Neutralnost, kvalitet, tradicija i novčana vrijednost su uglavnom glavni faktori koji su presudili koja umjetnička djela će ukrašavati unutrašnjost javnih ustanova u BiH.
Hol zgrade institucija BiH u Sarajevu krasi replika Povelje Kulina bana, a na zidovima je postavljena zbirka fotografija gradova Bosne i Hercegovine.
Aljoša Čampara, šef Zajedničke službe parlamenta BiH, kaže da je glavni kriterijum prilikom kupovine umjetnina neutralnost tih umjetničkih djela kako bi svima bile prihvatljive.
"Odluke o nabavci umjetničkih djela donosi Administrativna komisija. Ne postoje neki konkretni kriteriji. S obzirom na to da se radi o zajedničkim institucijama nastojimo da umjetnine budu neutralne i da se svima dopadaju tako da se uglavnom uzimaju slike s motivima mrtve prirode ili neke apstrakcije", objašnjava Čampara.
On tvrdi da u bh. parlamentu nije puno novca izdvojeno za ove potrebe.
"Koliko znam, samo smo jednom izdvojili oko 3.500 KM za sedam ili osam umjetničkih slika raznih autora. Naravno, svaki od uposlenika u parlamentu zadužen je za dekoraciju svojih kabineta i oni to rade samostalno", dodaje Čampara.
U zgardi bh. parlamenta postoji i vitrina u kojoj su izloženi pokloni koje su uposlenici u zgradi institucija BiH dobili od svojih gostiju.
"Među tim poklonima ima i vrijednih umjetničkih djela", ističe Aljoša Čampara.
Ismet Trumić, sekretar Vlade Federacije BiH, kaže da ova vlada nema striktna pravila kojim bi bila uređena ova oblast.
"Koliko ja znam, svako pojedinačno uređuje svoj kabinet. Nemamo neka pravila, ali postoji inicijativa da budu donesene uredbe kako bi umjetnička djela za potrebe Vlade FBiH bila kupovana na javan i transparentan način", napominje Trumić.
Slike u Vladi RS odgovaraju ambijentu
Ljiljana Perduv-Misirlić, kustos Muzeja savremene umjetnosti RS, umjetničkim djelima opremala je kabinete ministara u Vladi RS. Kaže da je s obzirom na novi ambijent Vlade RS bilo lako unijeti slike postmoderne, pozajmljene iz depoa Muzeja savremene umjetnosti RS.
"U zgradu Vlade RS, odnosno u kabinete ministara, postavljene su slike iz druge polovine 20. vijeka, a neke su nastajale čak i do današnjih dana. Uglavnom su to slike apstrakcije i fantastike, koje u potpunosti odgovaraju ambijentu, te na tim bijelim zidovima izgledaju izvanredno, skoro kao u nekim izložbenim prostorima", objašnjava Perduv-Misirlićeva.
Na ulazu u zgradu Vlade RS postavljene su slike sa motivima grada Banjaluke, Gračanice i Trebinja.
Kabineti ministara u zgradi Vlade RS opremljeni su s pedesetak vrijednih slika, odabranih iz depoa Muzeja savremene umjetnosti, a ideja o pozajmljivanju slika iz Muzeja, kako priča Perduv-Misirlićeva, potekla je prije nekoliko godina od Nebojše Radmanovića, tadašnjeg ministra uprave i lokalne samouprave, a sadašnjeg člana Predsjedništva BiH.
"Gospodin Radmanović nas je zamolio da u njegov poslovni ambijent unesemo slike iz našeg fundusa. S obzirom na to da se prostori u tim institucijama jako dobro čuvaju, te imaju odgovarajuće uslove za postavljanje slika, odnosno povoljnu temperaturu i ostale adekvatne uslove, mi smo tada odnijeli slike, koje su se dopale ministrima, a za koje smo smatrali da će se dobro uklopiti u ambijent", objašnjava Perduv-Misirlićeva.
Perduv-Misirlićeva ističe da postavljanjem značajnih umjetničkih djela u takve institucije javnost, posjetioci i predstavnici drugih zemalja imaju priliku da vide vrijedne umjetnine koje RS posjeduje.
Eminentni umjetnici čija se djela mogu vidjeti u kabinetima ministara u zgradi Vlade RS, između ostalih, su Petar Omčikus, Stojan Ćelić, Đuro Sedar, Gojmir Anton Kos, Petar Lubarda, Olja Dobrović, Slobodan Vidović i Radovan Kragulj.
"Prilikom izbora tih djela manje se vodilo računa o motivima na slikama, a više o stilu i kvalitetu umjetničkog djela, kao i o tome da u tom prostoru budu postavljene slike koje i estetski i stilski odgovaraju i eventualno da budu adekvatnog kolora. Opremanje prostora kabineta ministara slikama posmatrala sam kao jednu postavku u našem muzeju", navodi Perduv-Misirlićeva.
Smatra da bi mnogo holova u zgradi Vlade moglo biti iskorišteno za postavljanje slika.
"Ne moraju to biti skupocjena djela, mogle bi to biti i fotografije ili pokretne izložbe. Na primjer, u holu Ministarstva prosvjete i kulture ministar Kasipović je zaveo pravilo da se izlažu fotografije ili školski radovi talentovanih učenika, koji se na taj način stimulišu", objašnjava Perduv-Misirlićeva.
Tradicija u Palati predsjednika RS
Za opremljenost slikama u Palati predsjednika RS pobrinula se Slavka Mirosavljević, istoričar umjetnosti u Muzeju RS.
U prostorijama Palate predsjednika uglavnom su zastupljene slike s motivima grada Banjaluke, pejzaži, mrtve prirode i tradicionalne arhitekture.
"Slike koje su postavljene u kabinetu predsjednika predstavljaju jednu smislenu cjelinu, stilski ne odudaraju jedna od druge, nego više odgovaraju prostoru u kome se nalaze i radnom ambijentu", navodi Mirosavljevićeva.
Prilikom opremanja slikama kabineta predsjednika, kako ističe, vodila je računa o tome da sve slike budu određene umjetničke vrijednosti, da odgovaraju instituciji predsjednika i da imaju određenu reprezentativnost kada su u pitanju umjetnička djela, kao što su zastupljenost autora, motivi, te da se ta djela uklope u enterijer ili namjenu kojoj služe.
"Pri tom sam morala da pravim kompromise kada je riječ o izboru. U Palati Republike postavljene su slike iz fundusa Muzeja RS, Muzeja savremene umjetnosti RS, Muzeja 'Kozara' Prijedor i javne ustanove Narodni univerzitet 'Uglješa Kojadinović' iz Srpca", navodi Mirosavljevićeva.
Među autorima vrijednih djela koja krase ovu instituciju, Mirosavljevićeva nabraja imena nekih domaćih slikara, kao što su Božo Nikolić, Milan Vasiljević, Kemal Širbegović, Milivoj Uzelac, Milan Sovilj, Milan Konjović, Aleksandar Bojko, Todor Švrakić i Slobodan Garić.
"S obzirom na to da u kabinet predsjednika dolaze ugledne ličnosti, nastojali smo da kroz postavljena umjetnička djela prezentujemo našu tradiciju, te da te slike budu predstavnici slikarstva 20. vijeka", objašnjava Mirosavljevićeva.
Slike u bolnici, rektoratu, pošti
Umjetnička djela se nalaze i u drugim javnim ustanove u BiH. U najvećoj zdravstvenoj ustanovi u BiH Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS) većina izloženih umjetničkih djela su pokloni.
"Ne odvajamo novac za umjetnine. Ono što imamo su pokloni naših slikara koji na taj način žele podržati Klinički centar. Od vrednijih djela imamo slike Emira Dragulja, Perice Vidića i nekoliko kvalitetnijih grafika. Naravno, tu su i neke slike starijih autora koje su u bolnici već decenijama. Uglavnom su to pokloni slikara od kojih su neki bili i naši pacijenti", kaže Biljana Jandrić, portparol KCUS.
Jandrićeva tvrdi da sarajevski klinički cnetar ne kupuje vrednije umjetnine jer se plaše krađa.
"Te slike su na skoro pa javnim mjestima, a kod nas se desilo da su nam čak i wc školjku ukrali tako da se bojimo za slike. Vrednije slike su u kabinetima, dok u holovima imamo lijepih slika koje nemaju neku tržišnu vrijednost. To obično naši pacijenti slikaju, nama se sviđa i tako ubijamo monotoniju zidova", objašnjava Jandrićeva.
Kada je riječ o obrazovnim ustanovama, prostorije Rektorata u Banjaluci krasi 65 umjetničkih djela, odnosno slika i skulptura.
"Slike su rađene različitim tehnikama i širokog su spektra tema. Sva umjetnička djela su pokloni, a većina ih je dobijena prilikom obilježavanja godišnjice Univerziteta u Banjaluci", navode u Rektoratu.
Kako se prostorije Rektorata nalaze u istoj zgradi u kojoj je smještena i Akademija umjetnosti, za osmišljavanje enterijera cjelokupne zgrade, kako navode u ovoj instituciji, pobrinuli su se predstavnici ove akademije umjetnosti, tako da se u holovima nalaze i djela studenata.
Takođe, umjetničkim djelima dobijenim na poklon prilikom susreta i konferencija ukrašeno je i preduzeće za poštanski saobraćaj RS u Banjaluci.
"Enterijer šalter-sale glavne pošte Banjaluka krase crno-bijele fotografije s tematikom razvoja poštanskog saobraćaja. S obzirom na to da su umjetnička djela većinom pokloni, u našem preduzeću nismo zaduživali stručnjaka koji bi vršio izbor slika i osmišljavanje enterijera", navode iz Službe za odnose s javnošću preduzeća "Pošte Srpske".
Banka afirmiše mlade autore
U Hypo Alpe Adria banci u Banjaluka navode da su vrlo konzervativni po pitanju izdvajanja novaca na umjetnine.
"Nastojimo da afirmišemo djela domaćih autora i to uglavnom mladih. Jedan od njih je i Branko Jungić, a banka je u cilju afirmacije njegovog kreativnog izražaja i podrške budućim ostvarenjima otkupila određen broj njegovih djela, koje se nalaze u prostorijama naše centrale na najprometnijem spratu", navode u Hypo Alpe Adria banci.
Takođe dodaju da banka njeguje saradnju i s Akademijom umjetnosti u Banjaluci, kao i s udruženjima umjetnika "Protok", RACE, te sa Muzejom savremene umjetnosti RS i likovnom kolinojom "Bardača" kroz podršku njihovim aktivnostima i projektima.
"U planu imamo da svoje prostore još više ponudimo za izlaganje umjetnina iz depoa naših muzeja. U skladu s politikom Hypo grupe unutrašnji prostor uređujemo prema korporativnim standardima koji naglašavaju minimalizam, tj. jednostavnost i funkcionalost prije svega, a svaki zaposleni je u mogućnosti da svom radnom prostoru da svoj lični pečat ako to želi", navode u ovoj banci.