BANJALUKA - Osobe sa Daunovim sindromom mogu mnogo, samo im je potreban podsticaj sredine da se razvijaju, istakla je Željka Perišić, koordinator u radu sa djecom sa Daunovim sindromom u Dječjem edukativnom centru "Svjetlice" u Banjaluci.
"Biti prihvaćena osoba znači ostvareno pravo na jednaku zdravstvenu zaštitu, sistem obrazovanja i školovanja, odnosno zaposlenja, te nastavak socijalnog života i nakon punoljetstva", naglasila je Perišićeva, koja je i projekt menadžer Servis centra "Dajte nam šansu - Svjetlice", ali i majka djevojčice sa Daunovim sindromom.
Zbog činjenice da ove kategorije prihvaćenosti nisu još zaživjele kod nas, ovogodišnje obilježavanje 21. marta, Svjetskog dana osoba sa Daunovim sindromom, nosiće naziv "Zajedno u različitosti".
Oko 60 porodica korisnici su Centra "Svjetlice", odnosno njihova djeca, koje smo zatekli u radnom ambijentu i pripremama za predstojeću svečanost.
Nedeljko Marić (60), otac malog Marka, ispričao nam je šta znači život sa Daunovim sindromom.
"Imam još dvoje djece, ali je rođenje Marka bio naš prvi susret sa Daunovim sindromom i niko nam nije zna o dati prave informacije. Najteže mi je bilo kada sam shvatio da je nejač u školi, da ne može da prati vršnjake i da ga počinju zadirkivati", rekao je Marić.
Dodao je da su nakon toga došli u Centar "Zaštiti me", a zatim i do "Svjetlica" i da je njihov život znatno unaprijeđen.
Marić je istakao da sa djecom rade stručnjaci i da imaju priliku upoznati vršnjake s autizmom ili drugim poteškoćama, kao i bez poteškoća...
Prosječno jedno od 650 novorođene djece rađa se sa Daunovim sindromom, hromozomskim poremećajem koji nastaje usljed viška jednog hromozoma ili dijela hromozoma u jezgri svake stanice tijela, što ograničava razvoj djeteta.
Uzrok je 1959. godine otkrio francuski genetičar Žerom Ležen, kada je utvrdio da je na 21. paru hromozoma još jedan viška, odnosno tri umjesto dva, ili 47 u cijeloj stanici.
Tada su "djeca suncokreti", kako su nazvani jer zrače toplinom i srećom, okarakterisani i kao "savršeni u svojoj različitosti".
Pažnja osobama sa Daunovim sindromom
Odnos prema osobama oboljelim od Daunovog sindroma pokazuje stepen humanosti jednog društva. RS teži da bude bolje, humanije i pravednije društvo, kazala je u Zvorniku Spomenka Stevanović, potpredsjednik DNS-a.
"Obaveza društva prema oboljelima od Daunovog sindroma i prema svoj djeci s posebnim potrebama jeste da budu pod posebnom zaštitom države", rekla je Stevanovićeva prije početka okruglog stola o temi "Daunov sindrom".
Predrasude
- Daunov sindrom rijedak genetski poremećaj
- većina djece sa sindromom ima starije roditelje
- osobe sa sindromom su teško retardirane
- osobe sa sindromom potrebno je smjestiti u posebne institucije
- ne mogu imati bliske odnose i porodično se razvijati