Slijepe osobe u našoj zemlji pored brojnih problema koje donosi ova vrsta invaliditeta susreću se i s nedostatkom knjiga za čitanje na Brajevom pismu. Najviše nevolja imaju đaci i studenti koji se pri učenju moraju snalaziti na razne načine. Pri tome im pomaže tehnika, ali i osobe koje ih okružuju tako što im čitaju gradivo kako bi to snimili u tonski zapis i na taj način učili.
Klara Vujnić iz banjalučkog naselja Srpski Milanovac/Šargovac studentkinja je druge godine na Pravnom fakultetu u ovom gradu.
Ova studentkinja kod kuće ima računar, pomoću kojeg je sebi u značajnoj mjeri pomogla pri učenju. Preko njega čak i čita dnevnu štampu, a mobilni telefon joj govornim putem čita SMS poruke. Uspješno je položila pet ispita učeći na ovaj način, a ovih dana sprema se za ispit iz rimskog prava.
Ona kaže da joj je teško doći do knjiga na Brajevom pismu, tako da pri spremanju ispita mora pronalaziti alternativna rješenja.
Kako sprema ispit
"Kada pripremam ispit, uzimam knjige u biblioteci ili ih kupim, skeniram ih i prebacim na računar, pa preko govornog programa na njemu ispravim eventualne greške. Nakon toga ih prepisujem mašinom na Brajevo pismo", priča Vujnićeva.
Dodaje da u gradu na Vrbasu i okolini nema dovoljno knjiga koje bi pri učenju mogli koristiti slijepa lica.
"Literature na Brajevom pismu konkretno za fakultet koji pohađam ima u Zagrebu i Beogradu, ali ni to nije rješenje, jer profesori kod nas autori su knjiga iz kojih učimo, a njih nema u ovim gradovima", kaže ona i dodaje:
"Šta da se radi? Nemam izbora. Sreća pa imam i ova pomagala uz kojih ću upornim trudom doći do svog cilja."
Prema njenim riječima, za neki ispit koji osobe koje vide mogu spremiti za petnaestak dana, njoj je potrebno i više od dva mjeseca, jer istu knjigu preko računara mora prilagoditi za svoje mogućnosti, pa tek onda može krenuti sa učenjem.
"Da ista knjiga postoji na Brajevom pismu, meni bi trebalo oko mjesec dana da je spremim. Postoje i vještije osobe, kojim treba manje vremena pri čitanju ovog pisma. Međutim, da postoji takva knjiga na ovom pismu, znatno bi mi olakšalo i neuporedivo manje vremena bi mi trebalo", ističe Vujnićeva.
U BiH samo jedan časopis na pismu za slijepe
Jovica Radanović, sekretar Saveza slijepih Republike Srpske, kaže da se slijepo lice koje ne zna Brajevo pismo smatra nepismenim. Takođe je mišljenja da bi osobama sa ovom vrstom invaliditeta dobro došlo još knjiga na Brajevom pismu.
Dodaje da bi se moglo reći da su slijepi sada u odnosu na raniji period u znatno povoljnijem položaju kada je u pitanju čitanje i učenje. Navodi da su sada tu brojna tehnička pomagala koja ovim osobama mogu uštedjeti trud i vrijeme.
"Kada sam 2000. godine upisao fakultet, morao sam angažovati osobu koja će mi čitati knjige i snimati na kasetu. Nakon toga bi ih preslušavao i na taj način učio. Naravno, osobi koja mi je pritom čitala i na taj način pomogla i ja sam se morao na neki način odužiti", prisjeća se Radanović.
U Banjaluci, u prostorijama Saveza slijepih RS, jednom u tri mjeseca štampa se časopis na ovom pismu, čiji je Radanović urednik.
"U decembru će biti četiri godine kako izlazi časopis za slijepe pod nazivom 'Zlatne tačke'. To je jedini časopis na Brajevom pismu u BiH, kojim pratimo aktuelne teme koje zanimaju osobe sa ovom vrstom invaliditeta", kaže Radanović.
Objašnjava da su u pitanju trajnije teme kulturnoinformativnog i naučnoobrazovnog karaktera, teme o dostignućima u vezi sa informatikom i medicinom i slično.
Radanović navodi da sto primjeraka ovog časopisa, kada izađe, dostave slijepim osobama u RS, FBiH, Hrvatskoj, Srbiji, Makedoniji i poneki čak u inostranstvo.
Specijalna biblioteka za slijepa i slabovidna lica
Prema riječima Branka Suzića, vršioca dužnosti direktora Specijalne biblioteke za slijepa i slabovidna lica RS, osobama sa ovom vrstom invaliditeta, osim časopisa "Zlatne tačke" od velike je koristi i zvučni časopis pod nazivom "Zvučni pregled".
"'Zvučni pregled' je glasilo informativnog i zabavnog karaktera tako da on zadovoljava našu širu populaciju informacijama o aktuelnim pitanjima u vezi sa zakonodavstvom i s mnogim drugim pitanjima koja se tiču osoba sa ovom vrstom invaliditeta, poput informacija o pomagalima i savjetima", kaže Suzić i dodaje da je u pripremi 56. izdanje ovog časopisa.
Specijalna biblioteka za slijepa i slabovidna lica RS, jedina takve vrste u ovom entitetu, raspolaže s knjigama u zvučnom formatu i na Brajevom pismu.
"Imamo približno 5.000 knjižnih jedinica, što na Brajevom pismu, što u zvučnoj tehnici, odnosno oko 1.500 naslova. Izdanja na Brajevom pismu je nešto manje u odnosu na one u zvučnoj tehnici", navodi Suzić.
Objašnjava da je riječ o knjigama sličnih žanrova kao i u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci RS.
"Znači, ima ih beletrističkih, stručne literature, iz oblasti poput filozofije i istorije. Tu je i dječja literatura, te dosta bestselera svjetskih pisaca i onih iz bivše Jugoslavije", dodaje Suzić.
Ističe da za slijepa lica izvan Banjaluke knjige dostavljaju poštom, a čitaocima u ovom gradu lično. Priznaje da za studente RS postoji skroman fond knjiga.
"Međutim, u sklopu izdavačkog odjeljenja izdajemo, snimamo i štampamo nove naslove na Brajevom pismu, te u vidu tonskog zapisa u MP3 formatu i digitalne u PDF formatu. Za jedan dan neku knjigu možemo uslikati, te prebaciti u tekstualni i druge fontove", kaže Suzić i dodaje da su za ovu namjenu tehnički solidno opremljeni, ali ne i kadrovski, posebno kako bi udovoljili potrebama za knjigama đacima i studentima.
Ostale biblioteke nemeju knjige na Brajevom pismu
Prema njegovim riječima, od velike im je pomoći Brajeva štamparija koju posjeduju, koja štampa osam stranica u minutu.
Suzić dodaje da će ova biblioteka svakodnevno imati sve više naslova.
Prema njegovim riječima, Specijalna biblioteka za slijepa i slabovidna lica RS ima namjeru razvijati i odjeljenja u Trebinju, Istočnom Sarajevu, Bijeljini, Doboju i Prijedoru i tamo dostaviti određen knjižni fond.
"Za to još ne postoje tehnički, kadrovski i materijalni uslovi, ali nam je u cilju da ojačamo ovu postojeću biblioteku, koja bi bila rasadnik za ostale kako bismo širili mrežu biblioteka i učinili knjigu dostupnijom", kaže Suzić.
Podsjeća da je ova biblioteka u Banjaluci jedina institucija u RS u oblasti kulture koja se bavi bibliotekarstvom za potrebe slijepih i slabovidnih lica i koja svoja izdanja prilagođava ovim licima.
Prema njegovim riječima, nijedna biblioteka osim ove ne posjeduje knjige na Brajevom pismu, niti ih ima na fakultetima.
"Svakako bi bilo poželjno da se ovo razvija i mi ćemo nastojati da sa univerzitetima u Banjaluci i Istočnom Sarajevu pokušamo uspostaviti saradnju čiji bi plod bio da se otvaraju takvi centri pri njihovim bibliotekama", kaže Suzić.
U Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci RS u Banjaluci priznaju da ne posjeduju knjige na Brajevom pismu.
"Vjerovatno je bilo potražnje takvih knjiga, ali s bozirom da sada u našem gradu postoji biblioteka za slijepa lica, ta potražnja je smanjena", navodi Ljiljana Babić, sekretar ove biblioteke.
Branislava Milošević, bibliotekar Matične biblioteke "Prosvjeta" u Istočnom Sarajevu, takođe nam je potvrdila da ne posjeduju knjige na ovom pismu.
"Međutim, dugoročnim planom razvoja naše ustanove planirano je nabavljanje knjiga za slijepe i slabovidne osobe", kaže Miloševićeva.
Knjiga na Brajevom pismu nema ni u Narodnoj biblioteci "Filip Višnjić" u Bijeljini i Narodnoj bibioteci "Ćirilo i Metodije" u Prijedoru.
Bibliotekarka u Narodnoj biblioteci iz Trebinja takođe nam je potvrdila da nemaju knjige pisane Brajevim pismom.