Od pošasti 21. vijeka, kako sve češće nazivaju rak, obolijeva sve više stanovništva u svijetu. Nažalost, taj trend prati i BiH, a nisu pošteđena ni djeca.
Od ukupne smrtnosti stanovništva u BiH, 20 odsto otpada na umrle od malignih oboljenja.
Tim povodom oktobar mjesec proglašen je Međunarodnim mjesecom borbe protiv raka, koji se obilježava širom svijeta.
Svaka zemlja, prema svojim mogućnostima, nastoji da na što adekvatniji način promoviše borbu protiv ove opake bolesti i animira što veći broj stručnjaka iz ove oblasti.
Sve više je aktivnosti na prevenciji malignih oboljenja, foruma, publikacija, tribina i sličnih aktivnosti koje se sprovode u BiH.
Tako je na forumu pod nazivom `Prevencija - šansa životu` koji je protekle sedmice održan u Banjaluci raspravljano o nužnosti obaveznog besplatnog pregleda radi prevencije karcinoma za sve građane u BiH.
Medicinski stručnjaci iz ove oblasti koji su prisustvovali forumu izrazili su zbrinutost zbog činjenice da se starosna granica oboljelih od karcinoma sve više smanjuje, te da od različitih oblika raka obolijevaju sve mlađi ljudi, a nisu pošteđena ni djeca.
Stoga se nužnim pokazao zahtjev za besplatnim preventivnim pregledima za pacijente, čije troškove bi snosio državni budžet i pravna lica kroz osiguravanje svojih radnika.
BOLEST STARIH GENA
Maligni tumori ugrožavaju ljudski život, deformišu organe i tkiva, a ćelije su mu invazivne i metastaziraju, istakli su stručnjaci.
Prema njihovim riječima, zloćudni tumor zapravo je `bolest starih gena`.
Prema riječima doktora, s vremenom pod uticajem različitih faktora naši geni sve više postaju oštećeni.
Kad oštećenja dostignu kritični nivo ćelija postaje maligna, a to znači da se pretvara u ćeliju raka za koju je karakteristično brzo i nekontrolisano množenje.
Takve ćelije mogu migrirati tijelom i u drugim organima formirati kolonije, poznate kao metastaze.
Maligna ćelija se može dijeliti bezbroj puta.
Za tkivo tumora se može reći da je besmrtno, jer se konstantno regeneriše.
Dok se prosječna ćelija zdravog tkiva u ljudskom organizmu može podijeliti 50 puta, kancerozna se može replicirati neograničeno mnogo puta.
U čovjekovim ćelijama postoje mehanizmi za popravljanje oštećenja genetskog materijala, ali ona mogu postati prevelika i tada ih je teško sanirati.
Doktori ističu da se ćelije raka u čovjekovom organizmu stalno javljaju, ali ih imunološki sistem uklanja. Međutim, ako imunološki mehanizmi zakažu tada se javljaju razni neobični oblici malignih tumora.
UZROCI
Faktori koji doprinose razvoju malignih ćelija su loša ishrana, aditivi u ishrani, pušenje, ustaljen kontakt s industrijskim hemikalijama, zračenja, pretjerano izlaganje suncu, zagađenje okoline.
Postoje i genetske predispozicije za maligna oboljenja, po kojima je vjerovatnoća da neko oboli od raka veća kod osoba kojima je neko u porodici već bolovao od ove bolesti.
Ukoliko neka osoba ima predispoziciju na maligne tumore velika je vjerovatnoća da će i da oboli, bez obzira izlagala se ona rizicima ili ne.
Čvrsti tumori se mogu odstraniti operativnim putem. To je slučaj kod tumora dojke, želuca, debelog crijeva, kože, kostiju i drugih, sličnih oblika.
Tumori mogu biti i raspršeni po cijelom tijelu, takozvani diseminirani tumori, kao što su leukemija, Hodgkinov limfom i slični oblici.
Najčešći oblici raka jesu rak pluća, dojke, debelog crijeva, prostate, grlića materice, kože i kostiju.
VRSTE RAKA
Kod muaraca najčešći je karcinom pluća, dok svaki četvrti muškarac koji obolio od raka u BiH ima karcinom prostate.
Karcinom dojke najčešći je oblik malignih oboljenja kod ženske populacije.
Zdenka Gojković, načelnik Onkologije u KC Banjaluka i predsjednik Udruženja onkologa RS, kaže da se ovoj bolesti ukraj može stati samo preventivnim djelovanjem.
`U BiH, nažalost, nema pravih programa prevencije, takozvani skrining programi, kakve viđamo u Velikoj Britaniji i skandinavskim zemljama, zato je neophodno kod žena stvoriti svijest o važnosti samopregleda i kliničkog pregleda dojke`, tvrdi dr Gojković.
Sve žene, posebno mlade djevojke, potrebno je obučiti na koji način da urade samopregled. Samopregled se vrši po završenoj menstruaciji, a kod žena u menopauzi preporučuje se da same sebi odrede dan u mjesecu za redovan pregled grudi.
Gojkovićeva ističe da je nužno čak i medicinsko osoblje obučiti da kvalitetno i detaljno obavlja klinički pregled.
`Ako se tokom pregleda primijeti bilo šta sumnjivo upućuje se dalje na pretrage, ultrazvukom ili kod žena poslije četrdesete obaveznom mamografijom`, kaže dr Gojković.
Na drugom mjestu po učestalosti malignih oboljenja kod žena u BiH je karcinom grlića materice. Razvija se na grliću materice, na barijeri između vagine i uterusa. Svake godine se u svijetu dijagnostikuje novih 500.000 slučajeva. U evropskim zemljama godišnje se zabilježi oko 60.000 novih slučajeva, a skoro 30.000 žena umre od ove bolesti.
Karcinom grlića materice se najčešće javlja kod žena između 40 i 55 godina.
Stručnjaci tvrde da je potreban dugi niz godina da bi došlo do nastanka raka grlića materice i da on prolazi kroz mnogobrojne stadijume koji se mogu identifikovati tokom pregleda koji obuhvata cervikalni skrining.
To, prema riječima doktora, praktično znači da bi svi slučajevi cervikalnog karcinoma mogli biti spriječeni ako bi se otkrili u ranim stadijumima.
CITOSTATICI
Liječenje raka sprovodi se hirurškim odstranjivanjem tumora, zračenjem i citostaticima.
Citostatici su lijekovi koji sprečavaju diobu ćelija. Oni sprečavaju diobu svih ćelija u organizmu pa tako i malignih.
Stalne nuspojave su opadanje kose, pad imunološkog sistema, anemija, mučnina i povraćanje.
Ćelije raka imaju svojstvo da akumuliraju otrove u sebe i u njima je koncentracija citostatika veća nego u ostalim ćelijama.
Liječenje se sprovodi tako da se citostatici kombinuju, jedno vrijeme primjenjuju, a potom se terapija prekida da bi se zdrave ćelije obnovile. Potom se opet primjenjuje nova tura citostatika i tako nekoliko puta dok se ne postignu efekti.
Cilj svakog citostatika jeste da spriječi dijeljenje malignih ćelija i stvaranje novih malignih kolonija u organizmu.
SMRTNOST
Rani stadijumi obično se mogu liječiti jednostavnim procedurama koje imaju veliku stopu uspješnosti. Zahvaljujući kombinaciji rane detekcije i tretmana, smrtnost od karcinoma značajno je smanjena u posljednjih pedeset godina.
Ipak, prema podacima Republičkog statističkog zavoda, u RS posljednjih pet godina od raka je umrlo preko 11.300 osoba. Od raka kod nas češće umiru muškarci nego žene. U posljednjih pet godina od malignih bolesti umrlo je oko 6.850 muškaraca i 4.450 žena.
Prema riječima dr Milana Latinovića, ispred Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS, stopa smrtnosti se može smanjiti promocijom zdravog načina života i prevencijom bolesti, za koje od 2002. godine postoji politika i strategija razvoja u RS.
`To, nažalost, ne znači da će se spriječiti maligna oboljenja, ali će njihovo pravovremeno otkrivanje i dijagnostikovanje u ranoj fazi omogućiti uspješnije liječenje`, kazao je dr Latinović.
NI DJECA NISU POŠTEč