TREBINJE - Na području trebinjske regije nije zabilježena nijedna prijava kada je u pitanju bilo kakav vid digitalnog nasilja nad djecom na internetu, što ne znači da se ono ne dešava, samo što ljudi nisu upoznati na koji način da reaguju i na koji način da se traži podrška.
Ovo se moglo čuti na panel-diskusiji organizovanoj u Trebinju, u okviru društveno odgovorne kampanje "Ne zatvarajmo oči. Zaštitimo djecu na internetu" koju kompanija "M:tel" sprovodi uz partnersku podršku UNICEF-a u BiH i Plavog telefona.
"Do sada nismo imali nijedan takav slučaj, ali ono što bi Centar za socijalni rad učinio, ukoliko dođe do toga, jeste pridržavanje Protokola o zaštiti djece od nasilja, zanemarivanja i zlostavljanja, uz maksimalnu podršku i zaštitu djeteta", kazala je Zorana Koprivica, diplomirani sociolog iz Centra za socijalni rad Trebinje.
Stefan Ličina, šef Službe za odnose sa javnošću kompanije M:tel kaže da cilj panel diskusija i jeste upravo da se potakne javnost i sama djeca ohrabre da prijave ovakvo nasilje, odnosno, da se uvežu svi subjekti društva relevantni za problematiku zaštite djece na internetu.
"Naša kompanija je pokrenula i “uslugu sigurnog neta” koja podrazumijeva da svi korisnici kompanije M.tel, mobilne telefonije, mogu na siguran način pretraživati internet i svojoj djeci filtritati, odnosno odvajati sigurne i nepoželjne sadržaje, a cijena usluge na mjesečnom nivou iznosi 1,17 KM sa PDV-om, što je simbolična cijena za ono što dobija krajnji korisnik", kazao je Ličina.
Diplomirani psiholog i savjetnica na Plavom telefonu Maja Kovačević podsjetila je da ova linija postoji već 11 godina i da je svo ovo vrijeme dala itekako dobre rezultate, odnosno, 70.000 poziva i više od 7.000 upita preko čet savjetovanja, a od ukupnog broja prijava, oko 250 je sumnjivih na nasilje, što se dalje prosljeđuje policiji i Cetrima za socijalni rad, te ombudsmenima za dječija prava.
"U najvećoj nam se mjeri javljaju djeca, ali je oko 30 posto roditeljskih poziva koji se najčešće javljaju kako bi razgovarali o bezbjednosti svoje djece na internet i šta oni mogu da urade i kako da postupe u situacijama kada sumnjaju na zlostavljanje i kome dalje da se obrate", pojasnila je ona, dodavši da je u posljednje tri godine broj prijava o sajber nasilju znantno povećan.
Ovakve diskusije su se prije Trebinja odvijale u Sarajevu, Mostaru i Tuzli.