Ulaganja sredstava u nauku od 2005. do ove godine su se povećala za 115 odsto, što predstavlja značajno povećanje kada se posmatra ukupan budžet Vlade, ali Republika Srpska je i dalje u velikom zaostatku za drugim zemljama, ističe Bakir Ajanović, ministar nauke i tehnologije u Vladi RS.
"Za sljedeću godinu nastojimo da uduplamo naš budžet. Znate da je u Lisabonu usvojeno da do 2069. godine zemlje u tranziciji, koje ulaze u Evropsku zajednicu, moraju imati jedan odsto izdvajanja bruto društvenog proizvoda za nauku, dok se od ostalih članica traži da ulaganja dostignu tri odsto BDP. Mi smo ove godine ukupno sa tehnologijom raspolagali sa sumom od sedam miliona KM, a realna cifra bi bila 60 miliona", objašnjava Ajanović.
Navodi da se u RS po glavi stanovnika izdvaja 1,7 evra, Albanija izdvaja 3,2 evra, a Slovenija ulaže 192 evra po glavi stanovnika, odnosno 120 puta više od RS.
"Razvijene zemlje, kao što su Amerika i Japan, izdvajaju onoliko koliko je otprilike naš kompletan bruto proizvod po glavi stanovnika", dodaje Ajanović.
Takođe, kaže da je podizanje društvene svijesti o razvoju nauke od ključnog značaja za napredak nauke u našem društvu.
NN: Da li je za sljedeću godinu u planu povećanje sredstava kojima Ministarstvo nauke i tehnologije finansira naučne radove i koliko novca je u te svrhe izdvojeno ove godine?
AJANOVIĆ: Otkako sam došao na ministarsku dužnost pa do sada, stalno smo bilježili povećanje sredstava u budžetu za projekte i programske aktivnosti naučnih institucija. Od prošle godine do ove je zabilježeno 75 odsto povećanja tih sredstava. Budžet za nauku je 2005. godine iznosio 2.200.000 KM, ta cifra je 2006. povećana na 2.415.000 KM, prošle godine budžet je raspolagao sa 3.329.000 KM, a ove godine iznosi 4.700.000 KM. Sveukupno povećanje za taj period je dakle 115 odsto, što predstavlja značajno povećanje kada se posmatra ukupan budžet Vlade. Međutim, mi smo i dalje u velikom zaostatku za drugim zemljama, te za sljedeću godinu nastojimo da uduplamo naš budžet. Znate da je u Lisabonu usvojeno da do 2069. godine zemlje u tranziciji, koje ulaze u Evropsku zajednicu moraju imati jedan odsto izdvajanja bruto društvenog proizvoda za nauku, dok se od ostalih članica traži da ulaganja dostignu tri odsto BDP. Ove smo godine ukupno sa tehnologijom raspolagali sa sumom od sedam miliona KM, a realna cifra bi bila 60 miliona. Što je najvažnije, pokušavamo promijeniti društvenu svijest o značaju nauke. U posljednjih pola godine putem medija nastojimo informisati običnu populaciju, koja ne shvata značaj nauke u 21. vijeku. Kada govorimo o nauci, mislimo i na visoko obrazovanje i na inovacione tehnologije, jer 21. vijek je vijek znanja, tako da će radne snage trebati sve manje, ali pamet se svugdje može prodavati. To je naša budućnost, a talenata ovdje nikada nije falilo. Takođe, mi stalno zapošljavamo perspektivne mlade ljude sa najvećim prosjekom ocjena. Naše ministarstvo, koje je relativno malo po broju zaposlenih, do sada je zaposlilo četiri mlada stručnjaka, a kao ministar nauke i tehnologije stvarno pomažem da i u druga ministarstva dovedemo takve ljude.
NN: Koliko značajnija ulaganja u nauku predstavljaju opterećenje za državni budžet, budući da u stranim zemljama razvoj nauke finansira privreda?
AJANOVIĆ: Bez jačanja društvene svijesti o značaju nauke i visokog obrazovanja zaista ne možemo pokrenuti ekonomiju. Pokretač ekonomije u 21. vijeku je u svim razvijenim zemljama nauka, visoko obrazovanje i inovacione tehnologije, koje se onda primjenjuju u privredi, a privreda kao takva onda vraća novac kroz ulaganje u nauku. Naša privreda je za sada nejaka i ne može nama to da pruži, tako da je sav taj teret sada na državnom budžetu, što je veliko opterećenje za budžet. Zamislite samo šta znači izdvojiti 60 miliona KM iz državnog budžeta. Mi ćemo povećavati izdvajanja i nastojati dostići tu cifru, kako bi jednog dana sve to profunkcionisalo i onda bi privreda, kao u razvijenim zemljama, izdvajala 75 odsto sredstava za nauku i tehnologiju, a samo ostatak novca izdvajala bi država, dok je kod nas za sada situacija posve drugačija. Prije dvije godine sam prisustvovao samitu u Kjotu u Japanu, gdje su prisustvovali svi ministri nauke i tehnologije iz svijeta. Tom prilikom je naglašeno da je neulaganje u nauku, visoko obrazovanje i tehnologiju, proporcionalno zaostajanju te zemlje u ekonomskom pogledu. Dakle, ne postavlja se pitanje ulaganja, nego je to definicija. U Budvi je održano jedno savjetovanje, koje je organizovala Vlada Crne Gore, gdje su doneseni zaključci otprilike isti kao u Kjotu. Pretpostavlja se da će već krajem pedesetih godina ulaganja u informaciono-komercijalne tehnologije biti neznatna, ali se javlja robotika.
NN: Koji naučnoistraživački radovi imaju prioritet u finansiranju i koliko je izdvojeno novca za tu oblast?
AJANOVIĆ: Ministarstvo finansira postdiplomce, magistrante i doktorante, a ovo je zadnja godina da finansiramo postdiplomce, čije finansiranje će kroz Bolonjski proces od naredne godine biti u nadležnosti Ministarstva prosvjete. Što se tiče postdiplomaca i ove godine smo napravili jednu selekciju, prateći strategiju razvoja RS, te smo išli ciljano, usmjereni na kadrove koji su nam potrebni. Proteklih godina smo dobijali, tako reći zahtjeve za postdiplomske i magistarske radove s ulice, bez fakulteta i odobrenja. Bilo je svega i onoga što nam je bilo potrebno i što nije, ali sada se radi ciljano. Uzmimo na primjer da smo od 200 prijavljenih postdiplomaca iz društvenih nauka, odobrili finansiranje samo za 20 najboljih, s tim da ćemo iz rebalansa budžeta gledati da još malo povećamo tu cifru, ali smo zato za druge grane izdvojili mnogo više novca. Porast je značajan i mi smo zadovoljni, ali ne možemo stati na tome. Na primjer, 2005. godine je za sufinansiranje postdiplomaca, magistranata i doktoranata ukupno izdvojeno 394.000 KM, dok se ove godine ta suma povećala na čak 1.156.000 KM.
U finansiranju prednost imaju uglavnom biotehnološke nauke i medicina, a pošto je naša zemlja klasificirana kao poljoprivredna, sigurno je da ćemo pomagati i tu oblast. I Ministarstvo poljoprivrede dosta dobro primjećuje gdje je potrebno ulagati novac i ove i prošle godine ulaganja u toj oblasti su bila značajna.
NN: Koliko godišnje u prosjeku zemlje u okruženju izdvajaju sredstva za razvoj nauke i tehnologije i koliko je RS daleko od tih zemalja?
AJANOVIĆ: To su cifre koje ne volimo spominjati jer su razlike velike i onda se stvara utisak da ne izdvajamo nimalo novca. Kod nas se po glavi stanovnika izdvaja 1,7 evra, tako da smo mi zadnji na ljestvici. Albanija čak izdvaja 3,2 evra po glavi stanovnika, Slovenija ulaže 192 evra, odnosno 120 puta više od nas, dok razvijene zemlje, kao što su Amerika i Japan, izdvajaju onoliko koliko je otprilike naš kompletan bruto proizvod po glavi stanovnika. To su stvarno frapantne cifre i nisu za poređenje. Mi smo sada u jednom zamahu, krenulo se naprijed i svijet to prepoznaje. Međutim, ta društvena svijest o značaju nauke se mora mijenjati, a nekada nailazim i na otpore u rukovodećim strukturama sa kojima sarađujem, koje postavljaju pitanje u šta se ulaže toliki novac i onda to nastojim izbalansirati i objašnjavati. Najvažnije je to što premijer Dodik ima sluha za ulaganja u nauku. Bio sam iznenađen kada sam sa svojim projektima došao kod premijera, koji je bez problema prepoznao značaj ulaganja u te projekte i mogu da kažem da je on uvijek ta glavna poluga koja će djelovati, kada negdje zapne da se odobre sredstva.
NN: Koje su prednosti Inovacionog centra i kada bi projekat izgradnje trebalo da bude završen?
AJANOVIĆ: Projekat Inovacionog centra nam je prioritet za ovu godinu. Mladi kadrovi već sada kroz radionice na završnim godinama raznih fakulteta uče kako od svog znanja stvoriti biznis. Ono što je u našem socijalističkom obrazovanju vječito bio problem, jeste što smo imali ciljane kadrove, koji to nisu znali primjenjivati, odnosno nisu znali kako znanje pretočiti u novac. Zbog toga služe ovi inovacioni centri, takozvani inkubatori, gdje će takve grupe studenata dobijati priliku da osnivaju preduzeća. Zgrada će biti sufinansirane od strane Vlade RS, što znači da će tu biti povoljniji smještaj, kao i da će studenti imati sve podobnosti da se odmah mogu uključiti na tržište, a imaće i potrebne laboratorije i sale za konferencije. Planiramo da zgrada Inovacionog centra bude izgrađena do sljedećeg ljeta. Već sada raspisujemo konkurse, kako bismo znali ko bi potencijalno mogao da uđe u taj proces. Tu će biti prostora za 20 do 30 malih preduzeća, koja će se vremenom razvijati i odlaziti, a osnivaće se nova. Prošlog mjeseca sam posjetio Ljubljanu, gdje se gradi veliki tehnološki park, jer su oni već prevazišli Inovacioni centar. Oni već imaju finansijske efekte od tog projekta. Privreda u Sloveniji je ojačala, te im mnoge firme, konkretno "Petrol", nudi da napravi zgradu, ali želi da bude u blizini tih laboratorija, odnosno tehnološkog parka i da na licu mjesta može dobijati rezultate ispitivanja, da ne bi morao osnivati svoje laboratorije. Poznato je da je industrija skrivala sve što god bi otkrila, zbog ekonomskih efekata. Sada se pojavljuje taj trend, da je u biti to nemoguće sakriti, da se treba taj jaz premostiti i baš su mi se u Ljubljani pohvalili da se čitav univerzitet preseljava preko puta tog tehnološkog parka. Naša velika prednost je to što smo u startu dobro isplanirali izgradnju Inovacionog centra u okviru samog kampusa.
NN: Da li je RS u mogućnosti da uskoro ispoštuje evropske propise za zemlje u tranziciji koji, kao što ste naveli, predviđaju da RS za nauku treba izdvajati jedan odsto BDP?
AJANOVIĆ: Predviđeno je da se taj uslov ispuni do 2069. godine. Mi bismo u narednoj godini trebali imati stopostotno povećanje izdvajanja sredstava za nauku, sa sedam miliona na četrnaest, a kada bismo to uspjeli, onda bi bila realna cifra govoriti o 50-60 miliona za period do 2069. godine. To bi bilo sasvim dovoljno i plus, ako se desi integracija ministarstava, onda bi taj uslov bilo lako ostvariti.
NN: Kako poboljšati položaj nauke i naučnih radnika u RS, koji smatraju da je njihov rad zanemaren u društvu?
AJANOVIĆ: Bio je zanemaren. Sa mojim dolaskom i dolaskom ministra Kasipovića, dosta toga se promijenilo. To je prepoznala i Akademija nauka. Predsjednik Rajko Kuzmanović je zaista zadovoljan našim radom, što javno ističe, a vidjeli ste da se sada mnogo više ulaže i u visokoobrazovne ustanove. Naše ministarstvo svake godine povećava ulaganje u laboratorije, gdje bi naši naučnici mogli da istražuju. Zašto je prije bilo samo mnogo tih doktorskih disertacija iz društvene oblasti? Zato što je to bilo najlakše izvodivo i za to nije bilo potrebno imati nikakvu laboratoriju.
NN: Koliko se ulaže u obnavljanje opreme i savremene naučnoistraživačke laboratorije u RS, bez čega ni naši stručnjaci ne mogu ravnopravno da učestvuju u međunarodnim naučnim projektima?
AJANOVIĆ: Mi iz Razvojnog programa Vlade RS planiramo, što je premijer Dodik obećao, izdvojiti jednu izvjesnu sumu koja će biti čak ove, a ako ne ove onda sljedeće godine obezbijeđena, namjenski za osposobljavanje laboratorija. Razlog zašto to moramo uraditi jeste okvirni program Evropske zajednice, FP program, sada je to FP7. Pri našem ministarstvu je već osnovan Centar za menadžment program, čija funkcija je da traži programe, koje nudi Evropa, a koji odgovaraju za pojedine oblasti, koje bi mogle aplicirati za te programe. Recimo, ako Ministarstvo zdravlja treba jedan takav program i u mogućnosti je da ga odradi, onda se kontaktira neko iz Ministarstva zdravlja i upućuje se da treba aplicirati za taj program, te mu se pomaže u pravljenju aplikacija koje nisu jednostavne. To su značajna sredstva, a procenat od 10 odsto od ukupnih sredstava, ide Centru za menadžment, koji će na taj način jednog dana moći da postane samoodrživ. Preduslov je da imamo te laboratorije, važno je da smo to prepoznali i sada radimo na tome da se zaista laboratorije osposobe kako bismo mogli učestvovati u tim programima.
NN: Kakvi su trenutno raspoloživa oprema i naučnoistraživačke laboratorije u RS?
AJANOVIĆ: Ono što smo zatekli je veoma loše. Prije dva mjeseca smo oformili komisiju koja je obišla sve institute u RS koji su u nadležnosti Ministarstva nauke i tehnologije i izuzev četiri, koja imaju zadovoljavajući kadar i nešto opreme, svi ostali su stvarno u slabom stanju. Ta četiri instituta su Poljoprivredni institut RS, Institut za zaštitu zdravlja RS, "Mlječanica" i Institut ekologije i informatike. U ostalima je stanje jako loše i čak ćemo na sjednicu Skupštine ići s tim da ugasimo neke, za kojima ne postoji potreba, a one, koji zadovoljavaju uslove i koji su potrebni, Vlada kao osnivač je obavezna da ih sufinansira. Do sada je za program obezbjeđivanja opreme i uslova za naučnoistraživački rad izdvojeno 505.000 KM.
NN: Kada je u pitanju razvoj informacionih tehnologija, RS i BiH mnogo kasne za ostalim zemljama. Šta bi se moglo učiniti na poboljšanju takvog stanja?
AJANOVIĆ: Tu smo zaista bili u jednom velikom zaostatku. Samo kad vam kažem cifru koju sam zatekao u ovom ministarstvu, da je za tehnologiju izdvajano svega 200.000 KM, sve vam je jasno. Sa tim sredstvima je trebalo da se stimulišu inovatori, da se pomogne njima i njihovim organizacijama i da tim sredstvima organizujemo takmičenja. S obzirom na sve to, ta sredstva su bila zaista simbolična. Od prošle godine ta je cifra sada povećana za milion KM, tako da smo ove godine prvi put otvorili konkurs, na kojem se mogu prijavljivati projekti iz inovacionih tehnologija. To je u toku, formiraće se komisija koja će odabrati najbolje, te će se na taj način raspoređivati sredstva. To je značajno povećanje, što inovatori u RS već osjećaju. Shvatili smo da, kada su u pitanju inovacione tehnologije, mlade treba stimulisati od predškolskog doba. Djecu treba od prvog razreda podsticati, tako da planiramo da kroz jedan projekat uđemo i u osnovne i srednje škole, da se osnuje, kao što smo nekada imali jedna sekcija inovatora, koja bi se provlačila kroz cijelo obrazovanje.
NN: Na koji način bi se u RS mogao povećati procenat visokoobrazovnog kadra koga je u Republici Srpskoj oko pet odsto, a evropski nivo je 40 odsto?
AJANOVIĆ: Kao što sam rekao, jedan od načina je i obavezno srednje obrazovanje, a drugo jeste i uvođenje studentskih kredita. Kod nas imate radničku djecu, te je i dalje povlašten položaj ko studira. Nedostaje im puni iznos koji je dovoljan za studiranje, s tim da vraćanje tog kredita počinje onog dana kada se zaposli. Iskustvo u stranim zemljama je pokazalo da ovaj oblik podsticanja daje dobre rezultate, a mnogi talenti kod nas, koji nemaju finansijskih sredstava, ostaju sa srednjom školom, što je nedopustivo. Skoro sam razgovarao sa ministrom nauke u Sloveniji, koji je rekao da Slovenija, kao i Hrvatska, imaju isti program podsticanja jer smatraju da imaju jako malo visokoobrazovnog kadra, iako je kod njih upis iz srednje škole na fakultet skoro 72 odsto, a kod nas je 19 odsto, što je loše.
NN: Koliko je Ministarstvo ove godine sufinansiralo doktorata, koliko naučnih publikacija i naučnih skupova?
AJANOVIĆ: I tu je zabilježen značajan pomak. Recimo, za program održavanja naučnih skupova 2005. godine je izdvojeno 74.500 KM, a ove godine 350.000 KM, za program izdavanja naučnih publikacija prošle godine je izdvojeno 168.000 KM, a ove godine 200.000 KM. Za program osposobljavanja i usavršavanja kadrova i podsticanja mladih nadarenih za naučnoistraživački rad, ove godine smo predvidjeli 1.156.000 KM.
NN: Da li su opštine kompletirale projekte koji će biti kandidovani za sredstva iz Razvojnog programa Vlade i koji od tih projekata bi se prioritetno trebali realizovati?
AJANOVIĆ: To zavisi od Ministarstva finansija. Četiri takva projekta su prošla kroz naše ministarstvo, mi smo to samo proslijedili. Projekat digitalna biblioteka je prošao prvi krug, za koji je potrebno 1.300.000 KM. Drugo, projekat, što je premijer obećao, jeste opremanje naučnoistraživačkih laboratorija, za te svrhe je predviđeno tri miliona KM. Jednom prilikom kada smo obilazili kampus premijer se interesovao kakvo stanje je s opremom. Rekao sam da je jako loše, tada je obećao da će se u te svrhe izdvojiti milion i po evra. Treći projekat je Infrastruktura za sertifikaciju, za što je predviđeno 1.840.000 KM, zatim SARNET, naučna i informaciona istraživačka mreža, za koju će se svake godine izdvajati određena suma novca i posljednje je Inovacioni centar u koji se ulaže 11 miliona KM.
NN: Kakva je naučna saradnja sa zemljama u regionu?
AJANOVIĆ: Veoma dobra. Mi odlično sarađujemo i sa Hrvatskom i Slovenijom, pomenuo sam da smo u Budvi učestvovali savjetovanju za jugoistočnu Evropu, gdje su preneseni zaključci iz Kjota. Ta saradnja je veoma značajna. Prednost je i to što imamo jednu ovakvu vladu, koju ja zovem Vladom prijatelja. Saradnja je fenomenalna, zbog čega nam zavide i u Federaciji. Veoma smo kompaktni, dobro sarađujemo jedni s drugima, znamo da ovdje nismo vječni, ali želimo da ostavimo iza sebe nešto što će dobro funkcionisati i u budućnosti.