Osuđenici u Republici Srpskoj, ukoliko žele, tokom izdržavanja kazni mogu da rade različite poslove i da im za te poslove bude isplaćena mjesečna naknada, do maksimalnih 100 KM.
Radni angažman osuđenika usko je vezan sa njihovom resocijalizacijom, kako bi nakon odsluženja višegodišnjih zatvorskih kazni mogli nastaviti da se bave poslom koji su izučili unutar zatvorskih zidina, ali i na drugim mjestima koja su pod okriljem zatvora.
Kazneno-popravni zavodi u Banjaluci i Foči osuđenicima nude mnogobrojne poslove, a o tome svjedoče razne organizacione jedinice koje djeluju u sklopu zatvora.
Posla ima, ali ne i radne snage, što čudi, jer se zna da vrijeme doleko brže prolazi ako se iskoristi na kvalitetan način. Najinteresantnije organizacione jedinice u zatvorima su svakako drvni pogoni, ali i ekonomije, na kojima osuđenici rade na farmama i u poljoprivrednoj proizvodnji.
Sa ovih farmi dolaze proizvodi na kakve zamjerki ne bi imali ni najveći svjetski gurmani. Da je tako, govori i činjenica da se mesni proizvodi nalaze na trpezama nekih najviših državnih prijema.
Osuđenici pravi umjetnici
KPZ Banjaluka protekle sedmice otvorio je vrata ekipi "Nezavisnih" pa smo se iz prve ruke uvjerili u istinitost priča koje dolaze iza rešetaka. Kao u svim ostalim preduzećima, i osuđenici, rame uz rame, obavljaju svoj posao profesionalno, u miru i tišini, bez bilo kakvih problema.
Niko u prvi momenat ne bi ni pomislio da su u pitanju "opasni likovi", koji robijaju za različita i teška krivična djela, već naprotiv.
Rad osuđenika u KPZ Banjaluka je takav da mu mogu pozavidjeti mnoge današnje firme, jer današnji radnici uglavnom gledaju kako da eskiviraju posao, a da na kraju ipak dobiju punu platu, uz, naravno, nezaobilaznu kuknjavu. Osuđenici rade isto radno vrijeme, ne kukaju nikome, jer su poslovi zahtjevni, a plata im je, prema važećim propisima, maksimalno 100 KM.
Osuđenici koji rade u drvnom pogonu, kako mu je zvanično ime, mogu se nazvati umjetnicima u pravom smislu riječi. Osim namještaja i drvnih asortimenata kojima su opremljene državne firme, veliku pažnju naše ekipe privukao je rad osuđenika u rezbarskoj sekciji, na ikonama. U pitanju su prava remek-djela, a kako je potražnja ogromna, osuđenici jedva stižu da ih dovrše. Svako može da ih angažuje za bilo kakav posao - građevinarstvo, bravariju, limariju i slično.
Radenko Vujasin, direktor KPZ Banjaluka, priča da je rad osuđenika prije svega dobrovoljan.
Bitno mjesto svakako zauzima ekonomija, odnosno farma svinja i poljoprivredna proizvodnja
"Samim tim nastoji se takvim ljudima omogućiti da kroz boravak u ustanovi nauče neke druge zanatske radove za koje nisu imali priliku. Najbitnije je da osuđenici imaju stvorene uslove za rad koji podrazumijevaju nošenje odgovarajuće HTZ opreme, odnosno kape, šljemove, rukavice i drugo i da su osigurani", naveo je Vujasin.
Od ostvarene dobiti od proizvoda podmiruju se, kako kaže direktor KPZ, troškovi sirovine, rada i materijala, te se izvrši nadoknada osuđenicima za njihov rad, u skladu sa propisima koji su strogo regulisani Zakonom o izvršenju krivičnih sankcija.
Željko Grbić, pomoćnik direktora za privredno-instruktorske poslove u KPZ Banjaluka, objašnjava da organizacione jedinice u zatvoru posluju kao pravno lice pod nazivom KPZ Poslovna jedinica Tunjice.
Dodaje kako je u prosjeku zaposlen svaki treći osuđenik, trenutno njih oko 140, te da o njima brine tridesetak instruktora.
"Glavni cilj je osposobljavanje osuđenih lica i stvaranje radnih navika za boravak na slobodi, a sve kako bi im to bilo i kasnije zanimanje, nakon što izađu iz zatvora", dodaje Grbić.
Ekonomija
Bitno mjesto svakako zauzima ekonomija, odnosno farma svinja i poljoprivredna proizvodnja. Više desetina rasnih prasica smješteno je u uređenoj zgradi u banjalučkom naselju Trn, uz samu obalu Vrbasa.
Koliko je velika ljubav prema ovom uzgoju, dovoljno govori podatak da osuđenici imaju i svoju "mazu". Riječ je o prasici tamnije kože koja, kako kažu, ne može izdržati ni dan, a da ne dobije "porciju" češkanja, uz burno roktanje kojim zahvaljuje.
Zgrada na ekonomiji u kojoj su smještene prasice predstavlja pravu malu fabriku za uzgoj prasića. Nerasta ima od jednog dana pa naviše. Od mesa osuđenici prave ukusne suhomesnate proizvode koji nalaze svoje mjesto na bogatim trpezama tokom prijema, posebno u KPZ Banjaluka.
Direktor KPZ Banjaluka navodi da je kompletan proces proizvodnje od hrane i sličnog u zatvoru zatvoren.
"Imamo svoju hranu, pekarske proizvode, sve što je neophodno za kvalitetnu ishranu", zaključio je Vujasin.
