoljne talentovanim učenicima. Talentovani učenici su u školama najviše zanemareni jer profesori svu pažnju poklanjaju djeci koja teško stiču znanja. Potrebno je osnovati centar za mlade istraživače i napraviti program za prepoznavanje talenata. Talenti nisu samo učenici koji imaju petice`, kaže Dervišbegovićeva.
Adrijana Lipovac, student prve godine Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu, tvrdi da joj je puno pomogao Centar za edukaciju i razvoj nastavnih tehnologija.
`Sigurno da ne bi postigla sve što sam postigla da nije tog centra. Odnos prema nadarenim učenicima je drugačiji jer su predavači strpljivi i spremni da nam pomognu`, kaže Adrijana.
Jovan Divjak, predsjednik Fondacije `Obrazovanje gradi BiH`, upozorava da društvo slabo vodi brigu o nadarenoj djeci. Dodaje da se uvijek ističu i nagrađuju đaci generacije, a većina tih učenika poslije na fakultetu slabo uči.
`To su bubalice koje ne moraju biti talenti. To je stvaranje talenata na vještački način. Nije razvijen sistem u predškolskom dobu. Nema ko da utvrdi sposobnost djeteta. U školama bi morali raditi predškolske procjene, ko je za šta nadaren`, smatra Divjak.
Kaže da kroz Fondaciju `Obrazovanje gradi BiH` svake godine 2.700 đaka dobije stipendije.
`Naš cilj je pomoći djeci žrtvama rata i među tom djecom ima dosta talenata. Milion eura smo do sada potrošili na učenike. Pored stipendija, učenike pomažemo i raznim radionicama i putovanjima`, dodaje Divjak.
Meliha Alić, ministrica nauke i obrazovanja Federacije BiH, tvrdi da ovo ministarstvo nagrađuje talentovane putem stipendija. Ove godine 100 talentovanih učenika i 100 studenata dobiće po 1.000 KM.
`Nikad nije dovoljno ulaganja u djecu. Dobro bi bilo kada bi kantoni učinili više po ovom pitanju jer su oni nadležni za to. Nastojaću da se u budžetu za narednu godinu izdvoji više novca za ovu djecu`, rekla je Alićeva.