Ranjen, nemoćan i klonuo, veliki suri orao, kakvog je posljednjih decenija prava rijetkost vidjeti na domaćim prostorima, pronađen je u naselju Bastaji, na području opštine Kneževo.
Slomljenog krila, nemoćna da se izdigne iznad šumskog prostranstva, ženka orla nije mogla da uzleti i da se, kao pravi gospodar prirode na našem području, otisne u visine.
Najveća ptica na prostorima BiH, simbol snage i slobode, koja izaziva divljenje i svojim izgledom ponosno krasi prirodu, nemoćno se borila za opstanak, sve dok nije pristigla pomoć.
Kako priča Dejan Radošević, spoljni saradnik u Republičkom zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, koji je angažovan na poslovima registrovanja i dereminacije faune i ugroženih vrsta RS, o ranjenom orlu ih je početkom jula obavijestio veterinar iz Kneževa.
"Javili su nam da se jedan orao nalazi u mjestu Bastaji, u zaseoku Đukići, zatvoren u kavezu. Prilikom intervencije, nakon što su stekli uvid u stanje, nazvali su Zavod i mi smo sutradan izašli na teren zbog determinacije vrste", priča Radošević.
Tom prilikom je, dodaje, utvrđeno da se radi o surom orlu, veoma ugroženoj vrsti, koja je na pragu izumiranja na domaćim prostorima.
"Izašli smo na teren, determinisali jedinku i pokušali odmah da je vratimo u prirodu. Međutim, zbog povrede krila, ptica nije mogla da poleti. Obratili smo se potom Udruženju za zaštitu životinja, misleći da će se oni dalje pobrinuti za pticu. Vjerovatno zbog nedostatka sredstava i kadrova, na kraju smo, ipak, mi morali da je preuzmemo", objašnjava Radošević.
U Veterinarskoj bolnici "Slaven" u Banjaluci, gdje je nakon toga dopremljena ptica, tokom pregleda je ustanovljen otvoreni prelom podlakatnih kostiju, star oko tri mjeseca, sa formiranim kalusom i kostima koje su pogrešno srasle.
"O našem pacijentu, surom orlu, kojeg smo nazvali Ljubica, porijeklom iz Kneževa, brine se Zavod za zaštitu prirodnog nasljeđa. Trenutno obavljamo konsultacije vezane za eventualni operativni zahvat rekonstrukcije preloma", objašnjava Slaven Grbić, magistar veterinarskih nauka.
Dodaje da se kod divljih ptica ovi operativni zahvati rade ako postoji mogućnost povratka u prirodu sa u potpunosti vraćenom sposobnošću leta.
"U slučajevima kada se ne postigne potpuna sposobnost leta, ove ptice se zadržavaju u zoološkim vrtovima, vrtovima prirode i sličnim institucijama, koje mogu obezbijediti kvalitetan boravak pticama", ističe Grbić.
Kako je za ovu operaciju potrebno 500 KM, Zavod je trenutno u fazi prikupljanja sredstava za ovaj zahvat.
"Ukoliko se orao uspije rehabilitovati, pustićemo ga u prirodu, a ukoliko ne mogne, vjerovatno će završiti u Zoološkom vrtu", ističe Radošević.
Najsnažnija grabljivica: Ovu vrstu orla krase velika i snažna krila, oštar i snažan kljun, kojim žrtvu raskida na komade, i velike oči, čiji vid, koji je čak osam puta oštriji od ljudskog, omogućava da i sa najviših visina uoči plijen.
Suri orao, najsnažnija grabljivica među srodnim vrstama, čija se brojnost na domaćim prostorima već decenijama smanjuje, prema međunarodnoj IUCN kategorizaciji status ugrožene vrste u Evropi dobio je još osamdesetih godina, kada se njegova brojnost na Starom kontinentu znatno smanjila.
Međutim, kako priča Radošević, danas se stanje u evropskim zemljama, što se tiče brojnosti ove populacije, znatno popravilo.
"Stanje je zadovoljavajuće, za što je najviše zaslužna prvenstveno briga stručnjaka, njihovo uključivanje u zaštitu te vrste, kao i dobra zakonska regulativa. Mi, nažalost, još nemamo utvrđenu crvenu listu, na osnovu koje bi Zavod preuzeo brigu o ugroženim vrstama", ističe Radošević.
S obzirom na to da je BiH jedina država u regionu koja ne posjeduje crvenu listu, odnosno listu ugroženih biljnih i životinjskih vrsta, za čije je utvrđivanje u RS zakonski nadležno Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, ne iznenađuje činjenica da zastupljenost pojedinih životinjskih vrsta postaje sve slabija.
"Prvenstveno je potrebno uspostaviti adekvatnu zakonsku regulativu, odnosno zakonske smjernice, utvrditi nadležnosti institucija i omogućiti angažovanje stručnjaka na utvrđivanju brojnosti jedinki, stanja gnjezdilišnih populacija i brojnost gnijezda, kako bi se tačno mogla prepoznati njihova tipična staništa za gniježđenje. Na kraju se donosi akt o njihovom proglašenju", objašnjava Radošević.
U Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, u čijoj nadležnosti je utvrđivanje crvene liste, navode da ovo ministarstvo vodi projekat "Šumska i planinska zaštićena područja". Jedan od projektnih zadataka je taksonomična i geografska procjena vrsta za izradu Crvene liste flore i faune Republike Srpske.
Milena Marković ističe da će se projektom napraviti analiza i procjena raspoloživosti podataka u oblasti biodiverziteta, kao i identifikacija biljnih i životinjskih vrsta koje će se uvrstiti na crvenu listu.
"Cilj ovog zadatka je pripremiti sve neophodne podatke kako bi se, prema odredbama Zakona o zaštiti prirode, izradila Crvena lista zaštićenih vrsta i staništa", ističe Markovićeva.
BiH bez crvenih lista: Nedostatak crvene liste onemogućava pravi uvid u stanje ugroženih vrsta, a nepostojanje podzakonskih akata doprinosi njihovoj sve većoj ugroženosti.
"U Republici Srpskoj se ne sprovode potrebna istraživanja, te se svega nekoliko stručnjaka bavi tim poslom. Na osnovu istraživanja ornitologa Branislava Gašića, jednog od rijetkih stručnjaka za ptice u našoj zemlji, 2000. godine je utvrđeno prisustvo dva ili tri para surog orla na Lisini. Ipak, prilikom njegovog poslednjeg odlaska na Lisinu nije vidio niti jednu jedinku", naglašava Dejan Radošević.
Prisustvo surog orla, kako priča Radošević, potvrdili su i na Popovom polju i na kanjonu Tare, u blizini Šćepan polja.
"Ne možemo sa sigurnošću reći da li se ptica tu gnijezdi ili je bila samo u preletu. Imamo informaciju da se ptica nalazi i gnijezdi i u Šipovu na obroncima Vitoroga", kaže Radošević.
Zaštita staništa je jedini način da se zaštiti neka vrsta, a kako tvrdi Radošević, najveći uzrok sve manje brojnosti surog orla je nekontrolisan lov na domaćim prostorima.
Iako bi svaki pravi lovac, ali i iskreni ljubitelj prirode, trebao biti ožalošćen što sve rjeđe ima priliku da na nebu vidi siluetu surog orla, koji svojom raskosnošću dočarava ljepotu prirode, oni su u velikoj mjeri doprinijeli njihovom izumiranju.
"Za to što se vrsta danas nalazi na pragu izumiranja, velikim dijelom je odgovoran nekontrolisan lov i neupućenost lovaca, odnosno nedostatak edukacije o značajnim vrstama, koje su rijetke i ugrožene, te se ne bi smjele loviti i ubijati", smatra Radošević, dodajući da je i sječa pojedinih dijelova šume doprinijela takvom stanju.
Iako je Republika Srpska donijela Zakon o lovstvu, koji jedini štiti životinjske vrste lovostajem, odnosno zabranom lova, činjenica da je pojedinih životinjskih vrsta sve manje pokazuje da se zakon ne poštuje dovoljno.
"RS ima i Zakon o zaštiti prirode, koji je relativno nov, a iz kojeg treba da proizađe niz pravilnika kojim bi se regulisali pojedini sektori. Jedan od pravilnika je pravilnik o zaštiti ugroženih rijetkih biljnih i životinjskih vrsta, koji bi trebao regulisati rad sa ugroženim, odnosno zaštićenim biljnim i životinjskim vrstama", objašnjava Radošević.
Dodaje da bi bilo potrebno usvojiti i Pravilnik o transportu biljnih i životinjskih vrsta, kako bi se nesmetano mogao obavljati transport životinja kada je to potrebno.
Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS ističu da će ovaj podzakonski akt uskoro biti usvojen.
"Pravilnik o transportu životinjskih vrsta je u pripremi i uskoro bi trebalo da bude donesen. Kada je riječ o surom orlu, nismo obaviješteni o tom događaju. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS donijelo je Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja, a nadzor obavlja veterinarska inspekcija koja je pri Republičkoj upravi za inspekcijske poslove", navodi Bojan Kecman, portparol ovog ministarstva.
Ljubica, junak bajki, iskonski lik heraldičke životinje i simbol čvrstoće, snage i brzine, koja zbog povrede lijevog krila ne može letjeti, trenutno je smještena u Zoološki vrt Banjaluka, gdje joj je pružena adekvatna njega.
Povratak bjeloglavog supa
Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa nedavno se uključio u Program povratka bjeloglavog supa na područje Trebinja i Popovog polja.
"Krenuli smo s određenim međunarodnim i domaćim institucijama u proces povratka ove vrste. Zbog toga bi država trebalo da prepozna značaj zaštite i surog orla, kako ne bismo došli u situaciju da za desetak godina izdvajamo mnogo veća sredstva", kaže Dejan Radošević.