BANJALUKA - Ključ uspjeha leži u snažnoj motivaciji i dobroj organizaciji. Iskreno vjerujem da čovjek, ako nešto želi dovoljno jako, to može i ostvariti, riječi su Borisa Bajića, dobitnika "Zlatne plakete" koju Banjalučki univerzitet svake godine dodjeljuje najboljim diplomiranim studentima.
"S obzirom da je 'Zlatna plaketa' najviše priznanje koje student može dobiti od Univerziteta, izuzetno sam ponosan na tu nagradu", kaže ovaj 22-godišnji Banjalučanin, koji je kao najbolji student Ekonomskog fakulteta za nešto manje od tri i po godine ispolagao sve ispite prosječnom ocjenom 9,65.
Priznaje da mu nije bilo teško postići visok prosjek ocjena koje je imao na fakultetu.
"Kad razmislim o tome, ne mogu reći da je bilo teško. Nikada nisam pao niti na jednom ispitu, samim tim što nisam nikada ni izašao na ispit koji nisam spremio onako kako ja mislim da treba", priča Bajić.
On je kroz cijelo svoje školovanje pokazivao izvanredne rezultate. Osnovnu školu je završio kao dobitnik diplome "Vuk Stefanović Karadžić", dalji put školovanja ga je odveo u Gimnaziju, a zatim i na Ekonomski fakultet, gdje je nastavio ostvarivati natprosječne rezultate.
Sve četiri godine tokom studiranja ovaj uspješni mladić bio je predstavnik studenata svoje generacije, kao i član Naučno-nastavnog vijeća Ekonomskog fakulteta. Uz to je na tom fakultetu bio demonstrator iz predmeta finansijske i aktuarske matematike, poslovne informatike, te preduzetničke ekonomije.
Teško mu je, kaže, izdvojiti koji su bili najteži i najlakši ispiti u toku studiranja, ali priznaje da je, na iznenađenje mnogih kolega, najduže spremao opšti marketing, kod profesora Perice Macure.
Kao omiljeni predmet u toku studiranja Bajić izdvaja Finansijsku i aktuarsku matematiku, kod profesora Milivoja Krčmara, a u tom polju se, kaže, i najviše pronalazi.
Ovaj dobitnik "Zlatne plakete" otkriva da se u budućnosti planira baviti naučno-istraživačkim radom, kao i upisati postdiplomski studij. Želja mu je, kaže, da ostane raditi na Ekonomskom fakultetu, zbog čega se i prijavio na konkurs za saradnika.
"S obzirom da sam bio demonstrator, zaista mi se dopala uloga predavača, zbog čega mi je želja da ostanem raditi na fakultetu. Mislim da umijem dobro da prenesem znanje, što je i najbitnije. Aplicirao sam na konkurs za saradnika upravo na predmetu finansijska i aktuarska matematika na Ekonomskom fakultetu", priča Bajić.
Ne zabrinjavaju ga priče o velikom broju ekonomista na birou, jer smatra da je veliki broj ekonomista na birou odraz osnivanja velikog broja privatnih fakulteta koji nude relativno brz i lak način za sticanje zvanja diplomiranog ekonomiste. Što se tiče inostranstva, smatra da mladi ljudi olako donose odluke o odlasku, te da za onoga ko je vrijedan i zaista želi da radi i kod nas ima dovoljno mogućnosti.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.