Rezultati rada Savjeta ministara BiH ostali su u sjeni neuspješnih političkih dogovora o refomama Ustava i policije, kaže Nikola Špirić, predsjedavajući Savjeta ministara BiH.
Ne izbjegavajući kritike na račun Savjeta ministara u prva tri mjeseca njegovog rada, poziva lidere na dijalog, opoziciju na državni patriotizam, a ostale predstavnike bh. vlasti na saradnju.
`Međunarodna zajednica šalje nam poruku da je svoje mehanizme upravljanja i odlučivanja u BiH ostavila zbog rješavanja pitanja u regionu. Ovo nam skreće pažnju da zbog slaganja kockica u regionu BiH može postati moneta za potkusurivanje u toj priči. To je snažan poziv liderima u BiH da razgovaraju. Reforma izgradnje povjerenja je ključna reforma za BiH i od toga zavise sve druge reforme`, tvrdi Špirić.
NN: Kazali ste u ekspozeu da dužnost preuzimate u teškim trenucima, kada je BiH na prekretnici. Koliko Vam je ovo stanje otežalo dosadašnji rad?
ŠPIRIĆ: Sve teške teme otvorene su u 2007. godini i one bacaju sjenu na sve rezultate Savjeta ministara, one koji su postignuti i one koji se očekuju. To je otežalo i otežavaće rad Savjeta ministara. BiH ulazi u ozbiljne procese. Nije ovdje riječ o fudbalskoj utakmici gdje će mediji objaviti da je Nikola Špirić bio golgeter, pobijedili smo sa 3:2 i sada ćemo živjeti na lovorikama slave. Ovaj i budući mandat Savjeta ministara proteći će u sređivanju situacije u BiH i ispunjavanju uslova koji nas vode u zajednicu evropskih država i naroda. To su dugotrajni procesi. Kada se govori da moramo usvojiti zakon o visokom obrazovanju, ne znači da ćemo sutra koristiti blagodeti Bolonje, da će studentima odmah biti priznati ispiti i verifikovane diplome. Tako je sa svim zakonima i reformama. Zadatak Savjeta ministara je da pomjeri te procese za korak ili nekoliko koraka naprijed. Ove procese pomjeramo u Sarajevu da bismo bili bliže Briselu.
NN: Od ministara ste zahtijevali da im prioritet budu aktivnosti u vezi sa evropskim integracijama. Koliko je to moguće ako nema političkog dogovora o ključnim refomama?
ŠPIRIĆ: Moguće je. Zahtijevao sam od ministara da prioritet daju zakonima iz programa Evropskog partnerstva. Ima dosta zakona koji ne znače prenos nadležnosti i izlazak iz okvira Ustava, a koji stvaraju uslove da se u BiH bolje živi. Već imamo nekoliko zakonskih projekata, poput zakona o poljoprivredi i ruralnom razvoju, te zakona o vinu bitnih za proizvođače i plasman njihovih proizvoda. Ono što baca sjenu na sve ovo su zastoji u refomama policije i Ustava. To su dvije ključne političke reforme i ne zavise od Savjeta ministara, već od političkih faktora koji treba da postignu sporazum o ovim pitanjima. Dogovor o ovim reformama bio bi pozdravljen i u Briselu i Vašingtonu. Ove reforme su dugotrajni procesi i izazivaju političke debate i u drugim zemljama, ali te zemlje su u EU i nemaju političke izazove kakvi su pred nama. Slabost BiH i zemalja jugoistočne Evrope, kada je u pitanju globalni svijet, je što male zemlje moraju voditi politiku prilagođavanja, a ne sukobljavanja. Moramo izaći iz negacije i države i njenog unutrašnjeg uređenja. BiH je međunarodno priznata, suverena država i sastoji se od dva entiteta. Treba se posvetiti budućnosti BiH koju imamo, a ne onoj koju pojedinci nose u svojoj glavi, razmišljajući o državi samo za sebe i samo za svoj narod.
NN: Ali, to se prenosi i na odlučivanje unutar Savjeta ministara BiH?
ŠPIRIĆ: Da, i to otežava snažniji iskorak BiH. Morali bi ljudi da prepoznaju vlastite zablude. Moraju građani da shvate da se oni pitaju onog dana kada izađu na izbore da zaokruže ime ili broj na glasačkom listiću. Poslije toga oni postaju objekat politike za koju glasaju.
NN: Opozicija je ovih dana izrazila nezadovoljstvo radom Savjeta ministara BiH u prvih sto dana?
ŠPIRIĆ: Opozicija i postoji da traži greške s namjerom da vlast uspije, ali mi imamo opoziciju koja traži greške radujući se neuspjehu vlasti. Oni državu shvataju kao dijete igračku i dok se igra s njom, ona je lijepa, a kada ne može da se igra, onda hajde da je razbijemo. Pozivam ih na odgovorniji odnos prema državi cijeneći njihove zahtjeve za stvaranjem uspješnijeg ambijenta u BiH. Ovo zapravo nije vlada, već Savjet ministara, a način na koji se on konstituiše jedan je od elemenata slabije efikasnosti. Da je ovo vlada i da je Nikola Špirić premijer, te da ima sve mehanizme koje premijer ima, poštovao bih tih 100 dana. I sad poštujem da se analizira ono što smo uradili za ovu zemlju. Sjenu na uspjeh Savjeta ministara ne baca naš rad, već neuspjeh političkog dogovora u BiH. Mnogi nameću da je ovdje problem glasanja, čemu se ljudi iz Evrope nasmiju. Problem je što se ne postiže bazični dogovor. U svakoj normalnoj zemlji odluke se donose konsenzusom. Kada postoji dogovor, glasanje je samo instrument da se on sprovede. Želim da sarađujem sa opozicijom i razgovaram o slabostima, ali ne mogu da shvatim da niko nije spreman da promoviše rezultate, kao da se želi stvoriti ambijent za neuspjeh. Naši su rezultati bolji nego što želi da se vidi.
NN: Koji su to rezultati?
ŠPIRIĆ: Prvi put od kada postoji BiH, od kada je priznata u UN, postajemo centar evropskih institucija. Sarajevo je postalo sjedište Sekretarijata za regionalnu saradnju i to je prilika da upalimo svjetlo u ovoj zemlji. BiH će biti zemlja iz koje će stizati dobre poruke, važni ljudi iz Evrope i svijeta dolaziće u Sarajevu. Riješili smo kontrolu neba iznad BiH i ubiraćemo nekoliko desetina miliona KM. Riješili smo sporazum socijalnog osiguranja sa Slovenijom što je omogućilo da više od 20.000 ljudi koristi beneficije koje su zaradili. Ušli smo u dijalog sa starim deviznim štedišama kojih je nekoliko stotina hiljada u ovoj zemlji. Razmatramo mogućnost diferencirane stope PDV-a. Usvojili smo sedam zakona, a ne jedan. Problem je što ministarstva nisu imala lektorsku službu i nisu na vrijeme proslijeđeni. Radili smo na implementaciji zakona iz prošlog mandata kako bi se zadržao tempo ekonomskog trenda koji je zabilježen u posljednje tri godine. Ne govorim o dobroj ekonomiji u BiH, već o dobrom ekonomskom putu. Pokazatelji govore da ćemo zadražati tempo ekonomskog rasta iznad šest odsto na nivou bruto društvenog proizvoda, stimulacijom izvoza doći će do rasta ino-investicija, koje će biti generator ekonomskog razvoja u globalu. To znači i rast plata. Neću govoriti o ratifikaciji sporazuma, bilateralnih ugovora, odluka koje smo donijeli, poput one o kvalitetu naftnih tečnih goriva za privatizaciju Rafinerije nafte u Bosanskom Brodu. Prethodni saziv se nije dogovorio u cijelom svom mandatu o sjedištu tri važne direkcije, to smo uradili odmah. Prije sedam dana postali smo član Komisije za zaštitu ljudskih prava UN-a iako ovdje imamo međunarodnu superviziju. Dobili smo i vizne olakšice.
NN: Zatražili ste analizu Uprave za indirektno oporezivanje BiH o mogućnostima uvođenja diferencirane stope PDV-a. Hoće li biti izmjena u indirektnom oporezivanju?
ŠPIRIĆ: Nismo dobili te rezultete i očekujemo vrlo brzo prve aproksimativne podatke. Nije nam cilj da uvedemo diferenciranu stopu i ugrozimo finansijsku stabilnost države i entiteta. Želimo da vidimo kako ćemo u ovom mandatu uvesti difernciranu stopu barem za najuži dio proizvoda iz potroščke korpe. Ukoliko uvedemo fiskalne kase na području cijele BiH i na svakoj benzinskoj pumpi uvedemo kontrolne mehanizme, doći ćemo do nekoliko stotina miliona KM koji sada idu u džepove različitih lobija i krminalaca. Tako bismo u prvoj fazi uveli difernciranu stopu bar za dva proizvoda za socijalne kategorije. Ako se to ocijeni, onda ćemo sjesti sa entitetskim ministrima u ovoj godini i odrediti ciljnu godinu, jer treba s tim ući na početku godine. Najrealnije je da u januaru 2009. godine uvedemo diferencirane stope. Ovo podrazumijeva duži proces zbog izmjene zakona i pripremanja UIO za promjene modela. Vidjećemo još šta državna matematika govori.
NN: Parlament je tražio smanjenje troškova administracije. Već ste ukinuli naplaćivanje rada u komisijama, mogu li se uštede napraviti i u drugim segmentima?
ŠPIRIĆ: Dobro bi bilo da neko napravi inventuru stanja kojeg smo zatekli, gdje je Savjet ministara bio bez centralnog protokola, kabinet predsjedavajućeg bio je paralelna vlada, a devet ministarstava kao da su bili iz devet država. Službe nisu bile uspostavljene da prate Savjet ministara. Sve je bilo spremno za naš neuspjeh. Moramo stvoriti standardno dobru bazu da krenemo u ozbiljne procese i imati jake službe koje nas prate. Utisak je da se u državnu službu ulazi radi potrošnje i fotelja. Državna služba postala je neprijemčiva za bilo koga ko želi da proda pamet. U mom kabinetu trebali bi biti najplaćeniji eksperti, a ljudi dobiju platu 1.300 KM. Svaki će stručnjak otići u banku za tri-četiri hiljade maraka. Stranci su, želeći da ubrzaju procese u BiH, napravili agencije u kojima su ljudi precijenjeni. Radimo na zakonu o platama i naknadama institucija BiH i siguran sam da se kriju rezerve od oko 40 odsto. Način prijema ljudi u državnu službu je destimulativan. Zapošljavaju se ljudi po ugovoru o djelu na način koji je manipulativan i podložan malverzaciji. Samo da taj segment uredimo, biće fantastičan pomak. Državni službenici su potcijenjeni u platama, a kreirani su mehanizmi da su pomoćnici ministara mogli da zarade nekoliko svojih plata po izmišljenim komisijama. Za ove komisije sada će se moći platiti samo ekspertima.
NN: Zašto Vas nema na sjednicama parlamenta, a rijetko su i ministri tu?
ŠPIRIĆ: Sjednice parlamenta i Savjeta ministara su četvrtkom. Zatražio sam da se one organizuju drugim danom i posljednja sjednica parlamenta bila je srijedom, gdje su bili svi ministri. Oni treba da budu tu da brane tačke iz svog resora. Imam odličnu saradnju s predsjedavajućim Berizom Belkićem i ne mislim da moram sjediti na svakoj sjednici. Logično bi bilo i da imam dnevnu komunikaciju s Predsjedništvom BiH, a za tri mjeseca imao sam možda tri poziva i to na ličnu inicijativu. Ne treba mi poslovnik o radu da nazovem Željka Komšića da pitam za zdravlje jer čujem da je bolestan. Na raspolaganju sam i poslanicima svakodnevno. Ako niko nema potrebe za komunikacijom, znači da nema ni želje za uspjehom Savjeta ministara. Pa, nije ovo privatna država Nikole Špirića!
NN: Nemate ovlaštenja da smijenite ministre, ali tražite li im izvještaje o radu? Već ste javno negodovali zbog istupa Svena Alkalaja, ministra inostranih poslova.
ŠPIRIĆ: Moram imati svoj izvještaj o radu, pa onda moraju i oni meni podnositi izvještaj. Ovo nije klasična vlada, već Savjet ministara koncipiran kao delegatsko tijelo, pa svako bi da polaže račun bazi koja ga je delegirala i to ne garantuje uspjeh kakav bismo imali. Žao mi je što ministri pokazaju sklonost da više sarađuju sa stranačkim liderima koji su ih delegirali u Savjet ministara. Javno govorim kada stvari nisu dobre, pa tako je i u slučaju Alkalaja. Vrlo brzo ću zatražiti sastanak u Predsjedništvu BiH zbog spoljne politike. Smiješni smo kada izvan BiH pričamo različite priče. Nijedan moj odlazak vani nije bio, a da nije usvojeno moje istupanje. Tako treba da rade i ministri jer idu u ime države, a ne privatno. Bilo bi logično da predsjedavjući potpisuje putne naloge ministrima, ne zato da ih kontroliše već da zna kada će zakazati sjednicu. No, ni za to nema spremnosti. Svako putovanje iziskuje troškove, ali mora se znati ima li rezultata takvih putovanja za građane. Da bismo znali ko šta vani priča, mora biti pisani trag. Imam mehanizme kako uticati na ministre, neću se libiti da ih upotrijebim, ali nastojim da ostvarim saradnju i probudim odgovornost. Uskoro ćemo izaći sa zakonom o vršenju spoljnih poslova BiH i on treba da riješi propuste ove vrste.
NN: Koliko sarađujete s predstavnicima međunarodnih institucija?
ŠPIRIĆ: Nemam zahtjeve ni potrebu da tražim neke intervencije i bio bih najsrećniji da je PIK odlučio da BiH sama krene ka evropskim intregacijama bez ovlaštenja OHR-a koje sada ima. Sada je ovako, jedni druge informišemo svakih sedam dana o aktuelnim pitanjima. Nisam nikada nazvao OHR da nešto tražim, a način na koji radi Kristijan Švarc-Šiling je ono što nam otvara put da se sami dogovaramo. Radije bih tri dana sjedio s ministrima da dođemo do rješenja, jer je svaki takav pomak vredniji, nego da nam gotove sporazume obezbijedi međunarodna zajednica.
NN: Kada će i u koje projekte biti utrošeno 10 miliona za Srebrenicu?
ŠPIRIĆ: Već je operativno tridesetak miliona od entitetskih vlada i Savjeta ministara, ali je problem što nema projekata. Tamo je potrebna agencija za razvoj Srebrenice koja će napraviti dugoročnu strategiju razvoja i projekte za nova radna mjesta, obnovu bolnica. Čim dobijemo te projekte, novac ćemo prebaciti. Način na koji radi koordinator Savjeta ministara za Srebrenicu Igor Davidović i ambsador Kliford Bond, te ostali koordinatori nagovještaj je da Srebrnicu čekaju bolji dani. Ne želim da budem dio politike i politikanstva traženja specijalnog statusa za Srebrenicu, ali sam jako posvećen stvaranju boljih uslova života za Srebreničane.
Na reveru Evropska unija
NN: Na reveru imate značku sa zastavama BiH i EU. Kod nekih ministara rever krase stranačke značke.
ŠPIRIĆ: Ovo je budućnost svih nas, pa i onih koji nose stranačke i nacionalne značke. Ne tražim od njih da skidaju svoje značke, ali tražim da otvaraju put BiH ka Evropskoj uniji.
NN: Od kada ste imenovani najčešće govorite `želim da vjerujem`, kada ćete reći ovo je to u šta sam vjerovao?
ŠPIRIĆ: Cilj je jasan - Evropska unija. Kada me pitaju otkud ta energija i optimizam, kažem da svaki čovjek treba sebi da postavi cilj i rješava probleme da bi došao do njega. I ovo smatram ličnim izazovom, kao i sve što je iza mene u ovih 15 godina. Kada budemo riješili tu dilemu da smo istinski posvećni sudbini ove zemlje, to će biti uspjeh svih nas zajedno.