Kulturne institucije u Sarajevu jedna po jedna zatvaraju svoja vrata za posjetioce, a odgovornost za to niko ne želi da preuzme. Umjetnička galerija BiH zatvorena je prije nekoliko mjeseci, a u januaru su zatvaranje najavili Zemaljski muzej BiH i Historijski muzej. Razlozi su finansijske prirode, a zamjerke menadžmenta idu na adrese vlada i resornih ministarstava u BiH, gdje ne spore da imaju obavezu finansiranja institucija koje baštine i čuvaju blago države BiH, ali smatraju odgovornim njihov menadžment.
Medhija Maglajlić, direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, kaže da ova institucija čini sve da zaradi koliko može.
"Muzeju je za normalan rad godišnje potrebno 300.000 KM. S grantom Ministarstva civilnih poslova BiH od 120.000 KM i Vlade KS od 38.294 KM i onim što mi zaradimo ukupno imamo 160.000 KM", rekla je Maglajlićeva.
Adnan Busuladžić, direktor Zemaljskog muzeja BiH, kaže da ova institucija ima svoje projekte, te da realizuju radionice, izložbe, prodaju knjiga, ulaznica i suvenira, ali i da su planirali razmjenu izložbi s nekim muzejima u Italiji.
"Ne postoji menadžer koji može namiriti 1.350.000 KM, koliko je potrebno ovoj instituciji za godinu postojanja. Mi zarađujemo od prodaje karata oko 60.000 KM godišnje, a nešto zaradimo i od prodaje knjiga i suvenira u muzeju, ali tim ni račune ne možemo platiti. Komentari kako smo mi krivi za propast su vrlo zlonamjerni", rekao je Busuladžić.
Haris Pašović, reditelj koji je i ranije kritikovao zatvaranje i rad Umjetničke galerije BiH, mišljenja je da u takvim okolnostima najvažniju ulogu imaju profesionalci koji upravljaju ovim institucijama.