Generalni sekretar Asocijacije inovatora BiH i član Komiteta svjetske federacije inovatorskih organizacija svoj radni dan počinje u šest sati ujutro. Nakon što popije jutarnju kafu sa suprugom, Hujić uključuje kompjuter, za kojim provodi skoro cijeli dan.
Ovaj priznati inovator, pisac i nekadašnji novinar koristi svaki trenutak kako bi pomogao i promovisao bh. inovacije.
Jutra uz sportske vijesti: "Rano ustajem jer rano idem u krevet. Ja sam u 22 sata u krevetu bez obzira na to da li sam pospan ili ne. Ujutro uključujem radio, najradije slušam Hrvatski radio 1 jer imaju dobre sportske vijesti, a one me ujutro prve interesuju. Najkasanije do pola osam uključujem kompjuter i posjećujem neke sajtove, gdje takođe gledam sportske rezultate, pročitam vijesti iz svijeta i zemlje, a zatim na red dolazi posao. U kancelariju ne idem jer mi je posao vezan za kompjuter i sve mogu uraditi kod kuće", priča Hujić. Njegov cijeli radni dan vezan je za inovaciju.
"Najviše vremena provodim pregledajući inovacije u svijetu kako bih bio u toku i znao ako bi neko od naših inovatora prijavio nešto što već postoji. Kontaktiram s našim inovatorima, dogovaramo se u vezi s prezentacijom na svjetskim sajmovima, ali i komuniciram s kolegama iz cijelog svijeta. Po 10 do 12 sati sam na Internetu dnevno, ali uživam u tome što radim i osjećam se jako koristan drugom, a sebi si koristan kada osjećaš da si drugom koristan", kaže Hujić.
Dodaje da je BiH u zadnjih 69 godina učinila mnogo na polju inovacija i da danas u svijetu ima veliki ugled.
"Mi smo prvi put pokazali pamet našeg čovjeka 1995. godine dok su trajali pregovori u Dejtonu. Tada smo se prvi put predstavili u njemačkom gradu Nirnbergu. Od tada svake godine izlažemo u Nirnbergu, ali i u Parizu, Seulu, Moskvi, cijelom svijetu. Predstavili smo više od 300 inovacija", kaže Hujić.
Iznad svjetskog prosjeka: Ističe da su se od tada predstavili na 100 najvažnijih sajmova inovacija i u toj konkurenciji bh. inovatori dobijaju nagrade koje su u prosjeku većeg kvaliteta nego što druge zemlje dobijaju, a to su egzaktni pokazatelji.
"Brojem osvojenih nagrada smo takođe iznad svjetskog prosjeka jer na 10 inovacija u prosjeku dobijemo devet nagrada i to je kvalitet koji mi nudimo čovječanstvu", kaže Hujić.
Dodaje da je BiH zemlja najdinamičnijeg razvoja na osnovu vlastitih inovacija na planeti Zemlji.
"Predstavili smo više od 300 inovacija, a od toga imamo 45 inovacija koje su u proizvodnji. Kada se taj broj podijeli s brojem prezentiranih inovacija dobijamo koificijent primijenjenih invacija od 15 do 20 odsto, što je 10 puta više od svjetskog prosjeka i mi se time ponosimo", ističe Hujić.
Međutim, problem je što bh. privreda ne pokazuje puno interesa za inovacije i inovatori su uglavnom prisiljeni sami da pokreću proizvodnju.
"Samo jednu od tih inovacija proizvodi postojeće preduzeće i to pokazuje da privreda nije zainteresovana za naše inovacije. Samo tvornica IGM iz Visokog proizvodi specijalnu opeku, koju je izumio Drago Ćosić. Međutim, inovatori sami pokreću proizvodnju tako da danas imamo male firme koje zapošljavaju ljude na osnovu inovacija", kaže Hujić.
Tako na primjer, kako pojašnjava Hujić, Drago Barbarić iz Žepča, koji je izumio prozor sa tri stakla, čime je postigao bolju tehničku i zvučnu izolaciju, ne može stići da napravi tih prozora.
"Dragan Tadić iz Banjaluke je izumio muške gaće 'adamov list". To je možda na prvi pogled smiješno ali on to proizvodi i od toga živi. To su samo neki primjeri", kaže Hujić.
Uspješan inovator: Tvrdi da u BiH ipak svijest o važnosti inovacija postaje sve veća i da se situacija popravlja.
"Mislim da kao društvo počinjemo više cijeniti naše inovatore i inovacije. Imamo i podršku vlasti kada su u pitanju promocije naših inovatora. Možemo biti zadovoljni tom podrškom. Međutim, evo na zadnjem konkursu za inovacije koje bi ovih dana trebalo predstaviti u Moskvi, većina prijava kasni. A tu ima sigurno odličnih inovacija i jednostavno ih ne možemo ignorisati. To ponekad predstavlja nepotreban problem", kaže Hujić.
Objašnjava da je za inovatora, ali i za svakog čovjeka najbitnije da ideji posveti vremena.
"Svakom čovjeku ponekad se pojavi neka ideja i ako joj ne posvetimo vrijeme, nakon manje od 10 minuta ona nestaje. Kao da kaže: 'Ako ti mene ne trebaš, ne trebam ni ja tebe'. Svakoj ideji treba posvetiti vremena. Ovo posebno važi za inovatore", kaže Hujić, koji je i sam kao inovator veoma uspješan.
Kaže da mu je jedna od prvih i najznačajnijih inovacija donijela više novca nego što je očekivao.
"Bio sam stipendista vojne industrije i radio sam u tvornici municije u Konjicu. Godine 1961. ili 1962. napravio sam vrlo komplikovanu inovaciju, a radilo se o alatu za proizvodnju metka kalibra 7,62, koji se tek uvodio u proizvodnju. Ta mašina je kasnije uvedena u prasku i ja sam naknadno dobio puno novca od te inovacije", kaže Hujić, koji je nakon rada u tvornici municije postao novinar "Oslobođenja".
Obavio razgovor s Dalijem: Kao novinar imao je mnogo zanimljivih susreta s poznatim ličnostima iz tog doba.
Od 1970. živio je u Parizu, gdje je studirao novinarstvo i radio kao dopisnik za jugoslovenske medije. U sjećanju mu je posebno ostao razgovor sa svjetski poznatim umjetnikom Salvadorom Dalijem.
"Sjećam se da sam samo za tu priliku uzeo nov magnetofon, a on mi nije dao da snimam razgovor nego mi je rekao da pišem. Ja sam ga pitao kako ću stići zapisati sve njegove velike misli, a on mi je rekao da pišem kako god hoću, jedino je bitno da se o Salvadoru Daliju govori. Znao je da je važno ono o čemu se govori, o čemu ljudi govore. On je u stvari bio vrlo promišljen čovjek, genijalac. Bila mi je čast što sam imao priliku s njim provesti sat i kusur vremena", kaže Hujić.
Dodaje da mu je danas žao što nema više vremena da kao hroničar bilježi našu svakodnevicu.
"Željan sam da se kao hroničar osvrnem na naše gluposti. Svaki dan nešto vidiš što te neprijatno uzbuđuje, od nepismenosti u medijima pa nadalje. Međutim, jednostavno nemam vremena za to. Nemam vremena ni za hobije, jer sve vrijeme koje imam vezano mi je za inovacije. Bavio sam se muzikom, svirao klarinet i gitaru, igrao šah ali sad nemam vremena za hobi, sve je usmjereno na inovacije. Ja u stvari ne znam šta je dosada. Ja tu kaznu u životu nisam doživio ni kajanje. Sve što radim - radim promišljeno", kaže Hujić.
Naglašava da slobodnog vremena skoro i nema, da rijetko izlazi u šetnju, a da često jede samo naveče.
"Nešto prezalogajim u toku dana, ali usitinu samo večeram. Međutim, pošto sam po cijeli dan za kompjuterom svaki dan radim tjelovježbe i to sam radio cijeli život. Ja u svojim godinama ne znam za bolest. Mislim da svaki čovjek treba da ima fizičku kulturu, da čuva svoje tijelo", kaže Hujić.
Lična karta
Datum i mjesto rođenja: 1941. godine u Bosanskom Petrovcu.
Bračno stanje: Oženjen.
Stručna sprema: Mašinski tehničar, diplomirani novinar.
Hobi: Nema vremena za sve.
Karijera: Drugi će objektivno reći.