SARAJEVO, TUZLA - U Bosni i Hercegovini i dalje ne postoji jedinstveni registar pasa, koji je država obavezna oformiti prema Zakonu o zaštiti i dobrobiti životinja i prema Zakonu o veterinarstvu, tako da se ne zna ni ko su sve vlasnici pasa, koji psi su čipovani, ko treba da bude kažnjen za napuštenu životinju i druge važne stvari.
Slaven Grbić, direktor Higijeničarske službe grada Banjaluka, kaže da na području Republike Srpske ne postoji registar pasa jer je zadatak kreiranja registra pripao Kancelariji za veterinarstvo BiH.
U Kancelariji, međutim, tvrde da na njima nije ta odgovornost već na Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
"Napravili smo pravilnik koji smo proslijedili nadležnom ministarstvu i koje je trebalo prije godinu dana da bude odobren, ali još nije", kaže Inga Dujmović, državni veterinarski inspektor za kontrolu dobrobiti životinja pri KZV BiH.
Iz nadležnog ministarstva saznajemo da je Prijedlog pravilnika o identifikaciji i vođenju evidencije pasa, mačaka i pitomih vretica (pitomi tvorovi) u BiH pripremljen i poslan u dalju proceduru.
"Očekujemo da će Prijedlog pravilnika ovih dana biti upućen Savjetu ministara BiH radi donošenja, nakon čega bi trebalo da bude objavljen u 'Službenom glasniku', što bi značilo da je procedura za njegovo donošenje u potpunosti završena", tvrdi Kosta Petrušić, portparol ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
U Tuzli ima veliki broj pasa i više nisu mogli čekati na državni registar pa su stvar uzeli u svoje ruke i dosad je u područnoj veterinarskoj stanici obrađeno preko 2.500 pasa. Oni već godinama vode jedinstven registar pasa zahvaljujući kojem se obavlja čipovanje, vakcinacija i sterilizacija, čime se smanjuje mogućnost obolijevanja životinja. Na ovaj način se želi zadržati i visok stepen javnog zdravlja, pogotovo kada su u pitanju bolesti koje se sa životinja prenose na ljude.
"Sve se obavlja u skladu s Odlukom o uslovima, držanju i načinu postupanja sa domaćim životinjama, kućnim ljubimcima i nezbrinutim životinjama, kao i Zakonom o veterinarstvu BiH. Čip koji se radi svakom psu je kao matični broj kod ljudi, te služi isključivo za identifikaciju, pomoću njega se ne može pratiti gdje se pas kreće", pojašnjava Mersad Purdić, veterinar Veterinarske stanice u Tuzli.
Nakon mikročipovanja, pas dobija vlastiti identifikacioni broj ispod kože, koji omogućava da se u svakom trenutku i na bilo kom mjestu u svijetu putem čitača očita broj i sazna njegov vlasnik.
"Ako pas ugrize nekoga, imaćemo evidenciju da li je vakcinisan protiv bjesnila, znaćemo i čiji je pas ako se izgubi, a i oni vlasnici koji budu puštali svoje pse nesavjesno na ulicu kao lutalice znaćemo čiji su i moći ćemo ih sankcionisati", pojasnili su u veterinarskoj stanici iz Tuzle.