Prilikom testiranja učenika drugih razreda osnovnih škola 95 odsto djece su bili neplivači, tvrde iz Plivačkog saveza Banjaluka.
`Prije nekoliko godina smo vršili testiranja svih drugih razreda u banjalučkim osnovnim školama i došli smo do poražavajućih podataka da je samo pet odsto djece znalo plivati. A to pet odsto djece je podrazumijevalo da dijete može preplivati 25 metara bez stajanja. Mi to podrazumijevamo pravim plivačem. Znači 95 odsto djece nije znalo da pliva`, kaže Željko Panić, predsjednik Plivačkog saveza Banjaluka.
Smatra da je to poražavajući podatak i da se problemu mora što ozbiljnije prići. Vjeruje da je i u ostalim gradovima u BiH veliki postotak djece neplivača.
Sva djeca iz Kantona Sarajevo, koja će u ovoj školskoj godini krenuti u prvi razred osnovne škole, njih oko 4.000, su neplivači.
Potvrdila je ovo Jasna Bašić, koordinator projekta Ministarstva zdravstva KS za otkrivanje deformiteta kičmenog stuba i lokomotornih organa. Ovaj projekat podrazumijeva obavezne sistematske preglede djece koja se upisuju u školu, a kojeg općinski Centri za fizikalnu terapiju provode već treću godinu za redom. Cilj ovog projekta je da liječnici ustanove psiho-fizičko stanje i spremnost djece za školu.
S obzirom na ovakav podatak u KS, podatke o procentu djece neplivača u FBiH zatražili smo u Zavodu za statistiku FBiH. Nadležni u ovoj instituciji su nam kazali kako nemaju ovakve podatke, te da vjeruju kako ih `nigdje nećemo pronaći`.
Nema adekvatnih bazena
`Na sistematske preglede javilo se oko 4.000 djece, koja bi u ovoj školskoj godini trebalo da budu upisana u prvi razred osnovne škole. Jedno od obaveznih pitanja kako za djecu, tako i za njihove roditelje, bilo je da li znaju plivati. Sva djeca su istakla da su neplivači`, kaže Jasna Bašić.
Smatra kako je ovaj podatak katastrofalan, te da je slaba materijalna situacija porodica u kojima žive glavni uzrok što su svi budući prvačići neplivači.
`U Sarajevu nema adekvatnih bazena gdje bi djeca mogla naučiti plivati. Izmjena konfiguracije stanovništva još je jedan od uzroka što djeca ne znaju plivati. Tokom sistematskih pregleda, nerijetko nam se dešavalo, da su i roditelji neplivači`, naglašava Bašićeva.
Mirsad Muftić, specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije u Domu zdravlja `Saraj polje` u Novom gradu, tvrdi kako bi plivanje trebalo da bude jedan od obaveznih aspekata tjelesnog odgoja u svim osnovnim školama.
U Ministarstvu nauke i obrazovanja Kantona Sarajevo navode kako od ranije pokušavaju realizirati obaveznu školu plivanja za osnovce, kako bi smanjili broj djece neplivača, ali da za to nemaju potrebne infrastrukture.
Djeca iz Sarajeva besplatno mogu naučiti plivati jedino tokom ljetne sezone i to na otvorenim bazenima `Bentbaša` u Starom gradu. Uprava ovog bazena sa općinom Stari grad od 1997. godine, tokom ljetne sezone organizira besplatnu školu plivanja za sarajevske osnovce.
`Svake godine kroz našu školu prođe od 400 do 1.000 djece. Uglavnom se baziramo na osnovce i djecu predškolskog uzrasta, starosne dobi od pet do 15 godina`, rekao je Džemo Šurković, upravnik bazena `Bentbaša`.
Inicijativa za uvođenje plivanja u škole
Željko Panić smatra da veliki problem u Banjaluci predstavlja to što grad još nema zatvoreni bazen u kojem bi se tokom cijele godine mogle organizovati škole plivanja. Ljeti, navodi, i postoje neki uslovi za organizovanje škole plivanja, međutim, problem predstavlja zimski period kada je plivačkim klubovima dostupan samo jedan privatni zatvoreni bazen u kojem su cijene za korištenje za njih previsoke.
`Čekamo da u Banjaluci dobijemo te uslove, da možemo koristiti bazen u toku cijele godine, a ne samo ljeti, i da to bude gradski bazen`, ističe Panić.
Plivački savez se, navodi Panić, zalaže i da se plivanje uvede kao obavezan predmet u školi, odnosno da ono bude obavezno u okviru predmeta fizičkog vaspitanja. Cilj im je da prve i druge razrede nauče plivati, kako bi sve ijedno dijete koje dođe u treći razred znalo da se snalazi u vodi.
`I ovo ljeto smo se uvjerili da veliki broj djece ne zna plivati. Međutim, pored velikog broja djece koji su se javljali u školu plivanja, bilo je dosta i odraslih osoba, koji su skupili snage da dođu. Naime, mnogi od njih su smatrali da je sramota u njihovim godinama pohađati školu plivanja, a ne znaju da im plivanje u nekim slučajevima može spasiti život`, navodi Panić.
Plivanje je, kako kaže, takođe veoma bitno za razvoj djece i predstavlja jedan od najzdravijih sportova.
`Plivanje je jedini sport koji se vrši horizontalno, znači nema opterećenja na zglobove, na kičmu, a uz to se razvija svaki dio tijela. Čak dosta razvija i hormonalni sistem, a poboljšava i kardiovaskularnim sistem`, navodi Panić.
Prema riječima Snježane Novaković-Bursać, odbornika u Skupštini grada Banjaluka i člana Komisije za mlade, prijedlog Plivačkog saveza da plivanje uđe u školski program je podržan od Skupštine grada.
`Projekat Plivačkog saveza je u cjelosti uvršten u omladinsku politiku grada Banjaluka od 2007. do 2011. godine`, kaže Novaković-Bursaćeva.
Nepostojanje zatvorenog gradskog bazena, navodi ona, jedan je od glavnih razloga što se ideja o uvođenju plivanja u školski program do sada nije mogla realizovati.
Izgradnjom olimpijskog bazena, koji bi se prema planu trebao završiti sljedeće godine, Plivački savez u saradnji sa školama i Administrativnom službom grada mogao bi krenuti u realizaciju projekta.
`Ovaj prijedlog je veoma dobar i mislim da će ga Komisija prihvatiti i da će plivanje ući u školski program u narednih pet godina`, dodaje Novaković-Bursaćeva.
Obuka plivanja 75 KM
Plivački klub `Olimp`, jedan je od banjalučkih klubova koji ljeti organizuje školu plivanja u bazenu `Akvana`.
Iz ovog kluba navode da je ove godine bio veliki broj zainteresovanih za školu plivanja.
`Trenutno imamo oko 80 polaznika škole plivanja. Nažalost, neke smo morali i da odbijemo, jer nemamo dovoljno ni trenerskog kadra, a ni uslova, da bi mogli da vršimo obuku cijeli dan`, navode iz ovog plivačkog kluba.
Obuka, uglavnom, traje 20 časova, a cijena obuke u plivačkom klubu `Olimp` iznosi 75 KM.