Alchajmerova bolest je najčešći oblik gubitka mentalnih funkcija, od koje u svijetu, prema procjenama stručnjaka, pati više od 24 miliona ljudi.
Čak 50 odsto svih demencija (gubitka mentalnih funkcija) otpada na Alchajmerovu bolest. Za ovu bolest nema lijeka i stručnjaci predviđaju da će se broj slučajeva drastično povećati u narednim decenijama, naročito u zemljama u razvoju. Iako od nje obolijevaju većinom stariji ljudi, istraživanja pokazuju da demencija nije neizbježni pratilac starenja.
U Sjedinjenim Američkim Državama ova bolest je na četvrtom mjestu po učestalosti obolijevanja. Za istraživanja uzroka Alchajmerove bolesti Amerika je samo u prošloj godini izdvojila tri milijarde dolara.
Alchajmerova bolest je degenerativni moždani poremećaj srednjeg ili poznog životnog doba koji uništava neurone i veze u moždanoj kori, što dovodi do značajnog gubitka moždane mase. Danas se smatra glavnim uzrokom senilne demencije koja se nekad smatrala normalnim stanjem u starosti.
`U narednom periodu uspostaviće se evidencija Alchajmerove bolesti u BiH, koja postaje veliki problem u svijetu`, kaže dr Milan Arbutina, načelnik Klinike za neurologiju u Kliničko-bolničkom centru Banjaluka.
On navodi da su prvi znaci koje mogu da vide članovi porodice problemi prisjećanja skorašnjih događaja i teškoće obavljanja svakodnevnih, poznatih zadataka. Osoba takođe može da pokazuje zbunjenost, promjene ličnosti, ponašanja, rasuđivanja, teškoće nalaženja riječi, završavanja misli ili izvršavanja naloga. Alchajmerova bolest je najčešći uzrok demencije, koji napada dijelove mozga koji kontrolišu mišljenje, pamćenje i govor. Početak bolesti je postepen i pogoršanje je obično sporo.
UZROK BOLESTI NEPOZNAT
Uzrok bolesti još nije poznat i nije moguće izlječenje, ali je poznato da ona nije dio normalnog procesa starenja.
Naziv Alchajmerova bolest potiče od dr Alojza Alchajmera, koji je 1906. godine opisao promjene u moždanom tkivu žene koja je umrla od neobične mentalne bolesti, kako se tada smatralo. Ove promjene su danas prepoznate kao karakteristični patološki nalaz mozga u Alchajmerovoj bolesti.
Dr Arbutina navodi da ova bolest pogađa sve društvene slojeve i nije vezana sa društvenim statusom, polom, etničkom grupacijom ili geografskim položajem. Mada je uobičajenija među starim osobama, i mlađi ljudi mogu da obole od nje.
Usporavanje razvoja Alchajmerove bolesti, kao i poboljšavanje pamćenja i komunikacije, postiže se uz pomoć lijekova koji imaju kratkotrajno dejstvo.
`U posljednje vrijeme pojavile su se vakcine, koje se još klinički ispituju. Aricept je lijek koji se u posljednje vrijeme najčešće koristi i jedan je od tri vrste lijekova koji se propisuju bolesnicima. Pored aricepta, u poboljšavanju pamćenja koriste se ekselon i memantin`, ističe dr Arbutina.
Navodi da je neriješeno pitanje i smještaj pacijenata koji su oboljeli od ove bolesti.
`Jedan od problema je i smještaj oboljelih jer mi još nemamo praktične ustanove za smještaj tih bolesnika, oni idu ili u gerijatrijski centar, jedno vrijeme na psihijatrijski odjel ili neurologiju. Uglavnom se porodica obučava i nastoji da pomogne oboljelima, jer pravog lijeka praktično nema`, kaže dr Arbutina.
NAJČEŠĆA KOD STARIJIH LJUDI
Dr Arbutina ističe da se ova bolest javlja kod starijih ljudi iznad 65 godina, iako se može javiti i prije 65. godine.
`Nekada je postojala podjela na presenilnu demenciju, koja se javlja prije 65. godine i senilnu, poslije 65. Alchajmerova bolest spada u široku grupu neurodegerativnih oboljenja centralnog sistema, a karakteriše je oštećenje psihičke funkcije, kao što su pamćenje, mišljenje, pažnja, rasuđivanje, koje se kasnije manifestuje sa nekim neurološkim ispadima kao što su smetnje govora, pokreta, epilepsijski napadi i drugi ispadi. Ova bolest prepoznaje se kroz oštećenja kao što su zaboravnost, naročito za događaje koji su se dešavali skoro`, objašnjava dr Arbutina.
Alchajmerova bolest se razvija kroz tri faze, rani stadijum, srednji i kasni.
Dr Arbutina objašnjava da se u prvoj fazi Alchajmerove bolesti kod oboljelog javljaju smetnje koje uočavaju ljudi koji ga dobro poznaju.
`U toj fazi pacijent pokazuje smetnje govora, doživljava značajan gubitak pamćenja, naročito kratkoročnog, izgubi se u poznatoj okolini, pokazuje znake depresije i agresije, da bi u srednjem stadijumu postao veoma zaboravan, može da ima halucinacije, počinje da se gubi, a u kasnom stadijumu dolazi do nemogućnosti kretanja i vezanosti za invalidska kolica i krevet`, objašnjava dr Arbutina.
Međutim, ni kod jedne oboljele osobe bolest neće da napreduje na isti način kao kod druge.
Simptomi mogu da se ispolje u bilo kom stadijumu bolesti, na primjer izmjene ponašanja navedene u kasnom stadijumu mogu da se jave već u srednjem stadijumu. Takođe, osobe koje njeguju ove bolesnike treba da budu svjesne da u svim stadijumima mogu da postoje kratki lucidni trenuci, kada su mentalne sposobnosti oboljelog bolje nego inače, što ne znači stvarno poboljšanje bolesti već samo uobičajene oscilacije stanja.
Alchajmerova bolest pogađa svaku osobu na različit način. Njen uticaj zavisi uglavnom od toga kakva je osoba bila prije početka bolesti, odnosno kakva je bila ličnost i kakvi su joj bili fizička kondicija i životni stil.