Beograd početkom ove jeseni ponovo liči na onaj grad s kraja prošlog veka, kada su njegove ulice bile poprište obračuna "nezgodnih" i "opasnih" momaka, lakih na obaraču i veštih u skrivanju od policije.
Ubistvo predsednika FK Bežanija Gorana Mijatovića, svedoka atentata na Vuka Draškovića u Budvi, i njegovog telohranitelja Slavka Novakovića, razuverili su i one koji su tvrdoglavo verovali da su ta vremena odavno prošla.
Policija je šturo, posle eksplozije bombe koja je bila postavljena ispod ukradenog automobila marke audi 80, parkiranog tog jutra kraj Mijatovićevog vozila, saopštila da su obojica nastradala kada je naprava aktivirana daljinskim upravljačem. Još su dodali da je od detonacije oštećeno nekoliko desetina automobila i da su popucala stakla na vozilima parkiranim i 100 metara od mesta eksplozije.
DJELO ORGANIZOVANE GRUPE
Član Međunarodne asocijacije za borbu protiv droge Marko Nicović kaže da je Mijatovićevo ubistvo, sudeći po načinu na koji je izvedeno i tome što je eksploziv aktiviran daljinskim upaljačem, delo jake i organizovane grupe.
`Taj način ukazuje samo na jednu činjenicu, a to je da je Mijatovića ubio profesionalac, unajmljen baš za taj posao. Ovakvo aktiviranje eksploziva može da organizuje samo neka jaka grupa ili centar koji ima ne jednog, već više profesionalaca koji se razumeju u eksplozive. To je mogao da odradi neko ko je ranije radio u MUP-u, vojsci ili specijalnim jedinicama i bio obučen za eksplozive`, smatra Nicović.
On smatra da način na koji je ubijen Mijatović ukazuje i na to da je vlasnik Fudbalskog kluba Bežanija `nekoga dobro oštetio`, jer profesionalac koji poznaje tehniku aktiviranja daljinskog eksploziva ne može biti angažovan za manje od 10.000 evra.
`Takve stručnjake mogu da angažuju samo veliki igrači`, tvrdi Nicović.
Likvidacija `bežanijskog narko-bosa` unela je novine u obračune na beogradskom asfaltu. Podaci govore da je u bivšoj Jugoslaviji ovakav način ubistva upotrebljen samo dva puta - u pokušajima atentata na nekadašnjeg rektora Prištinskog univerziteta Radivoja Papovića i nešto kasnije na predsednika Makedonije Kiru Gligorova. Poznavaoci kažu da je ovaj metod, koji se često koristi u Iraku, vrlo jednostavan - stariji automobil napuni eksplozivom, sačeka žrtvu da prođe peške ili da se nađe u nekom vozilu pored tih kola i sa bezbedne daljine aktivira bombu, a onda mirno napusti mesto zločina.
KO JE MIJATOVIĆ
Iako se poslednjih godina bavio biznisom, bio vlasnik nekoliko kladionica i kockarnica, Mijatović nije bio nepoznat beogradskoj policiji. Poslednji put uhapšen je u junu ove godine, kada je i osuđen na 10 meseci zatvora zbog pokušaja iznude 11.000 evra. Prijavio ga je advokat Branimir Gugl, ali je Mijatović tokom suđenja tvrdio da `nije reč o iznudi, već da je od advokata samo tražio da mu vrati pozajmljeni novac`.
U tzv. beloj knjizi MUP-a Srbije bio je označen kao jedan od vođa `bežanijskog klana`, a meta napada bio je i ranijih godina. U avgustu 2000. godine ranjen je u ruku kada je nepoznato lice ispalilo rafal iz kalašnjikova ka automobilu u kojem se nalazio, a dve godine ranije uhapšen je zbog sumnje da je s Radoslavom Trlajićem pokušao da preuzme paket s 3,8 kilograma kokaina koji je stigao iz Kolumbije.
Zbog sumnje da je umešan u atentat na sadašnjeg šefa diplomatije, a tada jednog od lidera opozicije Vuka Draškovića u Budvi, Mijatović je uhapšen sa još dve osobe u junu 2000. godine i izručen crnogorskoj policiji. Nakon puštanja, javnosti se obratio rekavši da je saslušan kao svedok, a da ga je za napad lažno optužio Vladimir Jovanović.
`Bili smo zaprepašćeni kada su nas uhapsili. U pritvoru u Ulcinju smo proveli pet, a u Budvi četiri dana. Sudija Višeg suda saslušao nas je devetog dana u svojstvu svedoka, a ne kao osumnjičene. Za napad me je lažno optužio Vladimir Jovanović Japanac`, izjavio je Mijatović kada je pušten na slobodu.
Osim ovog atentata, na teret mu je stavljena i sumnja za ubistvo Adilja Ramadanova. Međutim, oslobođen je, jer se utvrdilo da je pucao u nužnoj odbrani.
Dobri poznavaoci dešavanja i Mijatovićevih kretanja kažu da se u poslednje vreme dosta opustio i smatrao je da više nikome nije meta. Pre policijske akcije `Sablja`, pokrenute posle atentata na premijera Zorana č