Povećanje efikasnosti poslovanja, smanjivanje troškova proizvodnje i transporta, kao i sve veći fokus na pouzdane i ekološki prihvatljive energente otvara prostor za širu primjenu komprimovanog prirodnog gasa (CNG) na tržištu BiH. Istovremeno, razvoj infrastrukture, servisne podrške koja će pratiti rast potreba za CNG-om i obezbjediti dostupnost ovog energenta svim krajnjim potrošačima, predstavljaju izazov sa kojim se suočavaju kompanije koje se bave prodajom CNG-a u BiH.
Optima Grupa, kao jedna od kompanija koje se bave prodajom CNG-a, kroz povećanje proizvodnih i kapaciteta za transport CNG-a, razvojem servisnih i drugih usluga, nastoji da uspješno odgovori ne samo na trenutne potrebe tržišta već stvara preduslove za ostvarivanje njegovog punog potencijala u BiH.
Posjedovanjem kapaciteta za komprimovanje koji znatno premašuju trenutne potrebe tržišta BiH i koji su dovoljni za pokrivanje buduće potencijalne potrošnje CNG, širenjem mreže punionica CNG-a, finansiranjem i sufinansiranjem projekata gasifikacije kod industrijskih potrošača, Optima Grupa u praksi potvrđuje da je strateški cilj kompanije širenje i razvoj ovog tržišta.
Šta je potrebno da CNG napravi naredni korak i od postojećeg potencijala preraste u šire tržište?
O tome, kao i o ulozi infrastrukture i novih korisnika, razgovarali smo sa predstavnikom kompanije Optima Grupa, Milošem Pilićem, Rukovodiocem grupe za prodaju gasa
CNG tržište u BiH posljednjih godina bilježi postepen razvoj. Da li smatrate da je tržište sada u fazi u kojoj može napraviti značajniji iskorak?
Da. Smatramo da je tržište CNG-a u BiH prešlo iz faze upoznavanja sa energentom CNG u fazu njegovog potpunog prihvatanja kao ekološki najprihvatljivijeg energenta koji je cjenovno konkurentan tradicionalnim energentima i dostupan svim krajnjim korisnicima. To je faza u kojoj se više ne dovodi u pitanje dostupnost i sigurnost isporuka CNG-a u poređenju sa drugim energentima. U prethodnom periodu značajan fokus bio je na njegovom približavanju krajnjim korisnicima, dok su danas upravo iskustva postojećih korisnika i rezultati ostvareni u praksi najbolja preporuka za uvođenje CNG-a kod novih korisnika i dalje širenje tržišta.
Optima Grupa je razvojem infrastrukture, gdje prvenstveno mislim na izgradnju kapaciteta za komprimovanje, razvoj logistike i širenjem mreže punionica, učinila prirodni gas dostupan svima u BiH bez obzira na nepostojanje fizičkog gasovoda do krajnjih potrošača bilo da se radi o industrijskim potrošačima ili potrošačima koji prirodni gas koriste kao motorno gorivo u transportu. Sljedeći korak u daljem razvoju tržišta je bilo pružanje tehničke pomoći i ekspertize svim zainteresovanim potrošačima koji žele da pređu na korištenje CNG-a, kao i finansiranje i sufinansiranje projekata gasifikacije onih koji se odluče za prelazak. U cilju pokrivanja svakog segmenta potrošnje CNG-a, u krugu Rafinerije nafte Brod je otvoren servisni centar za ugradnju i servisiranje opreme za CNG koja se koristi u transportu.
Upravo zbog gore navedenog smatramo da je tržište spremno da u narednom periodu napravi značajan iskorak, jer postoje svi preduslovi da CNG od alternativnog goriva postane osnovni energent kako u industriji tako transportu.
Gdje danas vidite najveću neiskorištenu potražnju za CNG-om?
CNG je u suštini oblik prirodnog gasa koji omogućava njegovu dostupnost i u sredinama gdje ne postoji gasovodna mreža, pa se može primjenjivati u svim industrijama i djelatnostima koje kao energent koriste prirodni gas, poput toplana, ciglana, cementara, hemisjke industrije i sličnih proizvodnih sistema, ali i u transportu kao motorno gorivo.
U BiH, CNG je danas prije svega industrijski energent sa širokom primjenom u različitim granama privrede. Zastupljen je u prehrambenoj industriji- mljekarstvu, mesnoj industriji, preradi voća i porvrća, proizvodnji sokova, zatim u metaluroškoj i metaloprerađivačkojj proizvodnji, uključujući pogone za izradu proizvoda od aluminijuma i cinkare, kao i u proizvodnji izolacionih i drugih građevinskih materijala, uključujući i njegovu primjenu u asfaltnim bazama. Pored industrije ovaj energent je našao primjenu i u sistemima grijanja većih objekata u BiH koji nisu spojeni na toplovodnu mrežu.
Najveći potencijal za rast potražnje za CNG-om vidimo u industrijama koje u procesu proizvodnje, usljed korištenja konvencionalnih energenata, ostvaruju visoke emisije CO₂. S obzirom na to da prirodni gas ima niže emisije CO₂ po jedinici proizvedene energije u odnosu na tradicionalna fosilna goriva, najveći potencijal prije svega vidimo u papirnoj i prehrambenoj industriji. Primjeri dobre prakse već postoje u BiH – kompanija Vitinka je, kroz projekat gasifikacije svog proizvodnog pogona, prešla sa mazuta na ekološki prihvatljiviji energent – CNG, dok se JZU Bolnica „Sveti apostol Luka“ u Doboju grije na CNG.
S obzirom na to da ne postoji dovoljno razvijena gasna infrastruktura, uz pomoć logistike i tehnologije komprimovanja formiramo tzv. „virtuelni gasovod“, te na taj način krajnjim korisnicima u gradovima i mjestima u kojima nema izgrađenog gasovoda omogućavamo korištenje prirodnog gasa. JZU Bolnica „Sveti apostol Luka“ jedan je od primjera takve primjene i prva je javna ustanova koja od Optima Grupe kupuje CNG.
Dodatni značajan potencijal postoji u velikim sistemima daljinskog grijanja, odnosno toplanama, posebno imajući u vidu problem zagađenja vazduha u gradovima BiH i visoke koncentracije PM čestica. Prelazak sa čvrstih goriva na CNG u ovim sistemima omogućio bi značajno smanjenje emisija PM čestica i drugih lokalnih zagađujućih materija, s obzirom na to da CNG emituje zanemarive količine PM čestica.
Sa druge strane u transportu CNG u BiH je značajno manje zastupljen u poređenju sa industrijom, ali se u posljednih nekoliko godina bilježi rast njegove primjene. Razvoj infrastrukture, odnosno mreže punionica, bio je ključni preduslov za širu upotrebu ovog goriva. Izgradnjom punionica u Brodu, Banjoj Luci i Mostaru od strane naše grupacije stvoreni su uslovi da se CNG uvede i u javni prevoz. Upravo je otvaranje punionice u Mostaru omogućilo uvođenje CNG-a u javni gradski saobraćaj. Javno preduzeće Mostar Bus već je uvelo nekoliko autobusa na CNG, čime je napravljen konkretan korak ka ekološki prihvatljivijem i efikasnijem sistemu javnog prevoza, po uzoru na druge gradove u BiH i regionu. U BiH takva rješenja već postoje u Sarajevu i Tuzli – s tim da Sarajevo koristi razvijenu gasovodnu mrežu, dok Tuzla koristi CNG tehnologiju, a u regionu su primjeri Ljubljana, Zagreb i Beograd.
Sve to ukazuje da CNG ima značajan potencijal daljeg razvoja transportu, posebno u transportnim kompanijama i javnom i komunalnom prevozu u kojima trošak motornog goriva ima najveći udio u ukupnim troškovima.
Da li je za dalji rast važnije povećavati postojeću potrošnju ili privlačiti potpuno nove korisnike?
Jedno ne isključuje drugo. Smatramo da je za dalji rast potrebno istovremeno raditi na povećanju potrošnje kod postojećih korisnika i na privlačenju novih kupaca.
Kada govorimo o industriji i postojećim potrošačima CNG-a, kod korisnika koji CNG koriste kao jedini energent za potrebe proizvodnje, mogućnost povećanja potrošnje u velikoj mjeri je ograničena njihovim proizvodnim kapacitetima, na šta ne možemo direktno uticati. S druge strane, kod korisnika koji imaju mogućnost korištenja više različitih energenata, nastojaćemo da konkurentnom cijenom, sigurnošću i pouzdanošću isporuka, kvalitetom usluge i tehničkom podrškom povećamo udio CNG-a u njihovoj ukupnoj potrošnji, kako u industriji tako i u transportu.
U segmentu transporta već imamo primjere korisnika koji su prepoznali prednosti CNG-a, poput kompanije Patrol Taxi, koja u svojoj floti ima određeni broj vozila na CNG, kao i kompanije Nova Oprema, koja koristi nekoliko teretnih vozila na CNG.
Istovremeno, nastavićemo sa aktivnim pridobijanjem novih korisnika, prije svega u segmentima sa najvećim tržišnim potencijalom, koje smo prethodno identifikovali.4. Koliko je za širenje tržišta u segmentu transporta važna dostupnost CNG-a na glavnim transportnim pravcima?
Koliko je za širenje tržišta u segmentu transporta važna dostupnost CNG-a na glavnim transportnim pravcima?
Dostupnost CNG-a na glavnim transportnim pravcima izuzetno je važna za dalji razvoj tržišta u segmentu transporta. Svako odstupanje od osnovnih i planiranih transportnih pravaca radi točenja goriva direktno povećava troškove transporta kompanija koje se bave prevozom robe, bilo kroz dodatnu kilometražu, potrošnju goriva ili izgubljeno vrijeme.
Kao grupacija koja se i sama bavi transportom naftnih derivata, svjesni smo ovog problema i potreba transportnih kompanija. Upravo zbog toga se prilikom donošenja odluka o investicijama u izgradnju novih maloprodajnih CNG punionica vodimo principom da one budu strateški pozicionirane na glavnim transportnim pravcima i u zonama sa najvećim potencijalom potražnje, kako bi CNG bio dostupan korisnicima bez potrebe za značajnim odstupanjem od njihovih uobičajenih ruta.
Kao rezultat takvog pristupa, izgrađene su maloprodajne punionice u Banjoj Luci i Mostaru, dok je u narednom periodu planirano dalje širenje istih, uz primjenu istog principa, obezbijediti dostupnost CNG-a na ključnim transportnim pravcima i što većem broju potencijalnih korisnika.
Može li postojeća infrastruktura biti osnova za razvoj potpuno novih korisničkih kategorija?
Naravno. Postojeća infrastruktura predstavlja važan preduslov za dalji razvoj tržišta, a samim tim i za širenje broja potrošača i razvoj novih korisničkih kategorija.
Kao što je već pomenuto, kapaciteti za komprimovanje CNG-a koje naša grupacija posjeduje u Brodu već sada značajno premašuju postojeću potrošnju i dovoljni su za zadovoljavanje ukupnog potencijala tržišta BiH. Kada se tome dodaju i kompresorski kapaciteti u Zvorniku i Sarajevu, može se zaključiti da postoje svi neophodni uslovi za stabilno i pouzdano snabdijevanje svih zainteresovanih korisnika, kao i za ostvarivanje punog potencijala tržišta.
Šta će osim infrastrukture biti presudno za ubrzanje rasta CNG tržišta?
Infrastruktura je neophodna, ali sama po sebi nije dovoljna jer je ona samo preduslov za korištenje CNG-a. Osim infrastrukture, presudna će biti dva ključna faktora. Prvi su pozitivna iskustva i povratne informacije postojećih korisnika, jer njihovi konkretni rezultati u pogledu pouzdanosti snabdijevanja, konkurentnosti troškova i praktičnih prednosti korištenja CNG-a predstavljaju najbolju preporuku potencijalnim novim korisnicima.
Drugi važan faktor biće sve veći fokus kompanija na smanjenje emisija i korištenje ekološki prihvatljivijih energenata, posebno imajući u vidu nove regulatorne zahtjeve i obaveze povezane sa CBAM-om. Kako će troškovi povezani sa emisijama CO₂ sve više uticati na konkurentnost proizvoda i poslovanje kompanija, očekujemo da će energetska efikasnost i smanjenje ugljeničnog otiska imati sve veći značaj pri izboru energenta. U tom kontekstu, CNG može predstavljati jedno od dostupnih rješenja posebno u industrijama koje trenutno koriste energente sa znatno većim emisijama.
Kada biste danas pogledali narednih pet godina, šta bi za vas bio pokazatelj da je CNG tržište u BiH napravilo stvarni iskorak?
Kao prvi i najkonkretniji pokazatelj stvarnog iskoraka vidjeli bismo značajno povećanje ukupne potrošnje CNG-a, ali i, što je još važnije, povećanje njegovog udjela u ukupnoj potrošnji energenata, kako u industriji tako i u transportu. Takođe, važan pokazatelj bio bi i širenje primjene CNG-a na što veći broj industrijskih grana i različitih kategorija korisnika.
Drugi važan pokazatelj bio bi promjena percepcije CNG-a na tržištu, da se o njemu više ne govori samo kao o alternativnom gorivu, već o energentu budućnosti, pouzdanom i konkurentnom energentu koji može doprinijeti povećanju efikasnosti poslovanja, smanjenju troškova energije, optimizaciji proizvodnih procesa, većoj energetskoj sigurnosti i smanjenju negativnog uticaja na životnu sredinu.
