Bosnu i Hercegovinu u prvih pet mjeseci ove godine posjetio je 237.761 strani turista koji su ostvarili 520.281 noćenja, i prihod od taksi od ovih prijavljenih gostiju je oko 1,5 miliona KM.
No, ovi podaci Federalne trusitičke zajednice nisu i potpuni jer vlasnici hotela i drugih smještajnih kapaciteta koriste nedorečenost propisa i manjak broja inspektora te izbjegavaju prijavljivanje gostiju i plaćanje taksi.
U Federalnoj turističkoj zajednici povećanje broja turista do juna ove godine u odnosu na isti period prošle godine za 12,1 odsto tumače ocjenom da je naša zemlja sve atraktivnija za goste iz inostranstva.
Najposjećenije turističke destinacije u našoj zemlji su Mostar, Sarajevo, Međugorje, Neum, a najviše je bilo turista iz Srbije, potom iz Hrvatske, Slovenije, Njemačke, Italije i Turske.
Gordana Skenderija, direktorica Turističke organizacije RS, navodi da je RS u prvih šest mjeseci ove godine zabilježila 122.735 dolazaka turista, odnosno 303.922 noćenja, od čega se 52.068 noćenja odnosi na strane turiste.
Prema podacima o uplatama boravišne takse, u 2007. godini su ostvareni prihodi u iznosu od 700.343 KM, dok je u prvoj polovini ove godine prikupljen iznos od 421.735 KM, što u odnosu na isti period prošle godine predstavlja povećanje od 21 odsto.
Goran Brčkalović iz Vanjskotrgovinske komore BiH kaže da je u prošloj godini od dolaska turista zabilježena ukupna dobit, prema zvaničnim podacima, od 200 miliona KM. Tvrdi da je nezavnično prošlogodišnja dobit veća od milijarde KM.
"Siva ekonomija je razlog ovakve situacije. U prvih šest mjeseci ove godine zabilježeno je oko 108 miliona KM prihoda od turizma u BiH, prema zvaničnoj statistici, a u prošloj godini je u istom periodu bilo 90 miliona KM. Pri tome ne mislim samo na prihod od boravišnih taksi, osiguranja, gostiju, već i onoga što su potrošili u restoranima, hotelima...", kaže Brčkalović.
Teško ući utrag neprijavljenim gostima
Faruk Alajbegović, federalni turističko-ugostiteljski inspektor, tvrdi da vlasnici hotelskog i privatnog smještaja u Federciji BiH ne prijavljuju sve goste koristeći "rupe" u propisima iz turističko-ugostiteljske djelatnosti a situaciju otežava i nedostatak inspektora na federalnom nivou.
"Probleme nam prave kako u hotelskom tako i u privatnom smještaju. Na osnovu postojećih zakonskih propisa iz ove oblasti u hotelima imaju pravo da gosta prijave od momenta dolaska u naredna 24 sata. Veliki broj gostiju dođe u popodnevnim satima, prisustuvuju nekom od sastanaka, prenoće i do 12 sati se spremaju da napuste hotel. Kada bismo i čučali ispred hotela i uhvatili da takav gost nije prijavljen, u hotelu mogu reći da ga oni ne moraju prijaviti odmah već u roku 24 sata", ističe Alajbegović dodavši da je vrlo teško sankcionisati neprijavljivanje gostije u privatnom smještaju.
Da bi, kaže, nekom ušli u privatni posjed, treba svaki put nalog policije, jer im zakon ne dozvoljava da po svojoj dužnosti ulaze u privatne objekte.
"I kada uspijemo ući, treba dokazati da neko, ko trenutno boravi u objektu nije prijatelj vlasnika objekta, rođak, već da je samo gost", objašnjava Alajbegović.
Kaže da je ovo zadnji signal da zakonske propise treba mijenjati.
"Republika Hrvatska je 2000. godine riješila svoje probleme na Jadranu. U ljetnoj sezoni je turističke inspektore iz cijele zemlje poslala na more. Bilo je sankcionisanja, ali i edukacije stanovništa da moraju poštivati državne propise i plaćati takse. Danas s tim više nemaju problema. Možda bismo i mi to uradili da imamo dovoljno inspektora, jer na nivou FBiH samo nas je troje, a sa druge strane kod nas se još ne zna šta je zadatak kantonalnih a šta federalnih inspektora", napominje Alajbegović.
Podsjeća da je 2002. godine zakonom određeno da se prihodi od turističkih posjeta u Federaciji BiH dijele na federalnu i kantonalne turističke zajednice, ali ni to nije poštovano.
"U pravilu, 20 odsto od turističke posjete ide na federalnu, a ostatak na kantonalne turističke zajednice. Donedavno se ni to nije poštovalo, pa je bilo uplata taksa općinama i događalo se da Federalna turistička zajednica ima godišnje cifru od 200.000 do 300.000 posjeta, a radi se u stvarnosti o dva do tri miliona", upozorava inspektor Faruk Alajbegović.
Problemi zbog nepostojanja turističke inspekcije
Prema riječima Gordane Skenderije, teško je utvrditi potpunu i tačnu evidenciju broja gostiju, jer je vjerodostojnost i preciznost takvih podataka ostavljena davaocima usluga.
Ona smatra da bi davaoci usluga trebali sami prepoznati značaj efikasnog sprovođenja zakona i da vrše tačno evidentiranje broja gostiju, a inspekcija da obavlja redovnu kontrolu naplate i uplate ovih sredstava.
Na nivou RS, međutim, ne postoji turistička inspekcija.
"Poslove turističke inspekcije za sada obavljaju tržišni inspektori koji prema zakonu o inspekcijama vrše kontrolu obavljanja ugostiteljske i turističke djelatnosti pod koju spadaju razvrstavanje, minimalni uslovi za rad i kategorizacija objekata", kaže Predrag Gluhaković, ministar trgovine i turizma u Vladi RS.
Navodi da je resorno ministarstvo u nekoliko navrata zahtijevalo uvođenje posebne inspekcijske službe u okviru Inspektorata RS.
"Do kraja godine u planu Vlade RS je donošenje novog zakona o inspekcijama što će biti ponovo prilika da se aktuelizuje pitanje tržišno-ugostiteljske inspekcije", kaže Gluhaković.
Prema njegovim riječima, turistička inspekcija bi vršila nadzor nad izvršenjem zakona i pravilinika kojim se uređuje oblast turizma i ugostiteljstva.
"U praksi bi turističko-ugostiteljska inspekcija vršila poslove kontrole posjedovanja odobravanja za rad ugostiteljskih i turističkih objekata. Takođe, inspekcija bi kontrolisala evidentiranje boravka gosta u ugostiteljskim objektima, rad turističkih agencija i druge poslove vezane za turizam i ugostiteljstvo", navodi Gluhaković.
I Gordana Skenderija smatra da bi za turizam osnivanje turističke inspekcije predstavljalo veliki značaj, a sve sa osnovnim ciljem unapređenja poslovanja u oblasti turizma i ugostiteljstva, poštovanja standarda kvaliteta usluga te sprovođenja zakona i drugih propisa.
Ona napominje da se ne zna koliko RS gubi zbog nepostojanja inspekcije.
"Mnogi turisti dolaze i borave u objektima kao neprijavljeni i neevidentirani turisti. U mnogim mjestima čine dobar dio konačnog broja posjetilaca, a RS time gubi i sredstva koja bi bila prikupljena od naplate boravišne takse", upozorava Skenderija.
Zorica Mećava, direktorica banjalučkog hotela "Palas", takođe ističe značaj plaćanja boravišne takse.
"Mi redovno prijavljujemo svoje goste. U prvih šest mjeseci ove godine u našem hotelu je osjetno povećanje broja turista", kaže ona.
I Mećava se nada da će u narednom periodu doći do formiranja turističke inspekcije u RS jer sadašnje stanje ide na ruku, navodi, hotelima koji ne prijavljuju svoje goste i na taj način "preotimaju" turiste hotelima koji poštuju zakon, plaćaju boravišnu taksu i druge dažbine.
Domaći turizam zanimljiv strancima
Lejla Brčkalija iz Federalne turističke zajednice kaže da najviše turista posjećuje Sarajevo, Međugorje, Mostar i Neum.
"Sve više posjeta se bilježi u Počitelju, ali ne i noćenja, i Tuzla je veoma razvila domaći turizam. Turistima su sve zanimljivija eko–sela poput Lukomira, Umoljana, rafting im je poseban doživljaj. U Međugorju se Italijani zadržavaju najviše dva dana i dolaze iz čisto vjerskih razloga, dok turisti iz Južne Amerike ostaju i do sedam dana. U Sarajevu turisti ostaju najviše tri do četiri dana", istaknula je Lejla Brčkalija.
Amerikanku Devu Chan sreli smo u turističkom obilasku Sarajeva.
"Ovdje ću se zadržati samo jedan dan, a potom idem u Mostar, a zatim u Dubrovnik. Do sada sam uspjela vidjeti Depadans Muzeja Sarajeva 1878–1918. i Despića kuću, a puno toga bih željela obići. Jako mi se sviđa Baščaršija. Želja mi je bila da jedan od svojih odmora provedem putujući kroz Bosnu i Hercegovinu i evo ona mi se ostvaruje. O Bosni mi je pričao moj ujak koji je ovdje boravio", kazala je Chan dodavši da je ovo njena prva posjeta Sarajevu.
Od turističkih destinacija u RS najposjećenija je Jahorinsko-romanijska regija, zahvaljujući razvijenom visokoplaninskom zimskom centru na planini Jahorina, koja već mjesec-dva pred početak zimske sezone ima rezervisane kapacitete.
Kada je u pitanju banjski turizam, najveću popunjenost kapaciteta ostvaruje banja Vrućica kraj Teslića, gdje je u planu renoviranje hotela "Kardijal".
"Takođe je prisutno interesovanje gostiju i za druge vidove turizma koje RS može da ponudi, a tu su prije svega avanturistički turizam, lov i ribolov, fly-fishing... Rijeke Tara i Vrbas privlače zaljubljenike u prirodu i sportove na vodi, pasionirani ljubitelji mušičarenja će naći idealne uslove za ovu disciplinu sportskog ribilova na Plivi i Ribniku, dok gradski centri kao što je Banjaluka privlače veliki broj gostiju zbog kulturno-istorijskog nasljeđa", kaže Gordana Skenderija.
Kazne od 1.000 do 5.000 KM
Inspektor Faruk Alajbegović navodi da su kazne za neprijavljivanje gostiju od 1.000 do 5.000 KM.
"Ako na licu mjesta dokažemo nepravilnosti, vlasnik može platiti 1.000 KM, a ako neće da plati ide na sud koji će odrediti visinu kazne. Mi na terenu možemo naplatiti samo minimalnu kaznu. Ako želimo da riješimo ovaj problem, jedno od rješenja je registrovati strance na granicama, odmah dobiti inforamcije gdje idu i koliko će se zadržati u BiH. Tada će se dobiti prava slika koliko se dobija ili gubi od turističkih posjeta", tvrdi Alajbegović.
Najviše noćenja turista iz Srbije
Najveći broj noćenja u Bosni i Hercegovini od januara do maja ostvarili su turisti iz Srbije, zatim iz Hrvatske, Slovenije, Turske, Njemačke, Crne Gore, Italije, Francuske i Austrije, potvrđeno je iz Federalne turističke zajednice.
U Sarajevskom kantonu u junu je bilo 18.080 turista iz 78 država, koji su ostvarili 34.317 noćenja. Zabilježen je veći broj dolazaka za pet odsto.
Na Panonskom jezeru dnevno 12.000 ljudi
U Turističkoj zajednici Tuzlanskog kantona bilježe veći broj posjetilaca na Panonskom jezeru u odnosu na prošlu godinu.
"Ove godine dnevno, kada je lijepo vrijeme, imamo do 12.000 ljudi na Panonskom jezeru, dok je prošle godine taj broj bio manji. Karta za cjelodnevni boravak na, kako ga mi zovemo, "tuzlanskom moru", je 2,5 KM za odrasle i po 1,5 KM za djecu i penzionere. Uskoro otvaramo i kaskade. Voda je slana, ljekovita i dobra je za mnoge bolesti - dijabetes, ženske bolesti. Sve više imamo dolazaka iz Sarajevskog, Hercegovačko-neretvanskog i Zeničko-dobojskog kantona. Iduće godine će se voditi računa o smještajnim kapacitetima, jer je mnogima boravak u hotelu skup", kaže Suada Morankić, pomoćnik direktora Turističke zajednice TK.