Društvo

Novo poskupljenje brašna u FBiH uzrok nestašice

Novo poskupljenje brašna u FBiH uzrok nestašice
Novo poskupljenje brašna u FBiH uzrok nestašice
Borivoje Simić, Bojana Vučenović

SARAJEVO - Nestašica brašna u trgovinama u Federaciji BiH, osim većom potražnjom, izazvana je i najavama dobavljača o novom poskupljenju ovog artikla, a mjere protiv sve većeg haosa na tržištu federalna vlada trebalo bi da donese u srijedu.

Brašna je i u ponedeljak  nedostajalo u tržnim centrima u Sarajevu, prije svega u velikim pakovanjima od pet do 50 kilograma, a razlog su, osim povećane potražnje, i najave dobavljača o novim višim cijenama, zbog čega se brašno moglo naći samo u pojedinim centrima koji su odlučili da ponude kupcima zalihe koje su imali na raspolaganju.

"Nije riječ o nestašici, nego o tome da su dobavljači najavili nove cijene brašna koje su za pet do šest KM više po vreći od 25 kilograma", rečeno nam je u lancu "Robot", gdje navode da je vikend u Sarajevu obilježila potražnja za brašnom koja je ličila na onu s početka ratne 1992. godine.

U "Konzumu" u Sarajevu juče do ranih popodnevnih sati brašno nije bilo moguće kupiti, a najavili su da će ga biti popodne ili danas. U "Interexu" je juče bilo moguće kupiti samo "Klasovo" brašno od pet kilograma, ali većih pakovanja nije bilo u ponudi, dok je u "Mercatoru" bilo brašna do pet kilograma, dok veća pakovanja u ovom lancu i nemaju u prodaji.

Reakcija Vlade FBiH na novonastale probleme sa pšenicom, brašnom i poskupljenjem hljeba očekuje se sutra, kada će biti razmatrani prijedlozi mjera koje je pripremilo Ministarstvo trgovine.

"Predložili smo da prvenstveno budu podijeljene robne rezerve pšenice koje sada imamo, a potom i da Vlada zatraži od naših susjeda, Hrvatske ili Srbije, pozajmicu od 20.000 tona pšenice, uz obavezu da bude vraćena kada cijena ovog proizvoda ponovo padne", rekao je Desnica Radivojević, federalni ministar trgovine.

Takođe, dodaje Radivojević, predloženo je i da se jedan dio pšenice, odnosno brašna, podijeli socijalnim ustanovama koje imaju narodne kuhinje poput Crvenog krsta, "Merhameta" i drugih, i to dva puta po 200 tona.

Mesud Lakota, sekretar Udruženja potrošača u BiH, kaže da trgovci koriste rast cijena brašna da povuku iz prodaje trenutne zalihe ovog proizvoda kako bi ga skuplje prodavali i ostvarili dobit na razlici u cijeni.

"Inspekcije bi trebalo da kontrolišu koliko trgovci imaju zaliha, te da ih moraju rasprodati prije nego što počnu prodaju novih količina, ali institucije sistema očito nisu spremne da provode nadzor na tržištu", ocijenio je Lakota.

U udruženjima potrošača u Republici Srpskoj kažu da ovaj entitet još ima dovoljne zalihe brašna, ali nije isključeno da potrošači krenu kupovati zalihe ove, ali i drugih životnih namirnica, prestrašeni najavljenim poskupljenjima.

"To se lako može desiti, posebno kad bude penzija, pa nije isključen scenarij koji imamo u Sarajevu u vezi s brašnom", kazala je Murisa Marić, predsjednik Udruženja potrošača "Don" iz Prijedora.

Dragovan Petrović, sekretar Pokreta potrošača RS, tvrdi da u RS brašna ima i da je ponuda još veća od potražnje, ali da se ne zna šta se može desiti u budućnosti.

"Cijene brašna i tjestenine su od decembra više za oko 15 odsto, i taj porast cijene može uticati na potrošače", kazao je Petrović.

Zoran Kos, predsjednik Udruženja mlinara RS, ne vjeruje da će doći do nestašice brašna, ali da je sigurno da će ono biti skuplje.

"Sada je nabavna cijena brašna u Mađarskoj 310 eura po toni, što znači da je kod nas kilogram brašna 0,8 maraka bez PDV-a. S ovakvim trendom rasta sigurno je da će njegova cijena biti viša za 0,05 do 0,1 KM po kilogramu", kazao je Kos.

Na sjednici Savjeta za poljoprivredu i prehrambenu industriju Privredne komore Kantona Sarajevo juče je predloženo Vladi Kantona Sarajevo i federalnim vlastima da uvezu pšenicu i hitno intervenišu na tržištu.

Brojke

5-6 KM skuplja vreća brašna od 25 kg

310 evra nabavna cijena tone brašna

15% više cijene brašna i tjestenine od decembra

20.000 tona predložena pozajmica pšenice za FBiH

400 tona za narodne kuhinje

 

Hljeb uskoro 1,30 KM

Jedan od najvećih proizvođača hljeba i peciva u Sarajevskom kantonu "Aspek" najvjerovatnije će 11. februara povisiti cijene osnovne vrste hljeba.

"Još kalkulišemo i vjerovatno ćemo u narednih nekoliko dana morati korigirati cijene jer u sadašnjoj situaciji proizvodimo finansijske gubitke", kaže Meho Alić, direktor marketinga "Aspeka".

Iako odluka o poskupljenju još nije definitivno donesena, najvjerovatnije da će cijena polubijelog hljeba od 400 grama biti povišena sa 1,10 na 1,30 KM.

Najčitanije