BANJALUKA, MOSTAR - Iako tropske vrućine u BiH zadaju višestruke probleme građanima, prvenstveno radnicima na otvorenom, u opštinskim civilnim zaštitama ne razmišljaju o proglašenju stanja elementarne nepogode.
Meteorolog Nebojša Kuštrinović ističe da je na lokalnim zajednicima da odluče da li će na svom području proglasiti elementarnu nepogodu, te dodaje da se za danas i sutra očekuju najviše temperature za ovu godinu.
"Takođe, izuzetno su loše biometeorološke prilike", upozorava Kuštrinović, dok u opštinskim civilnim zaštitama tvrde da situacija nije alarmantna.
Tako Slavica Aničić, šef Odjela civilne zaštite grada Mostara, kaže da je proglašenje elementarne nepogode mač sa dvije oštrice.
"Ljudi su na građevini, a vi proglasite tu mjeru i šta ste uradili? Proizvedete trošak", navodi Aničićeva.
Inače, u Mostaru je juče u 15 časova, u hladu, a kako je javio dopisnik Srne, izmjereno nevjerovatnih 45 stepeni Celzijusovih! Na pitanje nije li bolje da dođe do finansijskih gubitaka nego da se rizikuju životi, Aničićeva je odgovorila da to zavisi od poslodavaca.
"Ne postoji u zakonu preporuka da se, kada je toliko i toliko stupnjeva, proglasi nepogoda", kategorična je Aničićeva.
I Mirko Ćurić, šef Odsjeka za civilnu zaštitu u opštini Trebinje, navodi da "ne znaju šta im je raditi".
"Načelniku su odriješene ruke da preduzima nešto u vezi s tim na osnovu procjene situacije na terenu", ističe Ćurić.
Željko Katić, načelnik Odjeljenja za civilnu zaštitu Administrativne službe grada Banjaluka, navodi da "životi nisu ugroženi, pa samim tim nije ni situacija alarmantna". U Banjaluci je juče u 14 časova izmjereno 37 stepeni Celzijusovih.
"Što se tiče radnika, to je do poslodavaca, ali i inspekcije rada. Elementarna nepogoda se proglašava samo kada su ugroženi životi, a ne kada je temperatura neke vrijednosti", odlučan je Katić.
Inspektori se, opet, žale da pitanje rada na otvorenom takođe nije zakonom regulisano.
"U našem zakonodavstvu iz područja zaštite na radu nisu propisani minimalni zahtjevi u pogledu uslova rada radnika na otvorenom u nepovoljnim mikroklimatskim uslovima, kao što je velika vrućina", rekli su u Inspektoratu RS.
Takva objašnjenja, međutim, za predstavnike sindikalnih organizacija nisu prihvatljiva.
Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata RS, kaže da, ako temperatura na otvorenom prelazi 40 stepeni, takvo stanje predstavlja vremensku nepogodu.
"Ne može se raditi na 45 stepeni, niste u stanju da funkcionišete i posljedice mogu biti katastrofalne. Sigurno da odgovornost institucija ne može biti izbjegnuta i da civilne zaštite moraju da reaguju. Ako u zakonu ne piše da se ne može raditi na 100 stepeni, da li to znači da ćemo raditi na toj temperaturi", pita Mišićeva.
Poput nje, i Avad Bahto, potpredsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, kaže da su izostale sankcije za rad na ekstremno visokim temperaturama.
"Inspekcije rada nisu već odavno u stanju da se nose sa ovoliko velikim kršenjima prava radnika", ocjenjuje Bahto.
Poslodavci ne spore da je radnicima teško, pa tako Ranko Milić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, kaže da će se, zbog velikih vrućina, najvjerovatnije primijeniti vanredne mjere zaštite radnika, među kojima je i preraspodjela radnog vremena.
Dok se nadležni dogovaraju na koji način će se pomoći radnicima i građanima uopšte, ambulante u BiH i dalje su prepune pacijenata. Mlađenka Dragaš, direktor Doma zdravlja Pale, kaže da se u Hitnu službu te ustanove ne javljaju samo stariji, već pacijenti svih uzrasta.
Po riječima Dijane Mamić, direktorice Zavoda za javno zdravstvo Hercegbosanskog kantona, svake sedmice registruje se oko 50 oboljelih od gastroenterokolitisa, bolesti probavnog trakta, jer visoke tempretaure pogoduju kvarenju hrane.
Zamračiti prozore
Meteorolog Nebojša Kuštrinović upozorava da je stepen UV zračenja najveći između 11 i 16 časova, tako da se u tom periodu savjetuje čak i zamračivanje prozorskih stakala, kroz koje prolaze sunčevi zraci.
"Preporučuje se garderoba od prirodnih vlakana, te kačketi odnosno kape, ali i zaštitne kreme", ističe Kuštrinović.
Ne izlaziti napolje
Prema riječima Nevene Todorović, specijaliste porodične medicine u Domu zdravlja Banjaluka, građani, između ostalog, treba da uzimaju dovoljno tečnosti, te da koriste lako probavljivu hranu. Savjetuje, takođe, da se od 10 do 17 časova što manje boravi na otvorenom prostoru, kao i da se svakodnevne aktivnosti izvan kuće smanje.