Ovo je dan koji stvori Gospod, radujmo se i veselimo se u njemu!, poruka je kojom Crkva i hrišćani proslavljaju jedan od najradosnijih i najvećih hrišćanskih praznika Vaskrs/Uskrs.
Tog dana je Gospod Isus Hristos vaskrsao iz mrtvih, pobijedio smrt i svim ljudima od Adama i Eve do posljednjeg čovjeka na zemlji darovao vječni život.
Proslavlja se u nedjelju koja slijedi nakon prvog punog mjeseca poslije proljetne ravnodnevnice. Zbog toga može biti na bilo koji datum između 21. marta i 5. maja.
Razlika između vremena obilježavanja Vaskrsa i Uskrsa je zbog toga što pravoslavci koriste julijanski, a katolici gregorijanski kalendar.
Nekada se dešava da se poklope, tako da će ove godine i pravoslavni i katolički vjernici taj veliki praznik obilježiti u nedjelju 24. aprila.
Zbog značaja tog praznika, svaka nedjelja u toku godine posvećena je Vaskrsu/Uskrsu i svaka nedjelja je mali praznik.
Vaskrs/Uskrs spada u pokretne praznike, i praznuje se poslije jevrejske Paše.
Za Vaskrs/Uskrs su, takođe, vezani lijepi običaji u našem narodu.
U cijelom hrišćanskom svijetu za ovaj praznik je vezan običaj darivanja jajima.
Jaje je simbol obnavljanja prirode i života. I kao što badnjak goreći na ognjištu daje posebnu čar božićnoj noći, tako isto vaskršnje crveno jaje znači radost i za one koji ga daju i koji ga primaju.
Vaskrs/Uskrs je uvijek nedjeljom, međutim praznik traje duže, jer pripreme i obilježavanje počinju još u četvrtak naveče večernjom molitvom.
Pripreme za taj praznik i u zapadnom i u istočnom hrišćanstvu počinju postom.
Velika sedmica uključuje Veliki četvrtak, Veliki petak i Veliku subotu prije vaskršnje nedjelje, što čini sveto trodnevlje.
Prema hrišćanskom vjerovanju, Isus Hristos je osuđen u četvrtak, razapet na krstu u petak, a u nedjelju je vaskrsnuo.
Kada svane dan vaskrsenja Hristova, sa svih tornjeva hramova dugo zvone sva zvona i javljaju dolazak velikog praznika.
Domaćin sa svojim ukućanima odlazi u crkvu na svetu vaskršnju/uskršnju službu.
Poslije službe, pravoslavci se međusobno pozdravljaju riječima: "Hristos Vaskrse!" i "Vaistinu Vaskrse!", a katolici jedni drugima čestitaju Uskrs riječima: "Sretan Uskrs".
Kada se dođe iz crkve kući, svi se ukućani međusobno pozdravljaju vaskršnjim/uskršnjim pozdravom i ljube.
Domaćin potom pali svijeću, uzima kadionicu i tamjan, okadi sve ukućane koji stoje na molitvi, predaje nekom mlađem kadionicu i ovaj kadi cijelu kuću.
Zatim se naglas čita molitva "Oče naš", nakon čega ukućani, ponovo, jedni drugima čestitaju Vaskrs/Uskrs i sjedaju za svečano postavljenu trpezu.
Na stolu stoji ukrašena činija sa ofarbanim jajima. Domaćin prvi uzima jedno jaje, a za njim svi ukućani.
Tad nastane veselje i takmičenje čije je jaje najjače. To predstavlja veliku radost za djecu. Tom prilikom pravoslavci takođe izgovaraju "Hristos Vaskrse" i "Vaistinu Vaskrse", a katolici "Sretan Uskrs".
Na Vaskrs/Uskrs se prvo jede kuvano jaje, a onda ostalo jelo.
Tog dana, ako gost dođe u kuću, prvo mu daruju farbano jaje, pa se onda poslužuje ostalim ponudama.
Jedan od najvećih hrišćanskih praznika obiluje mnogim lijepim i zanimljivim običajima, a od države do države običaji su drugačiji.
U Njemačkoj domove dekorišu granama ukrašenim obojanim jajima, a najmlađima u vrtove skrivaju košarice napunjene pisanicama i čokoladnim figuricama.
Na Veliku subotu u Bugarskoj i Rumuniji stavljaju brašno, so, kvasac i pisanice na prozore, a od tih se sastojaka na Uskrsni ponedjeljak zamijesi hljeb.
Norvežani takođe njeguju zanimljivu tradiciju. Budući da vjeruju da će na Uskrs biti riješena ubistava, na televizijskim programima prikazuju detektivske filmove, a časopisi objavljuju kriminalističke priče. Norvežani i Danci na Veliku subotu u džepovima nose komadiće beskvasnog hljeba umotanog u bijelo platno da bi ga pojeli u ponoć. Sam običaj bio je čest i u vikinško doba kad su Vikinzi nosili sa sobom zimzelene bobice koje su simbolizovale život.
U Italiji se tradicionalno jede posebna uskršnja torta Torta di Pasqueta, slani kolač s kuvanim jajima i špinatom.
Na Lampeduzi, italijanskom ostrvu, na Uskrs se zaboravljaju sve svađe i nesporazumi. Na Veliku subotu Sicilijanci kući nose cvijet pasjeg zuba koji tog dana ima magične moći te donosi veselje i ispunjavanje želja.
Na ovaj veliki praznik na trpezi kod Grka je vaskršnja supa od jagnjećih iznutrica, magiritsa.
U čast Uskrsa u Austriji se na visoke drvene stubove postavljaju veliki vijenci od zelenila ukrašeni jabukama, narandžama i raznobojnim vrpcama.
Neobične tradicije
Koliko se tradicije razlikuju od zemlje do zemlje, vidi se i po različitim vaskršnjim običajima širom svijeta.
HOLANDIJA - U istočnom dijelu Holandije u sumrak se pale uskršnje vatre.
ŠKOTSKA - U Škotskoj postoji običaj da se dječacima simbolički ''ispraši tur'' da bi se iz njih istjeralo loše ponašanje i gdje postoji izreka ''istučen kao na Uskrs'', koja znači da je za neki prestup dobijena preblaga kazna.
FINSKA - U Finskoj se na Uskrs, za sreću, međusobno udaraju po leđima svežnjem brezovih grančica, a djeca izlaze na ulice te svim mogućim sredstvima lupaju i prave buku.
VELIKA BRITANIJA - Takav običaj vlada i u Velikoj Britaniji, u kojoj se ljudi za sreću međusobno lupkaju cica-macama.
ČEŠKA - Sličano je i u Češkoj, gdje se od vrbinog granja na posebni način isprepletu pomlazke, kojima na Uskršnji ponedjeljak momci simbolički "šibaju" djevojke. Svakome ko je dobio pomlazkom, to donosi mladost, zdravlje i plodnost.
MAĐARSKA - Na sjeveroistoku Mađarske postoji običaj prema kojem se na Usrks djevojke polivaju vodom, što predstavlja blagostanje i plodnost i da će se te djevojke udati te godine.
IRSKA - Ova zemlja se može pohvaliti neobičnom uskršnjom tradicijom, zakopavanjem haringi.
FRANCUSKA - Nakon što ponovo čuju crkvena zvona koja se nisu oglašavala tri dana, Francuzi uz grljenje i ljubljenje čestitaju Uskrs jedni drugima, a djeca po čitav dan stoje u krugu i na ispadanje u vazduh bacaju i hvataju svoje pisanice.
ŠPANIJA - Ova zemlja možda ima najspektakularniju proslavu. Naime, splavovi koji plutaju s ukrašenim figurama predstavljaju likove iz biblijske priče o Hristovom uskrsnuću, a slavi se uz povorke i gozbe.
Datumi uskršnje/vaskršnje nedjelje
Zapadno Istočno
2000. 23. april 30. april
2001. 15. april
2002. 31. mart 5. maj
2003. 20. april 27. april
2004. 11. april
2005. 27. mart 1. maj
2006. 16. april 23. april
2007. 8. april
2008. 23. mart 27. april
2009. 12. april 19. april
2010. 4. april
2011. 24. april
2012. 8. april 15. april
2013. 31. mart 5. maj
2014. 20. april
2015. 5. april 12. april
2016. 27. mart 1. maj
2017. 16. april
2018. 1. april 8. april
2019. 21. april 28. april
2020. 12. april 19. april
Poruke
* Dok vaskršnje lomiš jaje, neka mir tvojom dušom vlada, nek ti Hristos snage daje, da zlo dobro nikad ne nadvlada. Hristos Vaskrse!
* Trči zeko preko brda i dola, jer zna da tebe poljubiti mora… Ostavio zeko mrkvu i kupus da tebi poželi Sretan Uskrs!
* Nek svjetlost Vaskrsa obasja vas i da vam Hristos podari spas, da trud i strpljenje donesu plod i da svima budete najbliži rod. Hristos Vaskrse!
* Nije Uskrs čestitka, ni dar skupi, niti nešto što se kupi. To je molitva i blagoslov od Boga, da svako još više voli bližnjeg svoga! Sretan Uskrs!
* Nedjeljno jutro kad zablista, radosno dočekajte vaskrslog Hrista, jer on pobijedi smrt i uvede nas u rajski vrt. Hristos Vaskrse!
* U proljeće rano, kad se priroda budi, zbog dana jednog sretni su ljudi. Na licu se vide znakovi sreće, Isus je došao, napustiti nas neće. Sretan Uskrs!
* Na livadi crkva stara, zvono sa zvonom razgovara. Svanuo je dan spasenja, dan Hristovog Vaskrsenja. Hristos Vaskrse!
* Neka ti radost uskrsnuća vrati vjeru u život, neka nestane zlo, a prevlada dobro, neka ti ljubav bude oslonac, a sreća nek te vječno prati! Sretan Uskrs!