Društvo

Ne žele da im drugi budućnost kroje

Ne žele da im drugi budućnost kroje
Ne žele da im drugi budućnost kroje
Adis Šušnjar, Gorana Golub

Rješavanje brojnih problema u državi, podizanje standarda života i ulazak BiH u Evropsku uniju, osnovni su razlozi zbog kojih se ulazi u politiku, tvrde mladi bh. političari.

Svi su uvjeren da je upravo stranka u kojoj su trenutno najbolja i najspremnija. Nedostatak iskustva nadomjestili su željom i strašću da doprinesu promjenama u svojoj zemlji. Većina njih tvrdi da su u politici samo zbog opštih interesa, a rijetki priznaju da se u politici ne mogu zaobići ni lični interesi.

Dvadesetdevetogodišnji Damir Mašić iz Gračanice, zastupnik u Parlamentu Federacije BiH i portparol SDP BiH, kaže da je oduvijek imao veliku želju da se uključi u politiku jer nije htio da bude samo nijemi posmatrač. U SDP BiH učlanio se čim je napunio osamnaestu godinu. Tvrdi da ga je ova stranka privukla zato što je "jedina istinska multietnička stranka u BiH i zato što je bio sit nacionalizma".

"Želio sam da nešto učinim, da dam doprinos u rješavanju brojnih problema. Generalno, politika i program SDP-a mogu promijeniti sliku društva. Nije mi ni padalo na um da ću za tri godine postati zastupnik u Parlamentu FBiH. To je bila velika čast za mene", objašnjava Mašić.

Kaže da u politici nikad nije imao lični interes i da se sa 18 godina u politiku ulazi iz ubjeđenja i uvjerenja.

"Ja sam završio fakultet i mogu da radim mnoge poslove izvan politike. Moj cilj je da i dalje radim posao koji volim. Najviše su me razočarali neki ljudi koji su napustili principe SDP-a i iz ličnih interesa osnovali novu stranku. Ima ljudi koje ponese uticaj, funkcija i moć pa se promijene", kaže Mašić dodajući da je danas još veći izazov biti dio SDP-a, boriti se protiv nacionalizma i istrajati na ideji multietničkog društva.

"Mladi se moraju više društveno angažovati. Ispijanje kafe i pričanje kako ništa ne valja ne doprinose ničem dobrom", smatra Mašić.

Nezadovoljni stanjem u sportu, opštini...

Dvadesetsedmogodišnji Muhamed Alaim, predsjedavajući Opštinskog vijeća sarajevske opštine Centar, kaže da je oduvijek bio simpatizer SDA.

Alaim, koje i golman FK Sarajevo, ističe da je u politiku ušao prije svega kako bi pokušao riješiti određene probleme u sportu.

"SDA ima ispravan put. Ima dobar program i dosta mladih ljudi u stranci. Kada sam ušao u politiku postao sam svjestan i mnogi drugih problema koji tište građane i želio sam doprinijeti u rješavanju tih problema i želim da nastavim da se bavim politikom", kaže Alaim dodavši da nema nikakvih ličnih interesa u politici.

"Funkcija mi nije bitna jer sam svoje ime izgradio kroz sport. Moja ambicija je da pomognem u rješavanju problema običnih građana", kategoričan je Alaim.

Svetislav Kovačević iz Foče, član SNSD-a, politikom se počeo baviti prije šest godina, a želi da podstakne razvoj opštine Foča, koja sada broji duplo manje stanovnika nego prije rata. 

"Kako ranije nisam bio član niti jedne političke partije, u početku mi je bilo teško. Prvo sam bio član Opštinskog odbora SNSD-a u Foči, da bi 2004. godine bio izabran za predsjednika Opštinskog odbora u Foči. Foča je prije rata imala oko 45.000 stanovnika, a taj broj je danas prepolovljen, što je velika nesreća za ovaj grad iz kojeg je otišao i veliki broj obrazovanih ljudi. Zbog toga smatram da treba preduzeti sve, kako bi opština Foča ponovo imala onoliko stanovnika koliko je tu živjelo prije rata", navodi Kovačević.

Kovačević smatra da bi se taj problem mogao riješiti otvaranjem novih radnih mjesta, putem drvne industrije i kroz elektroenergetski sektor.

Ovaj mladi političar smatra da su pogrešne tvrdnje kako su svi političari isti.

"Mislim da sam i ja jedan od primjera koji ide u pravcu rušenja te tvrdnje. U poliku sam ušao zbog toga što nisam bio zadovoljan načinom na koji se ona vodila u Foči, te sam smatrao da mogu da dam svoj doprinos u poboljšanju takve situacije. Namjere sa kojim sam ušao u politiku su iskrene", kaže Kovačević.

Borba i za ostanak mladih u državi

Bojan Domić iz Travnika, predsjednik Organizacije mladeži HDZ BiH i član Predsjedništva ove stranke, kaže da su njegovi motivi za ulazak u politiku bili ostvarivanje prava Hrvata u BiH, ali i želja da doprinese općim interesima BiH. Politolog je po struci i osobni mu je interes da aktivnim političkim djelovanjem stekne iskustvo i socijalne vještine.

"Htio sam da osjetim u praksi kako je baviti se politikom. Izabrao sam HDZ jer znam pouzdano da ova stranka najbolje zastupa interes Hrvata u BiH. Nije mi bitna politička funkcija, nego želim biti dio tima. Želim da uđemo u Evropsku uniju i da dam svoj doprinos pri ostarivanju tog cilja", naglašava Domić.

U politici ga je najviše razočarala podjela HDZ-a i odnos nekih ljudi spram ove stranke.

Kao najmoćniji instrument za ostvarivanje promjena, politiku vidi Svjetlana Opačić, član organizacije Mladih SDS-a u Banjaluci.

"S obzirom da je moj moto da budućnost krojimo sami, mogu reći da ta misao predstavlja centralni motiv za moje političko angažovanje. Pasivnost i letargija mladih nas dovode do stanja u kojem nam, nažalost, budućnost kroje drugi. S obzirom da se u meni javila snažna želja i energija za promjenama, politiku vidim kao najmoćniji instrument za ostvarivanje tih, za nas i zemlju u kojoj živimo, progresivnih ideja", kaže Opačićeva.

Ističe da se zalaže za vladavinu prava, postojanje pravne države, socijalnu pravdu, nezavisno i nepristrasno pravosuđe, međusobno uvažavanje i toleranciju, kao i za ljudska prava i slobode.

"Naravno, ne smijemo zaboraviti na borbu za ostanak mladih u RS, jer alarmantan je podatak da čak 70 odsto mladih želi napustiti državu", navodi Opačićeva.

Ona je student četvrte godine prava i radi u jednoj pravnoj kancelariji. Želi da ide korak po korak i jednog dana osjeti promjenu kojoj je i ona doprinijela.

Zadovoljna je postignutom komunikacijom između mladih i starijih kadrova u SDS-u, a uvjerena je da uspjeh zavisi od spoja iskustva i mladosti.

Postoje i lični interesi

Danijel Vidović, dvadesetsedmogodišnjak iz Mostara i predsjednik organizacije mladeži HDZ 1990, smatra da interese Hrvata u BiH najbolje štiti upravo ova stranka.

"Politika me je oduvijek zanimala i postao sam član HDZ 1990 jer je to stranka koja najbolje štiti interese hrvatskog naroda u BiH. Laže svatko ko kaže da nema osobnih ambicija. Ja ih imam, ali je loše ako one dođu ispred općih interesa. Moje ambicije nisu vezane za materijalnu dobit, nego za profesionalno usavršavanje", kaže Vidović ističući da želi doprinijeti borbi za jednakopravnost Hrvat,a ali ne na štetu drugih.  

"Pod zaštitom mislim na novi preustroj zemlje po uzoru na višenacionalne demokracije jer će se tako otvoriti mogućnost i za ekonomski prosperitet", objašnjava Vidović.

Bojan Bajić, tridesetogodišnjak iz Rudog, predsjednik nedavno osnovane Naše stranke, tvrdi da je u politiku ušao jer želi da se u BiH stvori politički sistem koji će omogućiti kreativnim ljudima da svoje ideje provedu u djelo. Ovaj bivši član SDP BiH ocjenjuje da je "Naša stranka" prva u BiH koja podržava ljude sa energijom, koja je demokratična i ima ljudske vrijednosti.

''Trenutno je sistem takav da sputava ljude koji imaju ideje i žele da realizuju različite projekte. Moj lični interes u politici je samo učestvovanje u ovom velikom projektu kroz Našu stranku. Lični interes treba da se poklapa sa opštim. Ako je moj lični interes da živim u boljoj zemlji to je i opšti interes", kaže Bajić.

Ambicije do evropskog parlamenta

Edin Čolić, bivši predsjednik Mladih liberala BiH, a od prošle godine potpredsjednik Liberalno-demokratske stranke BiH (LDS BiH), navodi da se politikom počeo baviti zato što mu je dodijalo da mu drugi kroje budućnost.

"Želim da u politiku vratim odgovornost. Nisam se osjećao dijelom bilo kojeg etničkog tora već individualcem, a LDS je bila jedina stranka sa liberalnim imenom i programom, a i danas je", tvrdi Čolić.

Napominje da je do sada kroz politiku pokrenuo više pitanja u vezi s mladima i ističe da lični interes treba razdvojiti od lične koristi.

"Moj interes je da sva djeca u BiH idu u zajedničke škole, da stiču kvalitetno znanje, da ostvare pravo na onu budućnost koju mi nismo imali. Lični mi je interes i da se BiH integriše i da bude dio Evropske unije, da ljudi oko mene budu uspješni, sretni i zadovoljni", objašnjava Čolić.

Dubravko Suvara, član SNSD-a, kaže da se njegov politički angažman vezuje za Višegrad, mjesto u kojem je odrastao i gdje je sa 18 godina počeo uočavati nepravilnosti koje ta sredina ima.

"To je bio osnovni motiv da se politički angažujem i da izaberem političku partiju koja ima program i način razmišljanja nasličniji meni", kaže Suvara, dodajući da je od tada politički aktivan i maksimalano angažovan svake sedmice.

Suvara je bio predsjednik Opštinske organizacije mladih SNSD u Višegradu, pa zatim i član opštinskog izvršnog odbora te organizacije. Poslije toga je bio angažovan kao generalni sekretar mladih Socijaldemokrata glavnog odbora SNSD-a, pa predsjednik mladih i sada je član Glavnog i Izvršnog odbora SNSD, a pored toga i delegat u Vijeću naroda RS.

"Onaj ko hoće da radi i da se usavršava, biće primijećen i u većoj i u manjoj sredini", naglasio je Suvara, dodajući da sebe i u budućnosti vidi u politici.

Pri tom ističe da želi da njegovo napredovanje bude odraz njegovih rezultata.

"Generaciju mlađih političara, kojih poslije parlamentarnih izbora ima više u parlamentu i u izvršnoj vlasti, vidim kao one koji će u budućnosti sjedjeti u parlamentu Savjeta Evrope i sličnim tijelima", rekao je Suvara.

"Riječ podmladak zvuči ružno"

Jedina stranka u BiH koja nema svoj podmladak je Stranka mladih BiH, koja je osnovana prije dvije godine.

Tridesetogodišnji Vedran Mehićević iz Sarajeva, predsjednik ove stranke, kaže da sama riječ podmladak zvuči ružno i sugeriše da mladi nisu sposobni da se bave politikom.

"U stranku je došlo mladih iz drugih stranaka jer tamo nisu mogli doći do izražaja. Ja sam lično došao iz SDU-a. U drugim strankama mladi mogu uspjeti samo ako su poltroni i ako rade kako im šef kaže, to znam iz svog iskustva", priznaje Mehićević.

Ističe da kod mladih ljudi postoji letargija i zato misle da je bavljenje politikom privilegija samo određenih krugova.

"Mladi nisu okaljani ni na koji način, nema nacionalizma i mi smo jedina stranka u kojoj ne postoji nacionalna pripadnost, a djelujemo u cijeloj zemlji. Cilj nam je uključiti mlade u sve tokove jer nema mladih ljudi tamo gdje se donose odluke i to treba promijeniti", kaže Mihićević.

Tvrdi da je u politiku ušao zbog želje da se nešto promijeni u zemlji.

"Mislim da lični interes nije za osuditi jer on tjera ljude naprijed, ali on ne smije doći ispred opštih interesa. Moj cilj je da na narednim izborima dobijem glasove kako bih ostao vijećnik u opštini Stari grad i Gradskoj upravi Sarajeva", dodao je Mehićević.

Miroslav Brčkalo, predsjednik Savjeta mladih Glavnog odbora PDP RS i odbornik u Skupštini opštine Pale, član ove stranke je postao 2002. godine.

"Smatrao sam da je stranka PDP tada bila ključni faktor stabilizacije za RS. Cilj moje političke angažovanosti je da mladi budu bitni u političkom djelovanju PDP-a. Smatram da je naš najveći uspjeh, inicijativa za formiranje ministarstva za omladinu, porodicu i sport, preko kojeg se sada rješavaju problemi mladih", navodi Brčkalo.

Ističe da nema ličnih ambicija, ali da, ako se ukaže prilika u budućnosti, ne bi imao ništa protvi da obavlja neku odgovorniju funkciju.

"Mladi u PDP su se izborili da starije kolege cijene naš stav, poštuju našu volju ideju i inicijativu", smatra Brčkalo.

Najčitanije