BANJALUKA, SARAJEVO - Žrtve porodičnog nasilja smještene u Sigurnoj kući vrlo često ih napuštaju ranije jer nema dovoljno finansijskih sredstava za njihov boravak do potpune rehabilitacije.
Naime, kako su nam potvrdila udruženja koja se bave ovom problematikom, ovo je jedan od gorućih problema.
"U nekim lokalnim zajednicama u budžetima centara za socijalni rad čak nemaju planirana sredstva za smještaj žrtava", istakla je Radmila Žigić, direktor Fondacije "Lara" iz Bijeljine.
Isto je potvrdila i Amela Bašić-Tomić, koordinator Sigurne kuće u Banjaluci.
"Pojedine lokalne zajednice nemaju pri svojim budžetima planiranu stavku za troškove smještaja žena u Sigurnoj kući", ističe ona.
Zbog finansijskih problema često se dešava i da centri za socijalni rad i ne izdaju rješenje za boravak u Sigurnoj kući, ali, kako ističu naši sagovornici, situacija u vezi s tim se popravila nakon nedavnih nemilih događaja - ubistava u centrima za socijalni rad u regionu.
Prema riječima Žigićeve, broj obraćanja za pomoć je nakon ubistava povećan, kao i izdavanje rješenja.
"Često se dešava da centri za socijalni rad traže neke jeftinije varijante za zbrinjavanje, posebno djece, što je zabrinjavajuće", naglašava Žigićeva.
I Bašić-Tomićeva kaže da žene koje su žrtve nasilja traže da budu smještene u Sigurnu kuću, ali da im Centar za socijalni rad to osporava tražeći neke druge vidove rješenja problema kao što je porodično ili bračno savjetovalište.
U Sigurnoj kući u Sarajevu ističu da, zahvaljujući utvrđenom protokolu za saradnju sa centrima za socijalni rad i MUP-om Kantona Sarajevo, do sada nisu imali iskustvo da je žrtvama odbijen smještaj u Sigurnoj kući.
"Period boravka može biti do šest mjeseci, s tim da smo imali slučajeve gdje su žrtve i duže boravile u kući, u zavisnosti od nekog određenog problema", kazala je Nataša Majkanović, koordinator Sigurne kuće u Sarajevu.
U Centru za socijalni rad Bijeljina ističu da nemaju iskustava u postupcima zbrinjavanja žrtava nasilja u porodici u kojima je došlo do prekida boravka žrtava u sigurnim kućama prije nego što su žrtve rehabilitovane.
"Stručni radnici Centra u svakom pojedinačnom slučaju, a u saradnji s osobljem Sigurne kuće donose odluku o trajanju smještaja u sigurnim kućama", ističu u Centru za socijalni rad Bijeljina.
U Centru za socijalni rad Banjaluka ističu da se nikada nije desilo da žrtva bude smještena u Sigurnu kuću a da Centar nije donio rješenje o priznavanju prava smještaja.
"Što se tiče dužine boravka žrtava porodičnog nasilja u Sigurnoj kući, ono je jasno zakonom i propisano, te je individualno za svaku žrtvu", naglasili su u ovom centru.
U centrima za socijalni rad Banjaluka i Bijeljina istakli su da kada je u pitanju finansiranje boravka žrtve nasilja u Sigurnoj kući, sredstva se obezbjeđuju iz budžeta RS u iznosu od 70 odsto i iz budžeta grada u iznosu od 30 odsto od utvrđene osnovice cijene smještaja.