Premijer Federacije BiH Nedžad Branković zadovoljan je radom Vlade FBiH u protekla četiri mjeseca. Smatra da živimo u negacijskom vremenu u kojem je vlast kriva i "ako sunce previše grije ili kiša ne pada". Najavljuje da će poduzeti sve potrebne mjere u vezi s nestašicom pšenice, borbe s požarima, brige o socijalnim kategorijama, ali "hladne glave i u skladu sa zakonskim mogućnostima".
Kaže da će septembar biti `mjesec velikih odluka` jer će tada biti više riječi o privatizaciji `BH Telecoma` i drugim velikim projektima.
Branković kaže da s premijerom RS Miloradom Dodikom dobro sarađuje i tvrdi da `nije u redu da svako vuče na svoju stranu`.
NN: Ovih dana brojne ankete pokazuju da su građani nezadovoljni radom Vlade FBiH?
BRANKOVIĆ: Ne mislim da su to pokazale baš sve ankete. Moguće je iz naslova i poruka anketa iščitati odakle one dolaze. Cijenim novinarstvo, ali nisam ubijeđen da i ono nije zaraženo raznim uticajima. Bio sam iznenađen kada sam gostovao na BHT i kada je 54 posto gledalaca reklo da su zadovoljni radom Vlade FBiH, a inače gledam tu emisiju i obično je negativan odgovor 70 ili 80 odsto gledalaca.
NN: Mislite li da je malo ovih 46 odsto nezadovoljnih radom Vlade?
BRANKOVIĆ: U razgovoru sa ljudima na terenu osjetim drugačiji odnos prema Vladi u odnosu na onaj koji se može uočiti analizom i čitanjem medija. Sve to ipak treba posmatrati kroz statistiku i konkretne porametre u FBiH. Problemi koje sada imamo su poslovi kojima se treba baviti, koji traže vrijeme, a kod nas se ponekad napravi pretjerana euforija da se neki problem markira kao posljedica nesposobne vlasti, pa je vlast kriva ako sunce previše grije ili ako kiša ne pada.Vlada mora da radi po određenim procedurama i metodologiji i Vlada FBiH će uvijek imati pripremljen odgovor, ali na način koji definiše zakon i hladne glave.
NN: Glavni problem s kojim se FBiH trenutno susreće je nestašica pšenice na tržištu, ali i u robnim rezervama FBiH. Ko je odgovoran kada nema robnih rezervi?
BRANKOVIĆ: Kapacitet i funkcija naših robnih rezervi, ali i stanje tog sektora u cijeloj BiH, nije nova stvar. Nivo rezervi zavisi od budžetskih sredstava koje izdvojimo za to. Sa druge strane, sada imamo otvoreno tržište i funkcija robnih rezervi nije ista kao u bivšoj Jugoslaviji. Moramo biti svjesni da je ovo novi tip ekonomije i otvorenosti tržišta u BiH za multinacionalne kompanije i sve drugo što proizlazi iz globalizacije i taj instrumentarij ne treba preslikavati u odnosu na ono vrijeme. Vlada će preuzeti potrebne mjere kada su u pitanju pšenica i kukuruz i nije nova stvar da mi te bilanse dominantno obezbjeđujemo kroz uvoz. Sadašnja pojava je posljedica globalnog poskupljenja i ni mi ne možemo biti imuni od toga. Sve što je instrumentarij Vlade, a to su zakoni, institucije i budžet, mi ćemo koristiti i poduzeti šta možemo.
NN: Iz Sindikata poljoprivrednika kažu da su upozoravali Vladu da će biti problema.
BRANKOVIĆ: Poslije bitke svi su generali pametni! Budžet FBiH je usvojen u aprilu i definisao je strukturu troškova. Možemo intervenisati budžetskim novcem i jasni su mehanizmi usmjeravanja tog novca. Uostalom i Vlada RS je Ministarstvu poljoprivrede naložila da poticaje za poljoprivredu preusmjeri u interventnu nabavku žitarica.
NN: Ali, oni su to uradili prije mjesec dana?
BRANKOVIĆ: A jesu li uradili?! RS je unitarni dio BiH i tamo su mehanizmi povlačenja mjera puno jednostavniji nego u FBiH koja je sasvim decentralizirana i ima podijeljene nadležnosti. No, dimenzije našeg problema treba prvo snimiti, pa tek onda odrediti mjere. Kada smo nedavno bili u Bužimu, farmeri kažu da im prinos kukuruza nikada nije bio bolji, a u drugoj općini u toj regiji kažu da je podbacio. Treba utvrditi činjenice i na bazi njih dimenzionirati problem. Kod nas se podižu euforije, hipotetičke procjene, ali ova vlada će raditi matematikom, a ne euforijama.
NN: Prema nezavničnim informacijama, pšenice je na tržištu nedavno bilo viška, i to oko 20 odsto?
BRANKOVIĆ: Moram priznati da ne znam, ali mogu provjeriti.
NN: Činjenica je da sada nemamo robne rezerve za ozbiljnije intervencije – ko ih planira i ko je odgovoran kada je silos prazan?
BRANKOVIĆ: Direkcija za robne rezerve FBiH je nezavisna institucija odgovorna Vladi FBiH i ona planira svoje zalihe i pravi plan rada koji odobrava Vlada i novac za njih planira u budžetu.
NN: Da li oni uvijek dobiju onoliko koliko traže?
BRANKOVIĆ: Dobiju.
NN: Onda su oni odgovorni za nedostatak rezervi?
BRANKOVIĆ: Vlada je analizirala rad i ocijenila da Direkcija robnih rezervi nije adekvatno odgovorila obavezama i da treba napraviti nove mehanizme njenog rada. Zadužili smo nekoliko ministarstava da nam ponude novi koncept rada Direkcije.
NN: FBiH je opet `nespremno` dočekala sezonu požara. Vatrogasci se žale da nemaju potrebnu podršku, nema zakona o vatrogastvu, o protupožarnoj zaštiti...
BRANKOVIĆ: To je slobodna procjena. Zadužena isntitucija je Civilna zaštita i ona je bila sasvim uključena, a ja kao premijer sam bio svakog sata obavještavan šta se radi, gdje se mobilišu sredstva. Mogao sam to obavljati i teatralno i ceremonijalno, uzeti pijuk i ići gasiti vatru, ali to je teatar. Priču treba obrnuti: kod nas se pojavljuju inicijative za regionalne snage, a nemamo vatrogasnih snaga na nivou BiH. Gdje je ponuda da pravimo vatrogasnu brigadu BiH?
NN: Pa hoćete li Vi ponuditi?
BRANKOVIĆ: To treba da uradi Vijeće ministara BiH. Vlada FBiH neće i ne želi da preuzima ulogu državne vlade ni u jednom detalju. Mi pokrećemo stotine inicijativa, ali od toga ne pravimo marketing. Nama trebaju institucije koje funkcionišu, civilna zaštita na nivou države, vatrogasci na nivou države...
NN: Mnogo se očekivalo od jednomjesečne akcije suzbijanja rada na crno u Federaciji. Kakvi su njeni rezultati, koliko je koštala, hoće li biti nastavljena?
BRANKOVIĆ: Nažalost, akcija je dala i veće rezultate od očekivanih jer je prijavljeno oko 42.000 radnika. Sva sredstva uložena u akciju su opravdana, ali poražavajuća je činjenica da mi funkcionišemo u sistemu u kom 42.000 ljudi, a ima ih i više, može biti neprijavljeno i raditi. To pokazuje i da smo napravili toliko mehanizama zaštite putem budžetskih davanja da su ona postala motiv da ljudi rade neprijavljeni i to su ozbiljna pitanja koja moramo analizirati s parlamentom. Moramo i napraviti izbor da li ćemo državnim subvencijama ostavljati prostor nezaposlenim da rade i budu prijavljeni jer ovako se pravi korist samo trećoj strani koja ovako angažuje ljude i šteti državu.
NN: U Upravi inspekcija FBiH kažu da će o nastavku akcije odlučiti Vlada?
BRANKOVIĆ: Neće to više biti forma akcije nego kontinuirani nastavak rada inspekcija u skladu sa organizacijom FBiH.
NN: Nacrt rebalansa budžeta FBiH je završen - ko će dobiti novac?
BRANKOVIĆ: Naša odgovornost je najveća prema kategorijama koje su proizašle iz rata i prema građanima koji zbog fizičkih onesposobljenja ne mogu da žive od svog rada, ali tu imamo hiperprodukciju uvjerenja o nesposobnosti. U periodu apliciranja za uvođenje u prava pojavio se enormni broj zahtjeva, 10 do 15.000 ljudi, i mi se sada pitamo gdje su oni bili do 2007. godine. Tu je i problem što kroz parlament FBiH donošenje Zakona o institutu za medicinsko vještačenje nije išlo dovoljno brzo da obezbijedimo da se sva dokumentacija pregleda po istim principima. Imamo i situaciju u kojoj općine i kantoni izdaju uvjerenja o nesposobnosti, a FBiH plaća, pa nema dovoljno kontrole i analize dokumentacije jer `plaća neko drugi`. Svi moraju shvatiti da je to zajednički novac i da vođenje države nije politika nego matematika.
NN: Da li to znači da u rebalansu budžeta FBiH neće biti posebnih programa za višak javnih prihoda koji je već evidentan?
BRANKOVIĆ: Pa i višak prihoda je budžetski prihod i kada uđe u budžet, izgubi indentitet i dijeli se prema pozicijama iz budžeta koje je odobrio parlament. Bilo bi dobro da imamo više novca za kapitalne investicije, ali zbog toga i zbog limita u dinamici kreditnih zaduženja idemo u partnerstvo državnog i privatnog ulaganja.
NN: Hoće li u rebalansu biti socijalnih programa?
BRANKOVIĆ: To će biti u okviru ovih analiza i mjera za saniranje šteta od suše i to ćemo dimenzionirati u skladu s procjenama i posmatrati kroz rebalans, ali će konačne odluke biti na parlamentu.
NN: Hoće li uspješno biti okončana prodaja mostarskog `Aluminija` i dokapitalizacija `Air Bosne`?
BRANKOVIĆ: Moramo biti optimisti jer svaki veliki projekat prate veliki problemi, ali važno je da sve bude transparentno i zakonito i da se poštuju procedure.
NN: Ali u slučaju `Aluminija` procedure nisu bile jasne?
BRANKOVIĆ: Procedure su jasne, ali tumačenja nisu. Mislim da komisija koja vodi prodaju radi na kvalitetan način, a za ocjenu da li nešto treba tako ili ne - postoje institucije koje trebaju dati svoj stav. Kod nas je sve tema i obrađuje se 15 dana, ali ja hoću da vjerujem u sistem i neka institucije kažu da li je nešto dobro ili nije.
NN: Mnogo problema su Vam napravile i smjene nadzornih odbora u nekim javnim preduzećima: ombudsmeni opominju, uključio se OHR, smijenjeni se žale da nisu obaviješteni o smjeni...
BRANKOVIĆ: Vlada obavlja poslove vlasnika kapitala i postoje procedure, a u najvećem broju slučajeva gdje se javlja protivljenje radi se o odbrani ličnih pozicija i interesa. Tamo gdje postoji greška u proceduri mi ćemo je ispraviti, ali principijelno je pitanje može li Vlada obavljati poslove upravljanja...
NN: Nije sporan posao vlasnika, ali i Vi govorite o proceduri – da li ste ispoštovali proceduru iz zakona o imenovanjima?
BRANKOVIĆ: To su poslovi koje rade ministarstva i mi ćemo na jednoj od sljedećih sjednica imati izvještaj o tome. Ako bude propusta, mi ćemo to popraviti jer nam je cilj da napravimo upravljački mehanizam i da imenovani ljudi znaju da to rade u ime FBiH. Zbog toga ćemo donijeti i uredbu da rad u upravljačkim tijelima plaća Vlada kako bismo izbjegli simbiozu između menadžmenta i nadzornih odbora zbog koje ne možete prepoznati ko radi za vlasnika kapitala.
NN: Je li tačna informacija da ste kupovali glisere i helikoptere, a za to tražili garancije `BH Telecoma` čiji je direktor nedavno smijenjen?
BRANKOVIĆ: To je apsolutno netačno i ja se nadam da će te kampanje prestati kada završimo smjene u javnim preduzećima.
NN: Šta je još ostalo za smjene – `BH pošta`, Međunarodni aerodrom Sarajevo?
BRANKOVIĆ: Sve zavisi od prijedloga resornih ministara.
NN: Izjavili ste da s premijerom RS Miloradom Dodikom u hodu rješavate stvari. Šta ste do sada riješili?
BRANKOVIĆ: Možda su najvažniji koeficijenti za raspodjelu prihoda od PDV-a jer je to bilo stresno za građane, a to mora biti matematika i kontinuirana aktivnost, ne događaj. Pokušavamo i da sinhroniziramo kapitalne infrastrukturne projekte jer oni, ne samo da moraju biti usaglašeni u državi, nego su dio regionalnog koncepta i nije u redu da svako vuče na svoju stranu. Osjetio sam da za to postoji raspoloženje kod premijera Dodika.
NN: On često istupa i govori o uređenju države, o reformi policije, a Vi uglavnom ostajete kod ingerencija FBiH?
BRANKOVIĆ: Pa Dodik je predsjednik stranke koja je parlamentarna na svim nivoima u BiH. Dodik je, kako i sam kaže, predsjednik svih predsjednika, i Nikoli Špiriću i Milanu Jeliću i Nebojši Radmanoviću, pa i sebi, i politička ličnost koju pitaju te stvari, a moj posao nije politika, nego menadžerski.
NN: Koliko Vam otežava položaj to što u Vladi imate predstavnike tri-četiri stranke koji često ne misle isto?
BRANKOVIĆ: To je prednost jer nije dobro ni za koga da se osjeća da je uvijek u pravu i da su njegova rješenja najkvalitetnija. Ovako imate priliku da odluku razgledate kroz razne prizme. Meni to ne smeta jer tako dobijemo kvalitetnije rješenje.
NN: Hoće li FBiH otvarati predstavništva u svijetu kao RS?
BRANKOVIĆ: Ne! Mi smo administrativni dio države koja ima vanjsku politiku i sve ćemo obavljati preko tih zastupništava. Nismo ni veliki ni bogati za to, ali i bolje je da se predstavljamo kroz državne institucije.
`Federacija je demokratizirani dio BiH`
NN: Možete li navesti tri najveća uspjeha Vlade na čijem ste čelu?
BRANKOVIĆ: Ima ih više i ne bih izdvajao niti jedan. Atmosfera u Vladi FBiH je izuzetno zadovoljavajuća. Ali valja voditi računa da je nemoguće upoređivati naše i efekte u RS jer je RS unitarni dio BiH i tamo je mnogo lakše povlačiti poteze. FBiH je decentralizovani i, rekao bih, demokratizirani dio BiH.
NN: Ko će graditi Sarajevsku zaobilaznicu? Pominje se slovenačka firma bliska pojedincima iz Stranke za BiH?
BRANKOVIĆ: Nisam informisan o tome. Vlada ne može uticati na izbor jer su procedure i kriteriji definisani pravilima Evropske banke i implementator je Direkcija cesta FBiH. Evaluaciju ponuda je nadzirala banka koja, prije konačne odluke, daje prethodnu saglasnost.
`BiH nema fiskalni suverenitet`
NN: Fiskalno vijeće BiH još nije dobilo zakonski okvir, a bliži se vrijeme definisanja novih budžeta?
BRANKOVIĆ: Dok BiH ne dobije fiskalno vijeće koje će biti institucija države a ne zbir određenih cjelina koje formiraju UO Uprave za indirektno oporezivanje, BiH nema fiskalni suverenitet. Fiskalno vijeće bi trebalo biti institucija preko koje bi se vodila cijela fiskalna politika.
NN: Ali, zašto još nema fiskalnog vijeća?
BRANKOVIĆ: To je sastavni dio ukupne politike u BiH. Pisao sam visokom predstavniku jer mislim da i Zakon o fiskalnim kasama treba da bude državni zakon, a RS je donijela jednostrani što je podrivanje stubova reforme direktnog oporezivanja. Vlada FBiH to neće uraditi jer ne želimo podrivati uspješne reforme.