Farbanje jaja i priprema doma i trpeze za Vaskrs/Uskrs, jedan od najljepših hrišćanskih praznika, pravi je užitak za svaku porodicu, pogotovo za najmlađe.
Na Veliki petak, koji pravoslavni i katolički vjernici proslavljaju danas, vrijedna domaćica, zajedno sa ostalim članovima porodice, ostavlja sve druge poslove i posvećuje se šaranju jaja i pripremi dekoracije i specijaliteta za nedjelju - dan Hristovog vaskrsenja iz mrtvih.
Kako bi sve bilo u skladu sa vjerom i običajima, domaćica se najprije prekrsti i pomoli Bogu, zatim u sud sa vodom, u kome će kuvati i farbati jaja, dodaje malo vodice koja je osvećena u toku posta. Potom spušta jaja u provrelu obojenu vodu i svečanost počinje.
Iako danas postoji mnoštvo farbi i naljepnica za jaja, kao i bezbroj tehnika oslikavanja, mnogi su ostali vjerni prirodnim "farbama", pripremljenih od ljusaka od crnog luka ili od maslačaka.
Prije nego što otkrijete sve tajne bojenja jaja važno je da saznate da se prvo obojeno jaje zove čuvarkuća i čuva se do idućeg Vaskrsa/Uskrsa.
Ljudi koji žive na selu i koji su ostali vjerni tradiciji nikako ne propuštaju šaranje jaja cvjetovima i lišćem, koje najprije stave na kuvano neobojeno jaje, preko njega svežu krpicu isječenu od tanke čarape, a zatim ubace u provrelu boju. Rezultat je fantastičan, baš u duhu Vaskrsa/Uskrsa i ponovnog rađanja.
Čuvarkuća
Prvo obojeno jaje zove se čuvarkuća i čuva se do idućeg Vaskrsa/Uskrsa
Jaja se, prije farbanja, mogu šarati i voskom, ali za to je potrebna nešto vještija ruka i malo više strpljenja. Ova tehnika je najstarija i možda baš zbog toga mnogima najljepša.
Postupak nije mnogo komplikovan, jer se radi rastopljenim voskom i perom za pisanje (ili nečim sličnim) tako što se na jaje nanosi topljeni vosak.
Najprije se pero zagrije na plamenu svijeće, pa se onako vruće umače u vosak, a potom se voskom po jajetu piše i crta.
Pošto vosak ne prima boju, poslije, prilikom farbanja, na jajetu ostaju bijele nacrtane figurice i slova. Obično se na jajima pišu vaskršnje čestitke, ali su česta i imena onih kojima su namijenjena. Mogu biti, isto tako, nacrtani i krstići, cvjetovi i druge lijepe figurice prikladne za ovaj praznik.
Što se tiče farbanja ljuskama od luka, postupak je jednostavan, a rezultat zagarantovan.
Makazama sitno isjeckajte ljusku od crnog luka. Jaja prekrijte pripremljenom ljuskom, pa zamotajte u čarapu. Tako ćete dobiti prelijep mermerni izgled.
Ako cvjetni motiv, na primjer, želite prenijeti sa tanjira na vaskršnje jaje, prvo precrtajte crtež pomoću providne hartije, a zatim ga olovkom prenesite na ljusku.
Dalje nastavite slikanje temperama, tako što ćete pozadinu jajeta ostaviti bijelu ili je obojiti bojom koju želite.
Za pasoar tehniku potrebno je isjeći i napraviti od papira male šablone željenog oblika ili motiva, zatim se kroz šablon prskanjem ili pomoću sunđera nanosi boja.
Karo batik bojenje dobićete tako što ćete u četiri, pet plitkih posudica rastvoriti različite boje, spustite bočnu stranu jajeta u jednu boju, drugu stranu u drugu boju, u treću vrh, a u četvrtu pozadinu jajeta i tako naizmjenično nekoliko puta.
Za svjetlucav i mramoran izgled jajeta potrebno je da zgužvani papir umačete u boju i prislanjate na jaje. Ovako ćete dobiti neravnomjerno tonizovanu podlogu. Kada se boja osuši, ljepilom mjestimično po tamnijim dijelovima premažite jaje, pa ga uvaljajte u griz.
Kada korpu napunite šarenim jajima možete se posvetiti dekoraciji doma i pripremi slatkiša koji će na Vaskrs/Uskrs obogatiti vašu trpezu.
Skromnost
Uskrs/Vaskrs treba proslaviti skromno, sa puno ljubavi i veselja, pa ne treba brinuti oko materijalnih stvari
Što se tiče ukrašavanja dnevne sobe, pobrinite se da se na vašem stolu, zavjesama ili komodi nađu neki simboli Vaskrsa, poput jaja, zečića i cvijeća.
Nemojte pretjerivati, ali ne morate ni mnogo paziti. Taj posao prepustite najmlađim ukućanima, koji bi ukrase mogli i sami napraviti od plastelina ili kolaž papira.
Ako u porodici imate i mališane predškolskog ili školskog uzrasta, "zadajte" im da naslikaju Vaskrs i to kako oni doživljavaju ovaj praznik. Iznenadićete se njihovom kreativnošću, a rad možete postaviti na neko vidljivo mjesto, ili uokviriti i okačiti na zid.
Što se tiče cvjetne dekoracije, neka aranžman bude napravljen od cvijeća iz vašeg dvorišta ili, pak, od suvog cvijeća koje ste sačuvali od prošle godine. Neka bude ono pravo proljetno, od maslačaka, bijelih rada i lala do nekog poljskog koje možete pronaći u parku ili u šumi.
Kao i svaki drugi hrišćanski prazni, i Vaskrs/Uskrs treba proslaviti skromno, sa puno ljubavi i veselja, pa ne treba brinuti oko materijalnih stvari.
U kući u kojoj se ljudi poštuju i vole za svečanu atmosferu ne treba mnogo, dok tamo gdje nema sloge nikakav raskoš ne može nadomjestiti nedostatak prazničnog duha.
Tako treba pristupiti i pravljenju kolača. Ne moraju to biti najskuplji recepti. Važno je da u njih uložite mnogo ljubavi i da u njihovu pripremu uključite i najmlađe, kako biste zajedničkim snagama "posao" pretvorili u zadovoljstvo.
Pošto se na Veliki petak posti, ne bi trebalo da budu probavana mrsna jela, kako bi sve bilo u skladu sa vjerom i tradicijom.
Simbolika šaranja jaja
Jaja farbamo u spomen na događaj kada je sveta Marija Magdalena Mironosica putovala u Rim da propovijeda Jevanđelje i posjetila cara Tiberija. Tada mu je, u znak pažnje, kao novogodišnji poklon, predala crveno jaje. Crvena boja simboliše Spasiteljevu, nevino prolivenu krv na Golgoti, ali je crvena boja istovremeno i boja vaskrsenja, jer vaskrsenja nema bez stradanja i smrti. To je, dakle, prvenstveno boja hrišćana i crkve, bez obzira što su neki pojedinci i pokreti kroz istoriju pokušavali da ovu boju prisvoje i kompromituju.
Legenda
I o šarenim vaskršnjim jajima postoje brojne legende. Među njima izdvaja se ona prema kojoj je jednoga dana jerusalimski siromah krenuo na pijacu sa punom korpom svježih jaja da ih proda. Za taj novac je htio da kupi najneophodnije stvari za svoju porodicu.
Naišao je na masu svijeta koja se gurala i galamila. Primijetio je da ona okružuje nekog čovjeka, stradalnika, koji je posrtao pod preteškim bremenom. Nosio je drveni krst, velikih razmjera. Jedva se uspinjao prema brdu, gdje je trebalo da bude razapet. Vidjevši paćenika, koji je tako smireno gledao na uzavrelu masu, siromah je u srcu osjetio sažaljenje. Spustio je korpu sa jajima na ivicu puta, prišao gomili i jedva se progurao do posrćućeg osuđenika. Bez riječi mu je prišao i uzeo krst. Nastavio je da ga nosi.
Kad se vratio, našao je svoju korpu nedirnutu. Ali, tu ga je čekalo iznenađenje. Jaja, koja je nosio da proda, promijenila su se. Bila su prekrivena predivnim bojama. Čovjek, koji je nosio krst, bio je sam Hristos. Onaj, koji mu je pomogao, bio je Simon iz Kirine (Jevanđelje po Mateju, 27, 32). Od tog vremena šarena uskršnja jaja postala su simbol duhovnog preobražaja cijelog ljudskog roda.