BANJALUKA - Naš obrazovni sistem potpuno je neprilagođen identifikaciji i razvoju darovite djece i zato je potreban poseban program koji će se fokusirati na talentovane đake, za koji sada nema novca, ocjenjuju stručnjaci Mense BiH.
Oni su u RS, u saradnji sa Ministarstvom prosvjete i kulture RS, sprovodili program "Nikola Tesla Centar sistem učenja", koji je bio namijenjen predškolskim ustanovama i osnovnim školama, a odnosi se na otkrivanje potencijalno darovite i talentovane djece, praćenje njihovog razvoja kroz cjelokupno školovanje, ali i prilagođavanje školskog programa i vannastavnih aktivnosti njima. Projekat je zvanično trajao od maja 2009. do maja 2010. godine u nekoliko vrtića i škola u Banjaluci, a sada je, zbog nedostaka budžetskog novca, "u fazi mirovanja", ali nije potpuno prekinut.
Banjalučke osnovne škole "Georgi Stojkov Rakovski" i "Jovan Cvijić", te vrtići "Bambi" i "Radost" bili su odabrani od strane resornog ministarstva, a cilj je bio vaspitače i nastavnike osposobiti za primjenu "NTC sistema učenja".
Dragana Raković, pedagog u OŠ "Jovan Cvijić", ističe da je naš obrazovni sistem prilagođen prosječnom učeniku, pa je Mensin sistem učenja pravo osvježenje u radu.
"Naši udžbenici su preopširni, sa 30 do 40 odsto sadržaja koji opterećuju učenike i ne prate njihove stvaralačke potencijale. To treba mijenjati, kao i sadašnji način rada te metode provjere znanja i ocjenjivanje", kaže Rakovićeva.
Napuštamo dosadašnji način učenja i postojeći program dopunjavamo Mensinim sistemom
Ponekad, dodaje ona, problem predstavljaju i nastavnici koji više vole tradicionalne metode rada, a izbjegavaju nove i inventivne.
"Sve se svodi na to da sva djeca treba da nauče sve stvari identično. Sa djecom se ne radi tako da se kod njih prepozna ono što je urođeno ili šta ih privlači, da se iz njih izvuče maksimum i da ona svojoj društvenoj zajednici 'vrate' više nego što je slučaj u sadašnjem obrazovnom sistemu", upozorava Siniša Marčić, sociolog i član Mense BiH.
Podatak da se mozak do pete godine razvija preko 50 odsto dovoljan je da se sa primjenom specijalizovanih programa otpočne u što ranijem uzrastu. Prednosti ovako koncipiranog programa su mogućnost primjene u predškolskom uzrastu, od treće do sedme godine, i stimulacija razvoja intelektualnih potencijala svakog djeteta.
Značaj "NTC sistema učenja" prepoznali su i u vrtiću "Čika Jova Zmaj" u Bijeljini, te vrtiću "Kolibri" iz Banjaluke.
Dijana Grčić, direktorka vrtića "Kolibri", koji je samoinicijativno uključen u projekat Mense, saglasna je sa mišljenjem da je naš vaspitno-obrazovni sistem neprilagođen talentovanim pojedincima.
"Činjenica je da takva djeca sada nemaju odgovarajući 'tretman'. To je razlog zbog kojeg smo se zainteresovali za Mensin projekat koji uspješno primjenjujemo od ove godine. Sada djeca mnogo lakše usvajaju informacije i uspješnije uče", ističe Grčićeva.
Po njenim riječima, nije mali broj slučajeva u kojima sa djecom mora da se radi posebno, jer su natprosječno inteligentna ili, jednostavno, drugačija.
U bijeljinskom vrtiću "Čika Jova Zmaj" ističu da je Mensin projekat "odlična dopuna sadašnjem načinu rada sa najmlađima".
Naši udžbenici su preopširni, sa 30 do 40 odsto sadržaja koji opterećuju učenike i ne prate njihove stvaralačke potencijale. To treba mijenjati, kao i sadašnji način rada, kaže Rakovićeva
"Na neki način napuštamo dosadašnji način učenja i postojeći program dopunjavamo Mensinim sistemom. Sve to dešava se na dobrobit djece i njihovih roditelja, a izuzetno je važno da se takva praksa nastavi u osnovnim školama", kaže Drago Đurić, direktor vrtića "Čika Jova Zmaj".
Ministarstvo prosvjete i kulture RS naglašava da Mensin program ne mijenja nastavni plan i program, već pristup u radu.
"Nastavni sadržaji obrađuju se sa drugačijeg aspekta, vodeći računa o djeci i razvijanju kritičkog mišljenja kod njih. Primjenom ovog programa nastavni plan i program se prilagođava svim učenicima", pojašnjava Branka Rogač, portparol Ministarstva prosvjete i kulture RS.
Marčić kaže da treba promijeniti navike i da bi država trebalo da se postara da pravovremeno prepozna mlade talente.
Učenički dosije
Ministarstvo prosvjete i kulture RS izradilo je Pravilnik o učeničkom dosijeu, kojim je predviđeno praćenje učenika od početka školovanja. Predviđeno je da već za učenike prvog razreda bude formiran dosije u kojem se prati njihov napredak, što je važno za posebno nadarenog ili talentovanog učenika ako prelazi u drugu školu ili kod drugog nastavnika.
Kroz igru do znanja
Osnovna prednost "NTC sistema učenja" je što se sa djecom radi kroz igru, što nema odvajanja djece koja su izuzetno talentovana i darovita u odnosu na ostale. Od đaka se traže kreativni odgovori, podstiče se njihova znatiželja, a ne samo da "nabubaju" gradivo.
Pozitivan efekat, u tom slučaju, jeste što se i kod ovih drugih razvijaju sposobnosti koje njihova okolina, roditelji ili vaspitači nisu prepoznali.
Zemlje u kojima se primjenjuje "NTC sistem učenja"
BiH
Hrvatska
Srbija (obavezan u svim predškolskim ustanovama)
Slovenija
Češka
Mađarska
Italija
Austrija
Norveška