BANJALUKA - U domovima zdravlja i bolnicama u RS najčešće nema doktora medicine specijalista ili supspecijalista gerontologije, iako starija lica čine većinu koristnika zdravstvenih usluga, istaknuto je u Nacrtu strategije za unapređenje položaja starijih lica u RS za period od 2018. do 2027. godine.
"Nedostatak takvih specijalista doprinosi i generalnom nedostatku istraživanja o zdravstvenim okolnostima u kojima žive starija lica, kao i njihov uticaj na tok zdravlja i oboljenja", navodi se u ovoj strategiji, koja će se pred poslanicima naći na zasjedanju Narodne skupštine RS, koje danas počinje.
Gerontologija je naučna disciplina o starosti, starenju i starijim osobama.
U strategiji se navodi da su sekundarna i tercijarna zdravstvena zaštita dostupne prvenstveno u većim urbanim sredinama, što otežava zadovoljavanje zdravstvenih potreba starijih, a posebno onih koja žive u ruralnim sredinama.
"Imajući u vidu da su starija lica podložnija bolestima te da su ona većinski korisnici zdravstvenih usluga, ovo ugrožava njihovo zdravstveno stanje i utiče na kvalitet i dužinu žiovota", istaknuto je u nacrtu.
Kako je navedno, dodatne probleme za starije osobe čine i liste čekanja za zdravstvene usluge jer tokom čekanja kod starijih lica znaju nastupiti sekundarna stanja, koja je bilo moguće izbjeći ranijom intervencijom.
"Starija lica, koja su hronični bolesnici, često dolaze kod doktora porodične medicine radi produženja farmakološke terapije, što povećava obim rada doktora porodične medicine, a samim tim dovodi i do kreiranja većih lista čekanja, kao i do povećanih troškova zdravstvenog sistema", stoji u ovoj strategiji.
Kako je pojašnjeno, pored broja hroničnih oboljenja, ustanovljen je i porast broja starijih lica registrovanih u zdravstvenom sistemu koja imaju fizički ili senzorni invaliditet.
Osim ovih poteškoća, kao jedan od klučnih problema u strategiji se navodi povećanje potreba za smještanje u domove starijih lica s malignim oboljenjima, Alchajmerovim oboljenjem i autoimunim oboljenjima i demencijama.
"U domovima za smještaj starijih, kao i u dnevnim centrima ima nedostatak kapaciteta za smještaj i usluge za one s Alchajmerom", ističe se u nacrtu.
Navedeno je da se nedostatak kapaciteta odnosi na nedostatak potrebnog broja smještajnih jedinica, ali i obrazovanost zaposlenih za rad s licima s takvom vrstom oboljenja.
Osnovni razlog za donošenje strategije je da se u RS stvore povoljniji uslovi za pomoć u savladavanju socijalnih i drugih teškoća starijih.
Rade Rakulj, predsjednik Udruženja penzionera RS, istakao je da odnos društva prema starijim licima nije na nivou kao u razvijenim zemljama.
"Pokušali smo formirati gerontološko društvo, ali niko nije prihvatio da ga podrži ni materijalno niti bilo kako, pa se ono ugasilo", istakao je Rakulj.
Smatra da treba poboljšati položaj starijih lica, kako u društvu, tako i u svim drugim segmentima.
Marija T., penzionerka iz Banjaluke, istakla je da bi bilo dobro da ima više stručnjaka koji bi se specijalizovali za liječenje starih lica.
"Mislim da bi takvi doktori znali da šta je tačno nama starijima potrebno i da bismo tako rasteretili doktore porodične medicine", rekla je ona.