BANJALUKA - Već 13 godina UNESCO slavi Međunarodni dan maternjeg jezika 21. februara i usmjerava svoju energiju ka zaštiti jezičke različitosti, a ova proslava posvećena je višejezičnosti u inkluzivnom obrazovanju.
Irina Bokova (na slici), generalna direktorica UNESCO-a, istakla je tim povodom danas u svojoj poruci da je izgradnja istinskog dijaloga zasnovana na poštivanju jezika i da je višejezičnost saveznik u obezbjeđivanju kvalitetnog obrazovanja za sve ljude u borbi protiv diskriminacije.
"Svako predstavljanje boljeg života i svaki razvojni cilj izražavaju se jezikom, uz korištenje određenih riječi koje ih oživljavaju i saopštavaju drugima. Jezici su naša suština, štiteći njih štitimo sebe", naglasila je Bokova.
Ona je ocijenila da je upotreba maternjeg jezika u školi moćno sredstvo za iskorjenjivanje nepismenosti, ali da, ipak, izazov leži u primjeni ove činjenice u učionici.
Upotreba maternjeg jezika u školi je moćno sredstvo za iskorjenjivanje nepismenosti, rekla Bokova
Lingvista Milorad Telebak izjavio je da je cijela duhovnost u jeziku i da je potrebno standardni jezik učiti u školi zbog njegovog značaja za narod i pojedinca.
"Standard je iznad svakog maternjeg govora i dijalekta. Niko se ne rađa sa standardnim jezikom kao maternjim govorom, pa prema tome mora da ga uči. Nažalost, to se kod nas ne radi, barem ne 30 do 40 posljednjih godina. Jezik se ne uči, a jezik je gramatika i pravopis", ističe Telebak.
On je dodao da je jezik za svakog pojedinca ogledalo opšte i oruđe nacionalne kulture i ističe da je srpski jezik danas u opasnosti i da je napadnut sa svih strana, spolja invazijom tuđih riječi, a iznutra rđavim prevodima, providnim perfidno smišljenim nametanjem, ali i nebrigom o jeziku.
Književnik Ranko Risojević smatra da je sve manje jezik maternji i da su jezik uništili mediji koji nameću jedan administrativno-politički jezik.
"Mediji su puni hrvatskih reklama. Stanje jezika je alarmantno i trebalo bi mnogo emisija koje bi govorile o jezičkoj kulturi. Jezička mašinerija u BiH na sve tri strane djeluje, a đaci ne uče maternji jezik, već onaj propisani", rekao je Risojević.
Svako predstavljanje boljeg života i svaki razvojni cilj izražavaju se jezikom
Pedagoški zavod Tuzla, Centar za mir, obrazovanje i kreativnost CMOK i BMG Bosanska medijska grupa su organizovali manifestaciju u povodu obilježavanja Dana maternjeg jezika. U okviru te manifestacije organizovane su izložbe likovnih radova, promocija pisama, izložba maketa stećaka i druge aktivnosti.
Organizacija za obrazovanje, nauku i kulturu pri Ujedinjenim nacijama je 1999. godine donijela odluku da 21. februar bude proglašen Međunarodnim danom maternjeg jezika kao sjećanje na studente koji su 21. februara 1952. godine ubijeni u Daki u Istočnom Pakistanu, danas Bangladešu, jer su protestovali zato što njihov maternji jezik nije proglašen zvaničnim.