U Bosni i Hercegovini je, osim četiri velike religije, zvanično registrovano i 13 manjih vjerskih zajednica, koje okupljaju od desetine do nekoliko hiljada članova.
Osim poštovalaca hinduističkog boga Krišne, sve ostale registrovane zajednice su hrišćanske, a u najvećem broju je riječ o crkvama koje su proistekle iz protestantskog reformističkog pokreta. Razlike među njima ponaosob i u odnosu na Pravoslavnu i Katoličku crkvu ogledaju se u tumačenju Svetog pisma i hrišćanske tradicije.
"U Federaciji BiH imamo 12 registrovanih evanđeoskih crkava. U Republici Srpskoj postoje četiri, mada one nisu u našem savezu. Ne računajući djecu i one koji povremeno dolaze u crkvu, imamo oko 500 članova", kaže Dalibor Kojić, pastor evanđeoske crkve u Mostaru.
Dodaje da su evanđelisti i slične vjerske zajednice pentekostaca i baptista baštinici kršćanske reformatorske tradicije.
"Neki pristaju da ih zovu protestantima, a neki ne. Od drugih se razlikujemo po tome što se vraćamo temeljima hrišćanske reformacije i ne privatamo nebiblijske tradicije. Recimo, ne poštujemo Mariju, svece, molimo se direktno Bogu", objašnjava Kojić.
Tvrde da ne "kupuju" vjernike
Osim Evanđeoske crkve, u Ministarstvu pravde BiH registrovani su i Krstjanska zajednica, Jehovini svjedoci, Kršćanska baptistička crkva, Kršćanska zajednica svih naroda, Novoapostolska crkva, Hrišćanska adventistička crkva, Evangelistička crkva, Starokatolička crkva, Kristova pentekostna crkva, Društvo za svjesnost Krišne i Hrišćanska zajednica.
"Ne obožavamo svece, nemamo ikone, ne slavimo Božić. Druge crkve rođenje Hrista proslavljaju 25. decembra ili 7. januara, ali on je rođen negdje u oktobru. Da je Hrist želio da se to obilježava, ostavio bi podatke o tome, kao što je ostavio mnoge druge stvari", kaže Radul Bašić iz Adventističke crkve.
Jozo Kljajić, župnik Starokatoličke crkve u BiH, objašnjava da ova crkva ima oko 3.500 vjernika, od kojih je oko 20 odsto aktivnih.
"Preferiramo učenje i praksu stare crkve, prije raskola 1054. godine. Organizirani smo na principu rane crkve i sve naše crkve su potpuno samostalne. Nemamo vrhovni autoritet, a ni brak svećenicima nije zabranjen", navodi Kojić.
Dodaje da veoma dobro sarađuju sa Srpskom pravoslavnom crkvom i Islamskom zajednicom ali, kako navodi, Rimokatolička crkva pokušava da destabilizuje ovu zajednicu.
Inače, predstavnici manjih vjerskih zajednica koje smo kontaktirali nisu doživjeli značajnije probleme zbog svog djelovanja u BiH, ali se sreću s nerazumijevanjem i predrasudama.
"Često nas optužuju da novcem 'kupujemo' vjernike, ali zar bismo imali samo 500 članova da je tako", naglašava Dalibor Kojić iz Evanđeoske crkve.
Povećava se broj Jehovinih svjedoka
Negativno mišljenje u javnosti često je iskazivano prema Jehovinim svjedocima, ali iz ove zajednice navode da su oni ljudi kao i svi drugi, sa svim slabostima i potrebama.
"Neinfomisanost druge dovodi do toga da imaju krivo gledište o Jehovinim svjedocima. Nerijetko svjedoci pokucaju našim susjedima na vrata nudeći razgovor na različite životne teme. To je prilika da ih oni koji žele bolje upoznaju, umjesto da podliježu krivim informacijama koje daju dezinformisane osobe. Nemamo obred žrvovanja niti bilo koju nauku ili čin koji izlazi iz okvira biblijskog vjerovanja", ističe Halini Curi iz Jehovinih svjedoka.
On navodi da je broj sljedbenika ove zajednice u BiH porastao za tri odsto i da ih ima više od 1.200, a vjerovatno toliko i pridruženih. Tvrdi da se u svijetu broj Jehovinih svjedoka povećava za oko 300.000 godišnje i da ih ima više od sedam miliona.
"Jehovin svjedok se ne postaje rođenjem već uvjerenjem, a za to treba vremena. Vjerujemo u novi svijet o kojem piše Biblija. To je svijet u kojem neće biti ratova, mržnje, gladi. Svi će ljudi biti braća, neće biti granica i podjela, a ljubav će biti glavna odlika tog novog svijeta. Svjedoci već danas žive po tim principima i zato imaju divno međunarodno bratstvo u 236 zemalja svijeta", kaže Curi.
Uslovi registarcije vjerske zajednice
Većina objekata u kojima su smještene manje vjerske zajednice u BiH uglavnom su obične kuće i nemaju arhitektonske specifičnosti kao pravoslavne, katoličke, islamske ili jevrejske bogomolje.
Evanđelisti su nekad imali raskošan vjerski objekat u Sarajevu, gdje je u 19. vijeku izgrađena Evangelistička crkva. Potreba za izgradnjom crkve javila se kada se broj evanđelista s nekoliko desetina višestruko uvećao s dolaskom Austrougarske. Do Drugog svjetskog rata njihov broj drastično je opao, a njihova zgrada dodijeljena je Akademiji likovnih umjetnosti.
U Ministarstvu pravde BiH kažu da tradicionalne crkve i vjerske zajednice imaju isti zakonski tretman kao i netradicionalne.
"Sve crkve i vjerske zajednice koje su postojale i prije rata, odnosno nastavile kontinuitet, bile su dužne ponovo se prijaviti u naš registar. Najmanji broj sljedbenika koje crkva i vjerska zajednice mora imati kako bi bila upisana u registar je 300 punoljetnih državljana BiH", objašnjava Marina Bakić, portparol Ministarstva pravde BiH, i dodaje da su ostali uslovi registracije definisani Zakonom o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u BiH.
U ovom zakonu se navodi da zahtjev može biti odbijen jedino ako se ocijeni da su sadržaj i način obavljanja vjerskih obreda i drugih očitovanja vjere protivni pravnom poretku, javnom moralu ili štete životu i zdravlju ili drugim pravima i slobodama vjernika i građana.
Islamske frakcije Ahmadija, Beahija i Šiija
Jedini zahtjev za registraciju koje je Ministarstvo pravde BiH odbilo bio je vjerske zajednice Ahmadija muslimanskog džemata.
U Ministarstvu kažu da nisu ispunjavali zakonom propisane uslove, ali nisu mogli precizirati razloge.
Osim njih, kako saznajemo, u BiH djeluju i islamske frakcije Beahije i Šiije.
"Ahmadije su se u ratu instalirale kod Doboja, a kasnije su prešle u Sarajevo. Oni podršku imaju u više evropskih zemalja, najviše od Velike Britanije. Beahija ima tridesetak, a ahmadija više", rekao je naš sagovornik i dodao da ove zajednice poriču neka od temeljnih učenja islama.
Zajenica Šiija, kojoj se priznaje vjerodostojnost učenja, u BiH je osnovala svoj institut, koledž, a ima i svoj časopis.
Finac došao da obnovi Bosansku crkvu
U BiH je registrovana i Krstjanska zajednica, koja djeluje od 2002. godine s ciljem obnavljanja osnovnih načela srednjovjekovne Bosanske crkve. Na njenom čelu je Antfi Teponen, Finac koji kaže da je sada Bosanac.
"Došao sam u BiH 1994. godine. Htio sam da obnovim Bosansku crkvu. Ne može se ništa u potpunosti kopirati, ali sam mislio da vrijedi podići crkvu koja je istinski bosanskohercegovačka", kaže Teponen i dodaje da imaju nekoliko desetina članova.
On smatra da su pravni okvir i uslovi za djelovanje vjerskih zajednica u BiH dobri, ali mu smeta što ih neki optužuju da kradu simbole Bosanske crkve.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.