Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine krije prekrasne izložbe koje od početka rata do danas nisu ugledale svjetlo dana. Eksponati se nalaze po hodnicima muzeja i čekaju da se neko smiluje iz državnih institucija ili donatora i izdvoji novac koji je potreban za sanaciju u ratu devastiranih izložbenih prostora.
Tu čekaju zoogeografska zbirka, tapkari i kopitari, te močvarni svijet.
Nedostupna egzotika: "Kamila, lav, divlja svinja, antilope - cijeli rat su u ovom hodniku. Prostori u kojem su se nalazili su u ratu oštećeni i, eto, prođe toliko godina u nadi da će nam neko pomoći da to saniramo, da vratimo eksponate i otvorimo izložbe na zadovoljstvo najviše djece iz cijele Bosne i Hercegovine", priča Dražen Kotrošan, načelnik Odjela prirodnih nauka, s kojim prolazimo hodnikom u kojem je tužan prizor s eksponatima.
Na odjelu u kojem je trebalo da se nalazi zoogeografska zbirka nalazimo prazan prostor. Samo na jednom od zidova - glava nosoroga.
"Taj eksponat nismo mogli ukloniti jer je veoma težak, treba nam jedna manja dizalica. Stakleni krov iznad prostora je do 2001. godine bio otvoren i voda od kiša se slijevala u prizemlje. Znali smo dnevno iz prizemlja iscrpiti i po 200 litara vode. Jedna organizacija iz Švedske nam je pomogla i krov je saniran. Sada treba uraditi zidove", priča nam Kotrošan, dok prelazimo u drugi odjel ove zbirke, gdje su egzotične životinje.
"Ovo je zbirka koju je muzeju poklonio bivši gradonačelnik Sarajeva Emerik Blum. Mnogo svi gubimo što ova izložba nije dostupna posjetiocima, a najviše djeca. Tu su razne vrste prepariranih životinja koje nisu vidjeli uživo, od rajskih ptica, mravojeda, ljenjivaca, kengura, koala, zatim papagaji, kolibriji, majmuni, nojevi, afričko govedo ili jak", pokazuje Kotrošan.
Impresivni kostur kita: U svakoj od vitrina može se vidjeti tus traka, način da se eksponati spasu od nametnika, jer je većina stara i do 100 godina.
Kotrošan naglašava da imaju stare eksponate, ali da kosture dinosaurusa nemaju, kao što, kaže, mnoge starije generacije misle.
"Događa se da stariji posjetioci dođu s unucima i traže, pitaju za izložbu u kojoj je dinosaurus, a koju su posjetili kao klinci. Nađemo se u čudu. Bilo bi dobro da imamo dinosauruse, tiranosauruse, ali nemamo", kazuje Kotrošan.
Ističe da zato imaju kostur kita nekada davno ulovljenog u Egejskom moru.
Smješten je u prizemlju, kao i izložba močvarnog svijeta, koja takođe nije ugledala svjetlo dana više od deceniju.
Na izložbi pažnju privlače pelikani.
"Nekada ih je bilo u Hutovom blatu, ali više ne. Možete vidjeti i preparirane tuljane, koji su davno uhvaćeni u Makarskoj. Naravno, tu je i ajkula ljudožder, koja je uhvaćena 1954. godine kod Senja u Jadranskom moru. Zatim, delfine koji su uhvaćeni kod Neuma. Imamo i vodozemce, zmije koje su u sklopu ove zbirke, ali su sklonjeni dok se ovaj dio ne osposobi", priča nam s tugom Kotrošan.
Dodaje da su dobili neki novac da počnu radove, ali to nije dovoljno.
"Bilo je obećanje za izložbu egzotičnih životinja, ali nekako sve je ostalo na tome", kaže Kotrošan.
Za sve je, kaže, potrebno ukupno 50.000 konvertibilnih maraka. Iako, zasad, sve ostaje na obećanjima, Kotrošan se ipak nada da će se neko naći, da će radovi krenuti i da će do kraja godine ove izložbe imati u programu muzeja.