Mirko Stojčić, voćar iz Donje Jurkovice kod Gradiške/Bosanske Gradiške, zbog grada koji je zahvatio te krajeve pretrpio je veliku materijalnu štetu na svom voćnjaku. Kaže da se na procjeni još radi, te da ne vjeruje da će mu štetu iko nadoknaditi.
"Imam pet hektara sadnica jabuke, kruške i šljive. Prije nego što je grad naišao, obrana je samo kruška julska ljepotica. Ogorčen sam jer nema niko da nam pomogne. Ali, koja mi je korist od ogorčenja? Prepušteni smo sami sebi. Od toga živimo. Ne znam šta da kažem. Kako sam čuo, nema od pomoći ništa. Mi smo seljaci, poljoprivrednici, bijednici. Svaki dan uviđam da je šteta sve veća", kaže ovaj poljoprivredni proizvođač.
Asim Bilal iz Zadruge "Dubrave", koja broji 700 članova, priča da je samo u Čapljini i dijelu Stoca u proteklom periodu uništeno 3.000 tona voća i povrća, što je oko tri miliona KM štete.
Uništene tone hrane: "Mi smo u junu imali velike štete na usjevima. Bili smo pogođeni elementarnom nepogodom, gradom. I to je bilo na području općina Stolac i Čapljina. Šteta je oko tri miliona KM, a uništeno je sigurno 3.000 tona hrane i to voće, povrće, vinova loza", naglašava Bilal i dodaje:
"Niko nam ništa nije nadoknadio. Na teren su izlazili iz općine Čapljina, ali od toga za nas nije bilo koristi. Zbog svega, narednih godina se mogu očekivati samo manji prinosi jer stimulansa nema, a ni pomoći kada se dogodi problem."
Opštinu Tešanj, u Zeničko-dobojskom kantonu nedavno je pogodilo nevrijeme, koje je rezultiralo poplavama.
"Pored jednog broja objekata, infrastrukture, stradali su i usjevi, uglavnom površine zasijane žitaricama. Gruba procjena načinjene štete je 2,5 miliona KM. Za sada ne znamo koliko od toga otpada na usjeve. Uglavnom, općina je bila proglasila stanje elementarne nepogode. Očekujemo da ćemo imati pomoć, te da će se time pomoći i poljoprivrednicima", rekla je Edina Kadušić, portparol opštine Tešanj.
Nevrijeme koje je nedavno pogodilo dijelove opštine Vlasenica pričinilo je na poljoprivrednim usjevima štetu veću od 2,5 miliona KM, zaključila je Opštinska komisija za procjenu šteta od elementarnih nepogoda.
Predsjednik Komisije Slaviša Mazić izjavio je da su članovi te komisije obišli pogođena područja i sačinili izvještaj.
Štete i do 100 odsto: On je rekao da su najveće gubitke poljoprivrednici pretrpjeli na kulturama koje su u Vlasenici najviše zastupljene - kukuruz, pšenica, zob, voće od kojeg uglavnom šljiva, kao i povrće, gdje su štete 100 odsto.
Mrazevi, kiše, poplave, suše i grad, samo su neki od faktora koji utiču na to da li će poljoprivredni proizvođači trljati dlanove ili proklinjati svoju odluku što su se odlučili za poljoprivrednu proizvodnju.
Ova godina, kažu proizvođači većine poljoprivrednih kultura, nije bila za pohvalu.
Sead Jeleč, sekretar Udruženja poljoprivrednika BiH, savjetuje poljoprivrednicima da razmisle o osiguranju usjeva.
"Očigledno je da su rijetki primjeri pomoći poljoprivrednicima nakon grada i suše. Problem je što lokalne zajednice ne predviđaju sredstva za te namjene, a prije svega ne žele proglasiti elementarnu nepogodu, jer nemaju sredstava za nadoknadu šteta. Loša je organizacija u kreiranju budžeta. Imamo udruženja na lokalnom nivou koja nemaju moći da promijene situaciju, i u smislu da učestvuju u kreiranju budžeta", kaže Jeleč i dodaje:
"Kod nas je najveća nepogoda užasan odnos vlasti prema poljoprivredi. Generalno, loše se počelo sa sjetvom žita, a sada i sa žetvom. Problem Federacije BiH je u lošoj agrarnoj politici, malo je poticaja. Parlament ne kontroliše utrošak sredstava namijenjen poticaju. Tražili smo regresiranje goriva i đubriva, što je podstrek za sjetvu, ali nismo dobili."
Poruke ratarima ne ohrabruju: Jeleč kaže i da ima neshvatljivih vrsta podsticaja.
"Negdje se kao poticaj daju sredstva da se uklanja, melje kamen u kamenjarima da bi se pravile obradive površine. A, tamo gdje površina ima napretek, ne potiče se da se zasiju, poput Posavine. Kod nas je trend smanjenje obradivih površina. Zbog svega BiH proizvodi 40 odsto za svoje tržište, a prije rata je to bilo u procentima od 70 do 75 odsto", ističe Jeleč.
Konstatuje da generalno, poruke koje se šalju ratarima nisu dobre ni ohrabrujuće.
Dragan Mandić, šef Zavoda za strna žita RS, kaže da su se ove godine smjenjivali dobri i loši vremenski periodi za ljude koji siju žita.
"Dug sušni period u aprilu i maju ozbiljno je prijetio da ugrozi usjeve, ali su to strna žita uspješno prebrodila, a onda su došle duge nepoželjne kiše u periodu zrenja. Suše su umanjile prinos i to je vidljivo na krupnoći zrna za nekih 10 do 15 odsto, a kiše su opet smanjile prinos za 15 do 20 odsto", kaže Mandić.
Naglašava da je na područjima gdje je dolazilo do kiša praćenih gradom došlo do izbijanja zrna, lomljenja klasova i polijeganja usjeva.
Žetva pšenice u većini krajeva RS je završena, a prosječni prinosi po hektaru su od tri do četiri tone, što je manje od očekivanja ratara. Poljoprivrednici navode da su prosječni gubici od 10 do 15 odsto, a kvalitet žitarica je smanjen zbog dugotrajnih i obilnih kiša za vrijeme zrenja žitarica.
Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i stočara RS, naglašava da je ova godina, kada su usjevi u pitanju, bila "izuzetno nepovoljna".
Suše, pa kiše: "U martu, aprilu i maju imali smo 75 sušnih dana sa svega 69 do 20 litara kiše po metru kvadratnom, zavisno od područja do područja. To je ispod svih prosjeka zabilježenih na prostorima BiH. Onda, kada je trebalo da se žanju strne kulture, došle su kiše, koje smo gotovo svakodnevno imali 20 dana i u prosjeku je palo 150 litara po metru kvadratnom. Zamislite, za 20 dana palo je 150 litara, a prije toga za 75 dana svega 15 do 16 litara", objašnjava Usorac.
Sušom su, kako kaže, bile pogođene sve poljoprivredne kulture koje su sijane u proljeće.
"Kukuruz je, na primjer, nicao po 60 dana i taj koji je nikao 60. dan neće imati nikakav prinos. Kiša je strnim kulturama smanjila i kvalitet i prinos, a dolazilo je čak i do klijanja pojedinih stnih kultura u samom klasu. Ako je došlo do klijanja, na primjer, pšenice, to znači da se ona ne može koristiti za ljudsku upotrebu", priča Usorac.
Naglašava da je poljoprivredu spasila mjera Vlade RS.
Nadoknada štete: "Dobili smo za sjetvu kukuruza i proljetnih kultura đubrivo na odgođeno do novembra, a naftu do oktobra i to je jedina dobra stvar koja se desila u ovoj godini, pa je to spasilo i sjetvu, ali i žrtvu. Mislimo da ćemo i pored ovakve godine uspjeti da se odužimo državi za ovo što smo dobili, a da ćemo imati neku zaradu, tome se, ove godine, ne nadamo", ocjenjuje Usorac.
Dodao je da je grad nanio štetu u Lijevče polju i nekim okolnim selima, kao i nekim selima u Semberiji. Rekao je da su od grada stradali i pojedini voćari kod Nove Topole i Ugljevika.
"To je nevrijeme koje je zahvatilo manji pojas i u selima gdje je bilo grada šteta je bila maksimalna, dok u susjednim nije bilo posljedica. Prema tome, nikada ne naiđe oluja praćena gradom toliko široka da bi napravila značajne štete za RS, ali je katastrofalna za područja koja je grad zahvatio", kaže Usorac.
Dodaje da će predstavnici Udruženja poljoprivrednih proizvođača i stočara RS razgovarati s predstavnicima Vlade RS i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, kako bi se nadoknadila šteta ljudima gdje je bilo grada.
Protivgradnoj potrebne rakete: U Protivgradnoj preventivi RS kažu da su do 18 jula ispaljivali rakete u 22 dana, a u 43 dana je bio najviši stepen pripravnosti. Ispaljeno je 786 raketa.
"Katastrofa je kada je šteta evidentna na preko 25 odsto teritorije neke opštine. Mi nemamo informacije o sličnim događajima ove godine. Najveće štete su bile u Bijeljini, ali smo imali zabranu ispaljivanja raketa od kontrole letenja Sarajevo i Tuzla", kaže Rajko Popović, direktor Protivgradne preventive RS.
U tom preduzeću kažu da sezonu nastavljaju sa 835 protivgradnih raketa, što je nedovoljno za dalji nastavak sezone, pa su od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS hitno tražili da Vlada RS obezbijedi potrebna sredstva za nabavku još najmanje 550 raketa.
"Poređenja radi, u čitavoj sezoni 2008. godine u 21 dan dejstva potrošeno je 629 raketa, a u pola ovogodišnje sezone imamo već jedan dan više dejstvovanja i 157 više utrošenih raketa", kažu u Protivgradnoj preventivi RS.
Loši uslovi za prodaju: Kao što je to slučaj s proizvođačima većine usjeva, ni povrtlari nisu pošteđeni problema, a imali su ih s prodajom svojih proizvoda.
"Proizvodnja povrća je bila uspješna, iako je maj bio topao pa su proizvođači koji nemaju sistem za navodnjavanje imali problema. Cijene povrtlarskih kultura su uglavnom iste kao u prethodnoj godini, a jedino je paradajz skuplji za 20 odsto. Uslovi za prodaju povrća u ovoj godini su loši jer nema organizovanog otkupa, dok prerađivački centri nude niske otkupne cijene u odnosu na realne cijene koje se formiraju na osnovu troškova proizvodnje i kvaliteta proizvoda", kaže Ratko Dimitrić, vršilac dužnosti šefa Zavoda za povrtlarstvo RS.
U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS kažu da je ove godine, kada su u pitanju štete nastale zbog vremenskih nepogoda, bilo suše koja je štetila ječmu i pšenici, te da je bilo grada nekoliko puta. Kažu da pšenica ima više vlage nego što bi to trebalo, ali da će se sušenjem vlažnost spustiti na prihvatljiv nivo.
Bojan Kecman, portparol tog ministarstva, rekao je da su na probleme nailazili i voćari i povrtlari čiji su usjevi bili na otvorenom i nemaju riješeno pitanje vodosnabdijevanja, dok oni koji su imali riješen problem vodosnabdijevanja, i kada je bilo suša, nisu pretrpjeli štetu.
U Ministarstvu poljoprivrede FBiH navode da nadoknada šteta nije u njihovoj nadležnosti.
"U redovnoj smo komunikaciji s proizvođačima. Nemamo nadležnosti u nadoknadi šteta - to je u ingerencijama općina i županija. Mi smo dobili podatke, primjerice, za štete iz 2007. godine, kada je bila suša, i predložili Vladi FBiH da pomogne uzgajivačima, nakon čega je izdvojen dio novca", kaže Davor Vasilj, pomoćnik federalnog ministra poljoprivrede.
Naglašava da su ove godine, kada je u pitanju žito, pristali na više otkupne cijene.
"I to je jedna vrsta pomoći uzgajivačima, proizvođačima. Dajemo i regres onima koji se odluče na osiguranje usjeva od nepogoda. To je nekih 25 odsto i interesovanja ima, kada je u pitanju protugradna zaštita u smislu postavljanja zaštitnih mreža. Kada treba da se zna visina štete, od grada ili druge nepogode, tada se formiraju komisije za procjenu pri općinama i to je proces koji traje", rekao je Vasilj.
Pojedini poljoprivrednici kažu da će dogodine razmišljati šta će i u kojim količinama posijati. Oni koji su imali štetu na usjevima ove godine, priželjkuju pomoć, ali ne vjeruju da će je dobiti.