Marija Berendika iz Kladara kod Srpca probleme sa spavanjem počela je osjećati prije dvije godine.
"Imala sam istrzan san i sve učestalije se budila noću. Dešavalo mi se da čim zaspem, odmah se probudim i mislim da je prošlo mnogo vremena. Međutim, razočarenje nastaje kad shvatim da sam spavala samo petnaestak minuta, te da još ima dosta vremena do svitanja", priča Berendika koju smo zatekli na liječenju u novootvorenom centru za bolesti spavanja na Klinici za neurologiju Kliničkog centra Banjaluka.
Kaže da je noću osjećala i gušenje, te da je bilo slučajeva da ničim izazvana "skoči, sjedne na krevet i spava sjedeći dok je muž ne probudi da bi opet legla".
"Ujutru, prije nego što uspijem i popiti kafu, sjedeći zaspem i takvo spavanje u neugodnom položaju pričinjavalo mi je zadovoljstvo. Najgore od svega je što sam danju bila iscrpljena, kao paralizovana, nisam mogla ništa raditi", ističe Berendika.
Navodi da se u više navrata javljala drugim zdravstvenim ustanovama tražeći pomoć, pila lijekove, ali da je njihov učinak bio zanemarljiv.
"Očekujem da će nakon završenih pretraga i uspostavljanja dijagnoze u novootvorenom centru za bolesti spavanja biti povoljnih pomaka i da ću moći normalno živjeti", dodaje Berendika.
Nesanica, mjesečarenje, pospanost
U Banjaluci je sredinom septembra započeo rad Centar za bolesti spavanja, prvi takve vrste u BiH.
Na Klinici za neurologiju kažu da je u dosadašnjem radu bilo dosta pacijenata koji su imali probleme sa nedovoljnim noćnim spavanjem, ili u smislu prekomjerne dnevne pospanosti ili pojave određenih nenormalnih pokreta za vrijeme spavanja koji takođe ometaju ovaj proces.
Duško Račić, specijalista neurolog i šef Odjela neurofiziologije u čijem sastavu radi Centar za bolesti spavanja, kaže da podaci dobijeni u epidemiološkim studijama ukazuju da su bolesti spavanja rasprostranjeni. Procjenjuje se da u SAD oko 40 miliona ljudi ima neki od poremećaja spavanja, od kojih je najčešća nesanica.
"Za naše područje preciznih podataka nemamo, ali će u Centru biti vođena precizna evidencija i statistika, tako da ćemo nakon izvjesnog perioda imati tačne podatke o učestalosti ovih bolesti", navodi Račić.
Kaže da se većina osoba sa ovim problemima uopše ne obraća ljekaru, što uslovljava da samo mali broj oboljelih bude adekvatno liječen.
Navodi da je identifikovano 85 vrsta ove bolesti, ističući da u prvu kategoriju spadaju nesanice, a tu je i čitava grupa poremećaja gdje osoba lako zaspi ali je noćno spavanje nedovoljno kvalitetno, čija je posljedica prekomjerna dnevna pospanost.
"Postoje i poremećaju kada se uporedo sa spavanjem u epizodama javljaju i elementi budnosti, kao što su mjesečarenje, noćni strahovi, mokrenje, ječanje ili halucinacije u spavanju i slično. Jedno od najbolje proučenih oboljenja je narkolepsija koja se manifestuje nekontrolisanim napadima dnevne pospanosti, padovima, halucinacijama i paralizama u spavanju", kaže Račić.
Nespavanje dovodi do brojnih problema
Račić navodi da dugotrajno lišavanje od spavanja dovodi do brojnih zdravstvenih problema, a u eksperimentima i do smrti životinja.
"Svi poremećaji spavanja značajno narušavaju dnevno funkcionisanje i kvalitet života oboljelih. Kao posljedica nastaju poremećaji pamćenja, snižena koncentracija, depresivno raspoloženje, iritabilnost, nervoza i slično. Ovi pacijenti su pod povećanim rizikom za dobijanje moždanih i srčanih udara kao i za razvoj inzulinske rezistencije. Takođe, poremećaji spavanja mogu biti uzrok saobraćajnih nesreća i drugih vidova povređivanja", objašnjava.
Dodaje da je ohrabrujuća činjenica da se u regionu otvara sve više centara ove namjene, te da trenutno u Sloveniji postoji jedan, u Hrvatskoj dva, u Srbiji tri, dok Crna Gora i Makedonija nemaju ove centre.
Oprema u Centru za bolesti spavanja u Banjaluci omogućava praćenje svih potrebnih parametara spavanja, između ostalih, zasićenost krvi kiseonikom, disajni pokreti, disajni napor, pokreti i položaj pacijenta u spavanju i hrkanje, a snimanje se sve vrijeme prati video-kamerom uz snimanje audio signala.
U Centru kažu da se uz pomoć ovog sistema moguće prilagoditi svim zahtjevima i individualizovati za svakog pojedinačnog pacijenta. S ponosom dodaju da sada pacijenti na jednom mjestu mogu imati kompletan tretman, odnosno da na precizniji, lakši i efikasniji način mogu doći do izlječenja.
Bitna precizna dijagnoza
Ključna stvar u tretmanu poremećaja spavanja je postavljanje precizne dijagnoze, odnosno da se utvrdi o kojem tipu poremećaja spavanja se radi.
U Centru za bolesti spavanja kažu da je jedna od osnovnih stvari koje preporučuju pacijentima da obrate pažnju na higijenu spavanja.
"Dnevne aktivnosti i ambijent koji ugrožava spavanje su po pravilu pod direktnom kontrolom pacijenta, ali ih on ne prepoznaje kao takve ili ih svjesno zanemaruje. Potrebno je da se zajedno sa ljekarom prođe kroz spisak mjera za održavanje higijene spavanja", kaže Račić.
Navodi da poštovanje ovih mjera predstavlja i prvi korak u liječenju, ističući da neliječeni poremećaji spavanja obično postaju hronični i teže izlječivi.
Kada se utvrdi da je pacijent za slikanje uređajima, ono traje jednu noć.
"Poslije tog slikanja moguće je postaviti dijagnozu, odnosno zaključiti šta je uzrok poremećaja spavanja. Nakon toga liječenje usmjeravamo prema identifikovanom uzroku. Pri tome nam je na raspolaganju niz efikasnih lijekova", objašnjava Račić.
Naglašava da će uputnicom nadležnog ljekara iz svojih opština stanovnici i drugih gradova RS moći dobiti usluge u Centru za bolesti spavanja u Banjaluci. Za pacijente je bitna ovjerena zdravstvena knjižica.