"Mediafest", manifestacija koja je obilovala dinamikom i kojoj je dosada nepoznata riječ, "promrdala" je Banjalučane u tri dana veoma bogatog i skoro danonoćnog programa. Bilo je svega, od "utišanih" reklama do odličnih partija i predavanja eminentnih ličnosti.
Događajem "Noć reklamoždera" i zabavom na kojoj su nastupili grupa "Sevdah baby", DJ Gadjo i Karim Rašid, u subotu naveče je završio "Mediafest". Voditelj zatvaranja je bio Dragan Marinković Maca, a dodijeljene su i nagrade za najuspješnije u adrenalinskim sportovima, kao i za najperspektivnijeg novinara.
Pobjednik "Media rafting kupa" je ekipa "Naizvrat", drugo mjesto su zauzeli takmičari iz grupe "Prgave vidre", a treća je bila ekipa "Ima nas 4".
U "Media peintbol kupu" prvo mjesto pripalo je ekipi RT RS, drugo "Pressa RS", dok je treće mjesto zauzela ekipa "Složna braća".
U "Talenat koloniji" je učestvovalo 20 studenata iz Banjaluke, Mostara, Pala, Sarajeva, Tuzle i Gradiške, a najkreativnijim perom je proglašena Hilma Unkić, student Fakulteta političkih nauka iz Sarajeva.
Cilj ove kolonije je bilo sticanje iskustva i znanja u oblasti novinarstva.
U "Noći reklamoždera" posjetioci su mogli na jednom mjestu da pogledaju najbolje reklame iz čitavog svijeta. Iz kinoteke Žan-Marija Buriskoa prikazani su reklamni spotovi sa svih krajeva svijeta poput Velike Britanije, SAD, Poljske i drugih zemalja. Nakon uživanja u reklamama, koje su bile podijeljene u tri cjeline po sat vremena, počela je i muzika i zabava do kasnih jutarnjih časova. DJ bina privukla je veliki broj ljudi, a jedine zamjerke se mogu upititi organizatoru što reklame nisu bile titlovane i što je treći set reklama počeo paralelno sa DJ setom, zbog čega je ton na reklamama bio smanjen.
Drugi i posljednji dan su organizovane panel diskusije o zaštiti prava javnih ličnosti, na kojima je izbila bučna rasprava između Vlatke Pokos i ostalih članova diskusije. Nakon nje su se "smirile strasti" s marketing menadžerima, koji su pričali za koju strukturu marketing budžeta se opredijeliti. U isto vrijeme je holandski radio-novinar Džonatan Grubert održao predavanje o narativnom novinarstu i pravljenju zanimljivih priča za radio. O fenomenu rialiti šouova su govorili novinar Gordana Suša, voditelj Dragan Marinković Maca, psihijatar Jovan Marić i producent Saša Jovanović, koji su se složili da se ovakvi šouovi pokreću uglavnom radi zarade. Posljednja debata je ogranizovana o istraživačkom novinarstvu, na kojem su učestovali Olivera Kovačević, Dubravka Gajić, Milkica Milojević i Dragan Jerinić, nažalost bez hrvatskog novinara Denisa Latina, koji se nije pojavio, da bi predavački dio "Mediafesta" završio Karim Rašid.
Drugi "Mediafest" je uspješno organizovan. Nije podbacio ni na jednom polju. Razgovaralo se o mnogim temama iz novinarstva i marketinga, a predavači su bili reditelj Emir Kusturica, novinarska Olivera Kovačević, dizajner Karim Rašid i drugi. Goran Ćorić, predsjednik Organizacionog odbora "Mediafesta", izjavio je da je festival u potpunosti uspio.
"Učestvovalo je 37 predavača, više od 50 ljudi je radilo invente, dok je 200 ljudi radilo na samoj organizaciji", rekao je Ćorić.
Prvi dan
Prvo predavanje na ovogodišnjem "Mediafestu" održao je srbijanski režiser Emir Kusturica o temi "Brendiranje gradova", koje je privuklo veliki broj posjetilaca. U više od sat vremena Kusturica je pričao o Drvengradu i Kamengradu. Drugi predavač, stručnjak za reklame Ivan Stanković iz Beograda, pričao je o promjenama u komunikacijama kao rezultatu globalnih promjena i razvoju Interneta, kojem je glavna poruka "Danas je već prekosutra", dok je posljednji predavač prvog dana bio Daniel Akerman iz Hrvatske, koji je pričao o fenomenu Facebooka. U isto vrijeme, radionicu "Kako prodati svoju prvu jabuku?" održao je hrvatski stručnjak u marketingu Vladimir Resner.
Karim Rašid: Digitalno doba je budućnost
Jedan od najpoznatijih dizajnera Karim Rašid održao je predavanje na tvrđavi Kastel o temi "Kreativnost 21. vijeka".
Ovaj poznati dizajner radi već 27 godina u mnogim zemljama i to mu je bila želja još od djetinjstva. Smatrao je da je svijet jedna divna stvar pogodna za istraživanje.
"Kada sam imao sedam godina iz Londona sam otišao u Montreal i posjetio sajam EXPO, koji sam od tada posjećivao svaki dan. Bio sam fasciniran njime. Vidio sam svu novu tehnologiju, a posebno se sjećam usisivača koji radi sam. Danas se može kupiti bilo koji pametni uređaj, koji je u stvari jednostavan, samo sa ugrađenim mikročipom", rekao je Rašid.
Po njegovim riječima, došlo je digitalno doba i svijet se mnogo promijenio, a mi zaboravljamo da cijenimo mogućnosti koje smo dobili s njim, jer je to vrsta univerzalnog jezika u kojem se svijet povezuje i postaje jedan.
"Kada sam dizajnirao kreditne kartice, trudio sam se maksimalno da nemaju prave uglove, jer treba nešto da uradimo za promjenu i stvorimo novu vrijednost. Tako kada bih zaoblio jednu stranu kartice znali bismo koja strana ide u aparat i bilo bi nam lakše. Tako mogu razbiti standarde, jer svijet treba da bude fleksibilan, jer je tada bliže čovjeku", rekao je Rašid.
Dobri grafički dizajneri su preživjeli, kaže on, dok ostalima to nije uspjelo. Rašid je spomeno i primjer Ričarda Brensona, milionera koji se u šezdesetim godinama švercovao u stanu ne plaćajući stanarinu, a onda je orginalnom idejom u vezi s prodajom ploča počeo da zarađuje novac. Kasnije je kupio dvorac koji je iznamljivao bogatoj rokenrol djeci da sviraju dnevno za 4.000 dolara.
"Mladi ljudi imaju mogućnosti kakve ljudi nisu imali prije desetak godina, da putuju i da stvaraju, ali kontradikcija je da sa svim tim stvarima i slobodama, da danas ne postoji kreativnost u stvaranju, jer se sve svodi na sotifisticarno i potragu isključivo za novcem bez obzira na originalnost", zaključio je Rašid.
Pokosova urednicu "Sveta" nazvala bolesnom osobom
Jedna od zanimljvijih i burnijih panel diskusija je bila "Do gole kože", na kojoj se raspravljalo o tome koliko je privatni život javne ličnosti javna stvar.
Na ovoj diskusiji su učestvovali Vlatka Pokos, pjevačica i voditeljka, Vedran Strukar, novinar "Jutarnjeg lista", Beba Dragić, urednica "Storyja", Vesna Milanović, urednica "Sveta", i pravnik Miroslav Mikeš.
"Željela sam biti poznata po onom što radim, a ovakva situacija je u posljednjih desetak godina, kada su se pojavili tabloidi, i nikada se nisam slikala kod kuće", rekla je Vlatka Pokos, koja se osjećala isprovocirana od urednice magazina "Svet", koja se nije složila s njenom konstatacijom.
"Vlatku srpska javnost isključivo zna po njenom privatnom životu, a ne po pjesmama", rekla je Milanovićeva.
Pokosova je bila sama u centru vatre između novinara tabloida i pokušavala se braniti, iako se složila da postoje ljudi koji na senzacionalan način prave karijere.
"Za šest godina braka s mojim bivšim suprugom dala sam fotografije s vjenčanja i jednom da nas 'Gloria' slika da ja u toj vezi ne bih bila više nepriznata i da bih bila zaštićena. Mi živimo na Balkanu i žena koja je sama izložena je svim gadostima. To su bila jedina naša slikanja za javnost", rekla je Pokosova.
Debata se razbuktala, dok je Pokosova prozvala Vesnu Milanović bolesnom osobom i rekla da je njenu istoriju bolesti neko prodao iz bolnice.
Osim o Vlatkinom pojavljivanju u medijima i njenim ljubavnim avanturama, pričalo se o trakavici i razvodu Nataše Bekvalac i Danila Ikodonovića, čiji su se vjenčanje i razvod provlačili u magazinu "Story", kao i vjenčanju Filipa Filipoviča, vaterpoliste koji je tužio magazin jer je objavio njegove fotografije, a on je tražio novac i drugima.
"Jedna srpska pjevačica se zabavlja s kriminalcem i uplašila se da će to izaći u javnost. Rekla je: 'Nemoj to da pustimo, nego hajde da izmislimo da sam bolesna i imam rak.' To sve postoji snimljeno", rekla je Milanovićeva.
Vedran Strukar se prisjetio kako ga je tužila Nina Badrić u nekoliko navrata i sve te tužbe je dobio. Badrićeva ga je tužila jer je on prije nekoliko godina uradio intervju s njenom sestrom Sunčicom u kojem je ona iznijela neke detalje iz Nininog privatnog života.
Svaka roba ima svoju cijenu
Na panel diskusiji "Dobar, loš, zao" se diskutovalo o fenomenu rialiti šouova i razloga zbog kojeg se ljudi prijavljuju da učestvuju u njemu i koja je svrha svega toga.
Novinarka Gordana Suša se izborila da se u Srbiji rialiti šouovi ne emituju direktno, jer je zavladalo nezadovoljstvo zbog prostačkog jezika koji je emitovan svaki dan.
"Određeni sadržaji se ne mogu emitovati prije određenog vremena, negdje je to devet, negdje deset sati, a negdje i kasnije. U Srbiji je taj zakon od ponoći, ali to nije poštovano. Odgođeno emitovanje nije ništa spektakularno, već služi da se neka vulgarnost izbjegne", rekla je Suša.
Rialiti šouovi u svijetu, a ne samo kod nas su vrlo popularni. U Americi je jedno vrijeme prikazivan "Džeri Springer šou", pa je nestao s malih ekrana zbog previše vulgarnosti, ali onda se vratio, doduše samo preko kablovske televizije.
Dragan Marinković Maca, glumac i učesnik i voditelj rialiti šouova, ne smatra da su oni nekakvo zlo, ali ni da su najbolja stvar, nego da je to isključivo zbog novca.
"Tamo sam otišao zbog novca. Svaka roba ima kupca i svi imaju svoju cijenu. A drugi ljudi koji nisu javne ličnosti idu jer žele medijsku pažnju. Mnogo ljudi se prijavljuje i to nije loše. Kao čovjek koji je bio i sa jedne i sa druge strane, to nije po mom ukusu, seks i tuča je za njih OK. Kada sam radio kasting, samo je jedan učesnik, Horvat, bio po mom izboru", rekao je Dragan Marinković Maca.
On misli da unutra treba da budu "šmekeri" koji imaju šta reći i pokazati i da budu zanimljvi gledaocima, ali da je to izazov biti 30 dana s ljudima koje ne znaš, jer sigurno ćeš se posvađati s nekim.
Po mišljenju psihijatra Jovana Mariša, većina se prijavljuje radi novca ili pet minuta slave, dok su u "Parovima" dovodili anonimne parove. Međutim, on smatra da ljudi vole gledati one koji se tuku, skandale i negativnosti, pa se to onda i prikazuje.