Društvo

Novo ruho za Kastel

Tanja Šikanjić

Za banjalučku tvrđavu Kastel, koja predstavlja simbol grada na Vrbasu, a koja je u veoma lošem stanju, uskoro bi mogli doći bolji dani.

Na nedavno održanom okruglom stolu o radovima prispjelim na međunarodni konkurs za izradu idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja remodelizacije i revitalizacije tvrđave Kastel, promovisana su nagrađena rješenja, na osnovu kojih će stručna komisija u narednom periodu izraditi konačno idejno rješenje za obnovu Kastela. Sudeći prema nagrađenim radovima tvrđava će zasijati u novom i ljepšem ruhu.

Prvu nagradu u iznosu od 69.500 evra osvojio je rad čiji autorski tim čine devet diplomiranih inženjera arhitekture iz Beograda, koji su projekat izradili u saradnji s firmom `Građenje` AD Istočno Sarajevo.

Primarni koncept prvonagrađenog rada za obnovu Kastela je očuvanje autentičnosti tvrđave, za čije početke se vjeruje da potiču još iz paleolitnog doba, te omogućavanje njegovog daljeg razvoja, kao i integracija tvrđave u ostali dio Banjaluke.

Verica Kunić, načelnik Odjeljenja za prostorno i građevinsko uređenje Administrativne službe grada Banjaluka, organizatora konkursa, ističe da je osnova za konačno idejno rješenje prvonagrađeni rad, koji će biti dopunjen nekim rješenjima iz drugih nagrađenih radova.

Faze rekonstrukcije

`Prvonagrađeni rad će biti osnova za idejno rješenje, koji će se modifikovati po određenim sekvencama, koje podrazumijevaju više suštinske namjene unutar prostora, jer moramo voditi računa i o tome da je sama tvrđava Kastel pod zaštitom, da je to spomenik visoko pozicioniran kada je u pitanju kulturno nasljeđe i da strogo moramo voditi računa o intervencijama unutar njega, što je, naravno, predviđeno i u programskim smjernicama, koje su dostavljene učesnicama konkursa`, kaže Kunićeva.

Rekonstrukcija artiljerijske kasarne na Kastelu je prva u planu, a u okviru sljedećih etapa slijede ljetna pozornica i kazamat.

`Prvo je planirana rekonstrukcija artiljerijske kasarne, koja je i najugroženija i koja kao takva ne priliči ovom ambijentu. Zatim će se obnova postepeno nastaviti po etapama, ljetna pozornica, kazamat, zatim prostor južnog bedema koji je porušen, pa sve ostalo što se nametne kao projektni zadatak, odnosno prioritet u radu`, navodi Kunićeva.

Kaže da će plato biti rađen u skladu s prvonagrađenim radom u okviru prve faze, te da će kazamat dobiti još neku rekonstruisanu etažu, a da će kamena zgrada imati novi vertikalni gabarit.

`Ljetna pozornica će doživjeti neke izmjene u skladu s idejama iz drugih nagrađenih radova, a otprilike podrazumijeva stvaranje suterenske etaže koja bi bila iskorištena za kongresni centar i slično`, navodi Kunićeva.

Prema njenim riječima, u vidu se ima i pismo namjere upućeno Skupštini grada Banjaluka od strane određenog američko-njemačkog konzorcijuma, koji je zainteresovan da učestvuje u aktivnostima na realizaciji projekata u Kastelu.

Kazino sporan

Kada je u pitanju uvođenje kazina u tvrđavu Kastel mišljenja su podijeljena. Prema mišljenju Kunićeve, kazino koji je najavljen u projektnom zadatku treba posmatrati kao značajan segment koji bi se mogao uklopiti u hotelski ambijent.

Vladimir Anđelković, predstavnik beogradskog tima koji je dobio prvu nagradu za revitalizaciju Kastela, tvrdi da se njegov tim nije složio s uvođenjem kazina u artiljerijsku kasarnu.

`Smatramo da kazino nije funkcija koja je neophodna Kastelu za njegovu održivost, tako da smo u našem predlogu dali da bi mnogo primerenije bilo da tu bude neki fini restoran, a razmišljali smo i o malom gradskom hotelu. Budući da nismo imali dovoljno kapaciteta, shvatili smo da bi on narušio zeleni trg, tako da bi on bolje korespondirao sa gradskim mostom i ostatkom gradskog koncepta, a ono što je naša primarna zamisao je zameniti taj kazino nekim finim ugostiteljskim objektom`, priča Anđelković.

Prema zamisli prvonagrađenog tima, na samoj tvrđavi Kastel se ne smiju raditi apsolutno nikakve promjene jer je ona vrlo kvalitetan segment, koji treba da zadrži svoj izgled.

`Sačuvati tvrđavu onakvu kakva jeste, integrisati je sa gradom i privući posetioce, bio je naš primarni koncept. Analizom lokacije i konteksta koji smo dobili na ovim koordinatama uvideli smo da ovom mestu definitivno nedostaju spone koje su se pojavljivale kao ključna priča u drugonagrađanom radu. Te spone su veoma bitne, zato smo uveli gradski trg, odnosno zeleni trg`, navodi Anđelković.

Spoj prirode i grada

Suštinski cilj prvonagrađenog rada je zadržati sve komercijalne funkcije što je moguće na nižoj kvoti, odnosno zakloniti ih, kako bi ljudima bilo omogućeno da uživaju u prirodnim ljepotama zelenog trga.

`Svojim konceptom trudili smo se da vratimo ljude na priobalje Vrbasa jer je jako kvalitetno i jedan je veliki potencijal. Iz nekih novih objekata nastojali smo da premestimo postojeće vizure koje se već otvaraju iz bilo koje tačke okruženja, tako da skoro svaka tačka prikazana na mapi poseduje kvalitetnu vizuru pri Kastelu`, objašnjava Anđelković.

Prema njegovim riječima, Kastel će nakon obnove u potpunosti oživjeti, a brojnim funkcijama i sadržajima će privući posjetioce.

Prema ocjeni konkursne komisije trećenagrađeni rad nastoji da formu, strukturu i funkciju definiše kroz tri različite teme - život grada, prirode i odmora.

Arhitekta iz Milana Đan Karlo Floridi, predstavnik ovog tima, ističe da svaki ambijent i svaka struktura u Kastelu ima specifičan karakter, te da je njihov projekat rađen tako da da jednak značaj i otvorenom i zatvorenom prostoru unutar Kastela.

`Ono što smo smatrali veoma bitnim jeste samoodrživost svakog posebnog ambijenta i elementa u Kastelu. Na poseban način tretirali smo prostor obrušenog jugoistočnog bedema uvođenjem vode kao fenomena simulacije pokreta`, kaže Floridi.

Ocjenjivački sud će uskoro utvrditi konačan projektni zadatak, a na osnovu prvonagrađenog rada omogućeno je dalje sklapanje ugovora i izrada idejnog rješenja, nakon čega slijede izvođački projekti po segmentima.

U oblasti finansiranja još se traži model, a prema riječima Kunićeve, vjerovatno će biti više načina finansiranja, od budžetskih sredstava, kreditnih sredstava, do modela javno-privatnog finansiranja.

Najčitanije