Poslovni ljudi iz BiH i regije nezadovoljni su sajmovima koji se održavaju u našoj zemlji. Tvrde da naše sajamske manifestacije, koje bi trebalo da budu mjesto poslovne razmjene i privrednog razvoja, nisu ni blizu kvaliteta sajmova u susjednim zemljama. Izložbeni prostor je skup, prilazi sajmovima loši, posjećenost je slaba i takvi sajmovi nisu tržišno isplativi.
Zbog ovih razloga prošle godine Sarajevo je postalo jedina prijestonica u regionu koja je ostala bez sajma automobila, a Sajam informatike "INFO 2007", doživio je fijasko zbog loše posjećenosti. Za ovakvo stanje nisu uvijek odgovorni organizatori sajmova. Međunarodni sajam "Promo", koji je nedavno trebalo da bude otvoren u Tuzli, odgođen je zbog visoke cijene zakupnine prostora u centru "Mejdan" i zbog izostanka podrške vlasti organizaciji ovog sajma.
"Uprava 'Mejdana' tražila je za devet dana priprema i trajanja sajma 23.000 KM, uz insistiranje i na avansnom plaćanju dijela zakupnine. Visoka zakupnina i izostajanje značajnije podrške, ovu manifestaciju učinilo je nerentabilnom. "'Mejdan', koji godišnje samo od opštine Tuzla dobije nekoliko stotina hiljada KM, od nas je do sada zaradio pola miliona KM, a sada je bahato stao na put dolasku poslovnih ljudi", kazali su organizatori iz "Promo internacional grupe".
Vinko Ćuro, predsjednik "Promo internacional grupe", tvrdi da je loš kvalitet bh. sajmova odraz ukupnog stanja privrede u BiH.
Smatra da je problem što ne postoje kriteriji po kojima će se sajmovi vrednovati i pomagati.
"Naši sajmovi se ne mogu porediti ni sa zagrebačkim ni sa beogradskim ni sa novosadskim. Naši sajmovi nemaju infrastrukturu i nemaju razvijen marketing. Naš sajam je propao jer ljudi jednostavno nemaju sluha za privredu. 'Mejdan' je bio preskup, ali nije bilo ni adekvatne komunikacije sa vlastima", ističe Ćuro dodavši da u BiH ima oko 60 sajmova, ali da samo njih nekoliko nešto vrijede.
"U Hrvatskoj ima ih više od 200. Sajmovi su veoma bitni za privredu jedne zemlje, ali mi toga nismo svjesni. Ne postoji tijelo koje će koordinirati datume održavanja sajmova tako da imamo slučajeva da nam se sajmovi poklapaju. Ne postoji državna institucija koja bi uspostavila neki red", objašnjava Vinko Ćuro. Na Sajmu građevinarstva, komunalne opreme, klimatizacije, rasvjete i elektrotehnike "Gradnja i obnova 2008", održanom krajem maja u sarajevskom centru "Skenderija", učestvovalo je oko 200 kompanija. No, većina ih tvrdi da je organizacija Sajma izuzetno loša. Većina izlagača kazala je da je cijena od 100 KM po kvadratnom metru previsoka za bh. uslove.
"U toaletima nema sapuna i papira i ne postoji odgovarajući parking. Ranijih godina ovaj sajam je bio kvalitetniji i bilo je više konkurencije", ocijenio je Zijad Bukurević, predstavnik Tvornice radijatora i kotlova "Metal-as" iz Visokog.
Enver Hasagić, direktor Predstavništva slovenačke Tvornice termoizolacije URSA za BiH, kaže da je na ovom sarajevskom sajmu svake godine sve manje izlagača.
"Prije smo imali konkurenciju. Sad smo jedina firma na ovom sajmu iz ove branše. Organizacija je loša, od toaleta do parking prostora. Došli smo na ovaj sajam iz patriotizma", dodao je Hasagić.
Slično o Sajmu "Gradnje i obnove 2008" misli i Ante Zorić, predstavnik firme "Del-co", zastupnika svjetskih proizvođača bagera i buldožera.
"Prostor ispred 'Skenderije' nije za građevinske mašine. Ovuda nam hodaju srednjoškolci umjesto da dolaze poslovni ljudi. Napolju nemamo ni toalet, a cijene su skoro kao i u zatvorenom prostoru", kaže Zorić.
Senada Prpić, šef Sektora za međunarodne odnose Županijske privredne komore Sisak, tvrdi da većina bh. sajmova nema osnovnih stvari poput adekvatnog info-centra, do prostorije sa kompjuterima priključenim na Internet.
"To su osnovne stvari koje svaki sajam na svijetu mora imati. Poslovni ljudi moraju svakog momenta provjeravati e-mail. Ovdje ga nemate gdje provjeriti. Ne zna se gdje je info-centar i nema kvalitetnih propratnih aktivnosti poput raznih simpozija", kaže Prpićeva dodavši da ni estetika sajamskih manifestacija u BiH "nije na nivou".
"Sajam mora da bude atraktivan i mora da bude marketinški propraćen. U BiH je izražen i problem sa terminima sajmova, pa se često poklapaju. Evo mi sada nismo otišli u Zenicu zbog sajma u Sarajevu. Mnogo stvari treba popraviti kada je u pitanju organizacija sajmova u BiH", naglašava Prpićeva.
Kaže da se nijedan bh. sajam ne može mjeriti sa "Zagrebačkim velesajmom", koji se održava na površini od 505.000 kvadratnih metara.
"Suvremena infrastruktura omogućuje sajamske aktivnosti i u zimskim mjesecima. U okviru sajamskog prostora je pošta, banka, kurirske službe, špediteri, restorani, putničke agencije i drugi uslužni sadržaji neophodni za sajamsko poslovanje. Uz priredbe, na 'Zagrebačkom velesajmu' održavaju se i međunarodni kongresi, savjetovanja i simpoziji, na kojima redovito sudjeluju ugledna imena domaće i svjetske znanosti", naglašava Senada Prpić.
U Centru "Skenderija" u Sarajevu zadovoljni su posljednjim Sajmom "Gradnja i obnova 2008".
"Ako novinari predstave sajam lošim, onda je on loš. Nama su privrednici koji su izlagali kazali da su zadovoljni sajmom i mi mislimo da je dobro organizovan", kazala je Amra Somun-Dolarević, šef Komercijalnog sektora SKC "Skenderija".