BANJALUKA, SARAJEVO - Status raseljenih u BiH još imaju desetine hiljada građana koje nisu u prilici da se vrate u svoje prijeratne domove.
To je juče poručeno povodom Svjetskog dana izbjeglica, koji je obilježen i u našoj zemlji, a predstavnici ove populacije tvrde da će obnova kuća, ako bude nastavljena ovim tempom, trajati decenijama.
Inače, oko 8.000 osoba u BiH i dalje živi u kolektivnim centrima, koji su bili predviđeni kao privremeno stambeno rješenje, ali su mnogima poslali jedini dom koji poznaju.
Veljko Stevanović, predsjednik Saveza izbjeglih, raseljenih lica i povratnika RS, rekao je da populacija koju predstavlja nije u zahvalnoj poziciji. Prema njegovim riječima, na području BiH ima još oko 100.000 porušenih objekata.
"Ako se bude radilo ovim tempom na sanaciji tih objekata, neće ni za 50 godina da dođe do kompletne obnove", ustvrdio je Stevanović.
Porodica Đurić, koja stanuje u opštini Ribnik, izbjegla je iz susjednog Ključa, ali se u taj grad još nije vratila.
"Ne možemo da se vratimo, jer u Ključu ne bismo imali niti posao niti gdje da stanujemo", kažu u ovoj porodici.
Takav je slučaj sa više od 250 osoba koje su smještene u kampu Višća izmedu Živinica i Banovica. Oni su još izbjeglice. Džemila Delalić, nekada stanovnica Dobraka, kod Srebrenice, živi od poljoprivrede i tkanja.
''Država se ne brine o nama. Ko mi je došao da pita: 'Džemila, kako si, kako živiš?'. Da mi da pomoć? Niko'', priča Delalićeva.
Sa druge strane, Mario Nenadić, pomoćnik ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH, uvjerava da je ova godina jedna od uspješnijih kada je riječ o izdvajanju sredstava za povratak izbjeglih i raseljenih osoba.
Kada je u pitanju broj građana, koji se još nije vratio na prijeratna ognjišta, cifre su različite. Najmanja koja se spominje je 43.000, dok postoje procjene da ih je još i do 100.000.
Mirhunisa Zukić, predsjednik Unije za održivi povratak i integracije, istakla je da je ekonomska održivost povratka neophodna.
"Još 43.000 imena imamo u bazi podataka ljudi koji nemaju krov nad glavom", poručila je Zukićeva.
Svjetski dan izbjeglica obilježen je juče i u Sarajevu, bazarom na kojem su svoje proizvode izložili pojedinci i njihove porodice s područja širom BiH, koji su nekad zbog rata bili raseljeni. Ti proizvodi su nastali kao rezultat podrške koju su dobili da bi se ekonomski osamostalili.
Organizator obilježavanja je Predstavništvo UNHCR-a u BiH, čiji je predstavanik Endrju Majne rekao da se iznova moramo zapitati koliko brzo je moguće postići zadovoljavajuće rješenje za one porodice koje su još u stanju potrebe širom BiH.
Prema procjenama, kao posljedica rata u BiH, devedesetih godina je prisilno raseljeno oko dva miliona ljudi.
"Evropska unija je posvećena nalaženju održivih rješenja za izbjeglice i interno raseljene osobe i podršci njihovoj ponovnoj uključenosti u društvo", poručio je juče Henrih Viladsen, šef Pravnog ureda Delegacije EU u BiH - Ureda specijalnog predstavnika EU.
Pisma ambasadorima zemalja EU i Amerike
Predstavnici Udruženja radnika i invalida rada izbjeglih iz Hrvatske sa državljanstvom BiH uputili su juče pisma ambasadorima evropskih zemalja, EU i SAD.
Oni ukazuju na kršenje osnovnih ljudskih prava izbjeglih Srba iz Hrvatske, pogotovo zbog činjenice da ta zemlja 1. jula postaje članica EU, a da nije omogućila ovoj populaciji da ostvare svoja prava u punom kapacitetu.
Željko Bubić, banjalučki advokat, pojasnio je da Udruženje slanjem pisama želi da ukaže na problem koji izbjegli iz Hrvatske imaju u pogledu ostvarivanja svojih građanskih prava - imovinska, socijalna, penziona, stanarska i ostala prava.