Prosječna neto plata u BiH, koja iznosi oko 800 KM, ali i činjenice da 50 odsto penzionera primaju manje od 300 KM mjesečno, te da je u našoj zemlji oko pola miliona nezaposlenih, odlični su pokazatelji da građani veoma teško žive.
Dovoljno je navesti argument da potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu u zadnja dva mjeseca, po standardima EU, iznosi 1.520 maraka.
Riječi su to Mesuda Lakote, sekretara Udruženja za zaštitu interesa potrošača BiH, koji smatra da u našoj zemlji, kada se uzme u obzir s koliko dnevno novca razpolažu za hranu, 50 odsto građana "preživljava".
"Na koji način ljudi 'sastavljaju kraj s krajem', ne znam. Ne treba zaboraviti da je gotovo svaka porodica kreditno zadužena. Najgore je što se ne vidi izlaz iz ovakve situacije, jer svakodnevno smo svjedoci da dolazi do otpuštanja s posla, penzionisanja po malim penzijama... Situacija je takva da, definitivno, sve teže živimo", ocjenjuje Lakota.
Cijela plata - dio troškova: Prostom računicom, uzimajući u obzir primanja i cijene na našem tržištu, dolazi se do zaključka da, ako je u porodici samo jedan zaposleni i zarađuje prosječnu platu, gotovo je nemoguće da se na trpezi te porodice nađe i gram mesa mjesečno.
Naime, četvoročlanoj porodici je za stanovanje i komunalne usluge, prema zvaničnim podacima, potrebno oko 460 maraka, a za plaćanje obrazovanja, što ujedno predstavlja i najmanji trošak, treba izdvojiti oko 75 KM.
Za hljeb i mlijeko za porodicu od četiri člana potrebno je platiti oko 90 KM mjesečno, a za cigarete, ukoliko puši samo jedan član, 70 maraka.
Minimalno 100 KM, prema tvrdnjama potrošača, neophodno je mjesečno za brašno, jestivo ulje, kafu, šećer, so, voće i povrće i slične prehrambene artikle.
Kada se sabere samo ovih nekoliko troškova, dođe se do zbira od 795 KM, koliko je u maju, prema podacima Agencije za statistiku BiH, iznosila prosječna plata bh. radnika.
To znači da porodice u čije domaćinstvo dolazi jedna plata, za meso ili nemaju ni marku, ili moraju da se snalaze.
Agencija za sada ne raspolaže podacima o primanjima u junu i julu, ali, po svemu sudeći, ona neće biti znatno viša ili niža od majskih, a, s druge strane, evidentno je da su pojedini prehrambeni artikli, među kojima i voće i povrće, poskupjeli.
Stoga je Lakota ustvrdio i da su kese, koje potrošači iznose iz prodavnica, sve "siromašnije".
Pesimističan je i kada je naredni period u pitanju, za koji navodi da će, pozivajući se na brojne pokazatelje, za potrošače biti još teži.
Problemi u jesen: Naime, kako kaže, sliku o siromaštvu u BiH trenutno u "ružičastu" boje naši ljudi iz dijaspore, koji su ovdje na odmoru, ali, kada se oni vrate, očekuje nas, u najmanju ruku, "neizdrživa" jesen.
Nažalost, tvrdnje NVO sektora su se pokazale tačnim. Ove sedmice smo doživjeli udar po džepovima, usljed naglog rasta cijena voća i povrća. Za proizvode koje dobijamo u vlastitim baštama i voćnjacima prethodnih dana morali smo da izdvojimo i do 80 odsto novca više nego što smo plaćali prošle godine u ovo doba.
Tako su breskve ove nedjelje koštale oko 1,80 KM, za razliku od jednu marku, koliko smo ih plaćali prije desetak dana.
Na banjalučkoj pijaci sve do prije sedam dana paradajz je bilo moguće kupiti za jednu marku po kilogramu, a sredinom ove sedmice koštao je i do čak tri KM.
Da zaista razloga za optimizam nemamo, dokazuje i da je urod žita ove godine podbacio za do 40 odsto, tako da će cijene pšenice porasti, moguće za čak duplo. Slično je i sa kukuruzom i sojom, te se očekuje poskupljenje mlijeka i mesa.
U udruženjima za zaštitu potrošača kažu da je prognozirani rast cijena sličan onome iz 2008. godine, kada su neke namirnice poskupjele i do 50 odsto.
Lakota kao problem vidi i to što statistika, kako uvjerava, nije pravi pokazatelj kako se u našoj zemlji živi i s koliko novca raspolažemo za trpezu.
"Administracija prima oko 1.400 maraka, a ovi u privatnom sektoru 400, tako da dobijemo prosjek od oko 800 KM. To znači da imamo nerealne pokazatelje o prosječnim primanjima, odnosno da imamo dva 'tabora', jedan koji prima solidne plate i drugi, koji dobija 'nikakve'. Pa, molim vas, 20 odsto radnika, koliko ih čini administraciju, 'popravlja' taj prosjek primanja", pojašnjava sekretar Udruženja za zaštitu interesa potrošača BiH.
Meso kao luksuz: Slično kaže i Murisa Marić, direktor Udruženja građana DON iz Prijedora, koja ističe da je to udruženje, na osnovu istraživanja koje je sprovelo, zaključilo da je u prethodnom periodu došlo do drastičnih poskupljenja hrane.
Takođe se slaže da su dobrom dijelu potrošača meso i drugi skuplji prehrambeni artikli luksuz.
"Zaista se pitam kako će naši potrošači s ovakvim primanjima dočekati jesen. To je već veliki problem koji je, po nama, za sada nerješiv, a o njemu u ovom momentu niko ne razmišlja", kategorična je Marićeva.
Konstatuje da sva istraživanja Udruženja DON pokazuju da potrošači koji ne mogu da kupuju kvalitetnu hranu, i dalje je nadomješćuju kvantitetom, dok samo mali broj građana može sebi priuštiti meso i druge skuplje prehrambene artikle.
Marićeva ističe da četvoročlano domaćinstvo za račune za struju, telefon i ostale režije potroši oko 200 maraka, a preostalih 600, koliko ostane od jedne prosječne plate, budu potrošene u školovanje djece i brojne druge obaveze.
"Tek sada dolazi do izražaja ekonomska kriza, a sve do sada bila je samo najava za istu. Set knjiga košta oko 80 maraka, predstoje nam i pripreme za zimu, kupovina ogreva... Sezonski poslovi prestaju i očekuje nas veoma težak period", kaže Marićeva.
Sindikalci su takođe pesimistični. Božana Radošević, stručni saradnik za ekonomska pitanja u Savezu sindikata RS, priznaje da plata može da pokrije svega 49 odsto proizvoda i usluga koje sadrži sindikalna potrošačka korpa.
Poskupljenje - novi udarac: "To jasno pokazuje da prosječna plata nije dovoljna za osnovne potrebe građana. Postoje i oni radnici koji svojim prosječnim platama ne mogu podmiriti ni potrebe za proizvodima i uslugama koji su neophodni za ishranu na nivou jednog mjeseca, a ti troškovi iznose oko 575 maraka", argumentuje Radoševićeva.
Svako poskupljenje koje bi se u narednom periodu desilo, kaže ona, dodatno bi ugrozilo životni standard radnika s niskim primanjima. Njima su, tvrdi Radoševićeva, potrebne dvije ili više plata kako bi izmirili sve svoje troškove.
A svoje troškove, na osnovu analize podataka iz Agencije za statistiku BiH, ne može da podmiri većina bh. građana, a da im pri tom ostane za solidnu, raznovrsnu ishranu, baziranu i na hrani životinjskog porijekla. Čak i oni koji sebi mogu priuštiti meso, najviše se hrane piletinom.
"Meso peradi, defnitivno je najprodavanije, zato što je najjeftinije. Iza toga slijedi govedina, s obzirom na to da Bošnjaci ne jedu svinjetinu, dok je u RS vjerovatno po prodaji drugo svinjsko meso", tvrdi Sead Jeleč, sekretar Udruženja poljoprivrednika u BiH.
Naglašava da čak ima elemenata za nova poskupljenja ne samo mesa, već i drugih prehrambenih proizvoda dobijenih u poljoprivredi.
Jeleč kaže da je već skuplja stočna hrana, što bi trebalo da utiče i na povećanje cijena mesa i mlijeka.
To znači da čak i nekima od onih koji su do sada imali "privilegiju" da svaki obrok upotpune šniclom, slijedi brže pražnjenje novčanika, a samim tim i stezanje kaiša.
Murisa Marić
U prethodnom periodu došlo je do drastičnih poskupljenja nekih prehrambenih artikala
Mesud Lakota
Sve teže živimo, a najgore je što se ne vidi izlaz iz ovakve situacije
Sead Jeleč
Meso peradi defnitivno je najprodavanije, zato što je najjeftinije
- 300 maraka, ili manje, prima svaki drugi penzioner u BiH
- 460 KM mjesečno potrebno za stanovanje i komunalne usluge
- 795 maraka iznosila prosječna neto plata u BiH u maju
- 1.520 KM iznosi potrošačka korpa po standardima EU
- 500.000 nezaposlenih ima u BiH
Plate u maju
U NVO sektoru tvrde da su samo rijetki povlašteni time da imaju novca za raznovrsnu ishranu, i ističu da većina građana prima mnogo manju platu od prosječne.
Naglašavaju da, dok administrativni radnici zarađuju značajno više od prosjeka, vojska "fizikalaca" prima ispod 500 KM mjesečno.
I zvanični podaci za maj 2010. godine, dobijeni iz Agencije za statistiku BiH, pokazuju velike razlike u ličnim dohocima zaposlenih.
Građevinarstvo - 521 KM
Hoteli i restorani - 525
Trgovina - 562 KM
Prerađivačka industrija - 565 KM
Snabdijevanje strujom, plinom i vodom - 1.103 KM
Finansijsko posredovanje - 1.302