BANJALUKA - Samo četiri seoska domaćinstva u RS, od polovine novembra do danas, upisana su u registar pružalaca ugostiteljskih usluga u apartmanima, kućama za odmor i sobama za iznajmljivanje.
Potvrdili su ovo u Ministarstvu trgovine i turizma RS, navodeći da im je Agencija za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF) u posljednjih pet mjeseci dostavila četiri rješenja kojima se odobrava upis u ovaj registar.
Popravljanju rezultata u ovoj oblasti trebalo bi da doprinese donošenje uredbe o podsticajima u turizmu, u koju će biti uvrštene i poreske olakšice za subjekte koji su upisani u registar.
"Konkretnije, riječ je o oslobađanju od plaćanja poreza na određeni period, od jedne do dvije godine. Takođe, plan Ministarstva za ovu godinu je i raspisivanje javnog poziva za finansiranje projekata iz oblasti seoskog turizma, odnosno dodjela bespovratnih novčanih sredstava", kazala je Aleksandra Trifković, pomoćnik ministra za turizam i ugostiteljstvo.
Ne smiju ljudi na selu turiste doživljavati kao "okupatore" već bi trebalo da ih posmatraju kroz mogućnost zarade, kaže Kneževićeva
Aleksandar Banjac iz sela Klekovci, nadomak Kozarske Dubice, završava sve što je potrbno kako bi svoje domaćinstvo registrovao za pružanje ugostiteljskih usluga. Nada se da će cijelu proceduru registracije, koju ocjenjuje jednostavnom, uspjeti da završi prije početka ljeta, jer tada očekuje i prve izletnike, koji će imati priliku da se u njegovom domaćinstvu okrijepe domaćom hranom i pićem.
"Prednosti registracije su mogućnost da koristi bespovratna sredstva za razvoj seoskog turizma. Nije potrebna fiskalna kasa, što je veoma bitno. U suštini, ograničeni smo na prodaju isključivo domaćih proizvoda, hrane i pića proizvedenih u vlastitoj radinosti. Gazdinstvima je dozvoljeno da između sebe razmjenjuju te proizvode i da ih prodaju, što je pozitivno", kazao je Banjac.
Marija Knežević, dekan Fakulteta za turizam i hotelijerstvo na banjalučkom Univerzitetu za poslovne studije, ističe da bi ljude na selima trebalo informisati i uputiti u sve prednosti seoskog turizma.
"Sigurno je da ljudi nisu dovoljno upućeni i to je osnovni problem. Ne smiju ljudi na selu turiste doživljavati kao 'okupatore' već treba da ih posmatraju kroz mogućnost zarade i prodaju domaćih proizvoda. O tome oni sada premalo znaju", kazala je Kneževićeva i dodala da nije mali broj turista koji se na proputovanju kroz BiH raspituju upravo za mogućnost noćenja i odmora na selima.
Ministarstvo je predvidjelo i poreske olakšice, ali i bespovratna sredstva u ovu svrhu
Inače, susjedne države su ovu oblast regulisale prije šest ili sedam godina. Slovenija tako ima 3.000, a Hrvatska oko 4.000 registrovanih ležaja u seoskom turizmu, dok Srbija sa 5.000 istih ležaja prednjači u ovoj oblasti na prostorima bivše Jugoslavije.
Za razliku od ugostiteljskih objekata, objekti na selu u kojima će biti smješteni turisti, u zavisnosti od svog kvaliteta, biće kategorisani pomoću ploča sa slikom jabuke, a najbolji objekti će imati maksimalno tri jabuke.