Građani svoj krvni pritisak provjeravaju tek kada osjete probleme, iako hipertenzija (visok krvni pritisak) uzrokuje bolesti srca i krvnih sudova od kojih najviše umire stanovništvo u BiH.
Dženana Zukić, rukovodilac sarajevske apoteke "Marijin Dvor", kaže i da sve više mladih zbog stresa na fakultetu i poslu dolazi u apoteku da izmjeri krvni pritisak, ali rijetko ko dolazi da mjeri pritisak preventivno.
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, u FBiH godišnje umire između 17.000 i 19.000 ljudi, od čega 10.000 umire od moždanih i srčanih udara koji su posljedica kardiovaskularnih oboljenja (bolesti srca i krvnih sudova).
U cijeloj BiH zabilježeno je povećanje broja bubrežnih bolesnika, a na području Hercegovine posljednjih godina sve je više oboljelih od malignih limfoma (zloćudnih tumora). Faktori rizika ovih bolesti su visok krvni pritisak, pušenje, konzumiranje alkohola i loše hrane, stres, pretilost i fizička neaktivnost. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije kažu i da u BiH trenutno 1,7 miliona ljudi ima neki psihički poremećaj.
Srce strada zbog nezdravog života
Senad Pešto, doktor Centra urgentne medicine pri Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS), ističe da su u Sarajevskom kantonu moždani i srčani udari uzrok oko 60 odsto smrti.
Kaže da se dobna granica za kardiovaskularna oboljenja znatno spustila.
"Poslije rata broj pacijenata sa moždanim i srčanim udarom porastao je za oko 30 do 40 odsto. Imali smo dvadesetjednogodišnjaka s infarktom, dok je jedan dvadesetšestogodišnjak imao moždani udar. Prije rata smo imali pet-šest smrtnih slučajeva dnevno uzrokovanih kardiovaskularnim bolestima, a sada dnevno imamo od 10 do 15 slučajeva", naglašava Pešto.
Prema podacima Republičkog statističkog zavoda za kardiovaskularna oboljenja, maligna oboljenja i moždani udari na ljestvici su najčešćih oboljenja u RS. Navode da je u proteklih pet godina u RS od bolesti cirkulatornog sistema umrlo 35.070 osoba (16.434 muškaraca i 18.636 žena), dok je od raznih vrsta raka umrlo 11.300 lica (6.850 muškaraca i 4.450 žena).
Prema riječima Duška Vulića, nacionalnog koordinatora za borbu protiv kardiovaskularnih bolesti RS, od 1999. godine, kada je u RS počeo program prevencije kardiovaskularnih bolesti, pa do danas, zaustavljen je rast broja kardiovaskularnih oboljenja. Ipak, naglasio je, podaci su još alarmantni.
"Od ukupnog broja oboljelih od svih vrsta bolesti, 15 odsto su oboljeli od kardiovaskularnih bolesti. U 2006. godini su uzrok smrti, za 47 odsto umrlih, bile kardiovaskularne bolesti", navodi Vulić.
Stručnjaci upozoravaju da rizik od nastanka kardiovaskularnih oboljenja značajno povećava nezdrav stil života, koji dovodi do gojaznosti, dijabetesa i hipertenzija. Srčani i moždani udari mogu se spriječiti fizičkom aktivnošću, zdravom ishranom i nepušenjem. Pušenje uzrokuje petinu kardiovaskularnih oboljenja širom svijeta.
Klinički centar Banjaluka je jedina zdravstvena ustanova u BiH koja liječi posljedice moždanog udara u skladu s najsavremenijim svjetskim metodama, koje se primjenjuju posljednje četiri godine u Evropi. Naime, zahvaljujući osnivanju Jedinice za moždani udar na banjalučkoj Klinici za neurologiju, u proteklih godinu dana od sigurne smrti spasena su 23 života. Prema riječima dr Siniše Miljkovića, šefa Jedinice za moždani udar, za uspjeh liječenja presudno je da pacijent terapiju primi u roku od tri časa od trenutka kada se dogodi moždani udar.
Prema riječima dr Milana Arbutine, načelnika banjalučke Klinike za neurologiju, jednogodišnje iskustvo banjalučke Jedinice za moždani udar pokazalo je da se starosna granica pacijenata kod kojih nastaje moždani udar pomjera nadolje.
"Među 10 žena i 69 muškaraca koje smo liječili najmlađa pacijentkinja imala je 35 godina, a najmlađi pacijent 40 godina. Prosjek godina za nastajanje moždanog udara kod muškaraca jeste oko 55, a kod žena oko 60 godina", naveo je dr Arbutina.
Broj oboljelih od zloćudnih tumora u porastu
Halima Resić, direktorica Centra za hemodijalizu KCUS, kaže da je broj bubrežnih bolesnika u BiH u posljednjih 10 godina u velikom porastu i da je trenutno u BiH 2.500 ljudi na dijalizi (vještačko čišćenje krvi od toksina).
Među uzročnicima bolesti bubrega su i visok krvni pritisak, šećerna bolest i maligna oboljenja.
"U Federaciji BiH je 1.250 ljudi na dijalizi. Najčešće bolesti bubrega su razne upale. Ne znamo da li voda koju pijemo utiče na povećanje broja bubrežnih bolesnika. Preporučuje se voda bez kalcija. Bubrežne bolesti su podle. Simptomi malaksalosti i umora javljaju se tek kada otkaže jedan od bubrega", upozorava Resićeva.
Poslije kardiovaskularnih, koje čine 53 odsto bolesti, u FBiH su najzastupljenije maligne neoplazme (tumori) koje čine 20 odsto svih bolesti, a slijede ih metabolička oboljenja sa poremećajima u ishrani sa četiri odsto (oboljenja žlijezda).
Nada Škobić-Bovan iz Kliničke bolnice Mostar kaže da je na području Hercegovine u znatnom porastu broj oboljelih od zloćudnih tumora.
"U toku 1998. godine imali smo 11 oboljelih, 2006. godine 40, a prošle godine 33 oboljela. To je enormno povećanje, a zašto je to tako - ne znamo. Ne znamo je li to do pogrešne ranije dijagnostike ili je nešto drugo u pitanju", ističe Škobić-Bovanova.
Irena Jokić, rukovodilac Službe za socijalnu medicinu i organizaciju zdravstvene zaštite pri Zavodu za javno zdravstvo FBiH, kaže da su tumori bronha i pluća visoko rangirani među uzrocima smrti kod stanovništva, ali i tumori probavnih organa, te dojke kod žena. Jokićeva navodi da je u posljednjih pet godina uočeno povećanje učešća endokrinih (bolesti žlijezda) i metaboličkih oboljenja sa poremećajima u ishrani u uzrocima umiranja.
"Ova oboljenja su među pet vodećih grupa oboljenja u posljednjih pet godina, a prije rata su se tu nalazile povrede. Tradicionalno se nezdravo hranimo, malo jedemo voće i povrće, a puno unosimo masne hrane zbog čega smo pretili", ističe Irena Jokić.
Samopregled dojke radi prevencije
Iz Zavoda za statistiku navode da je samo u 2006. godini u RS od malignih oboljenja umrlo 2.567 osoba, od čega je od malignog tumora pluća i dušika umrlo 609 osoba, raka dojke 164 osobe, malignog tumora grlića materice 93 osobe, dok je od raka prostate umrlo 101 lice.
Zdenka Gojković, načelnik Odjela onkologije u Kliničkom centru Banjaluka i predsjednik Udruženja onkologa RS, kaže da se karcinomu dojke, kao najčešćem tumoru od kojeg obolijevaju žene, ukraj može stati samo preventivnim djelovanjem.
"Sve žene, posebno mlade djevojke, potrebno je obučiti na koji način da urade samopregled. Samopregled se vrši po završenoj menstruaciji, a kod žena u menopauzi preporučuje se da same sebi odrede dan u mjesecu za redovan pregled grudi", objašnjava Gojkovićeva.
Nužno je, kaže, čak i medicinsko osoblje obučiti da kvalitetno i detaljno obavlja klinički pregled.
"Ako se tokom pregleda primijeti bilo šta sumnjivo upućuje se dalje na pretrage ultrazvukom ili kod žena poslije četrdesete obaveznom mamografijom", kaže Gojkovićeva.
U RS je radi prevencije ove bolesti pokrenut projekat skrining mamografije.
"Projekt obuhvata žene starosne dobi iznad 40 godina, bez obzira da li jesu ili nisu osigurane. Očekuje se da će se u naredne dvije godine oko 100.000 žena mamografisati", navodi Gojkovićeva.
Kako bi se što više stalo ukraj ovoj bolesti u banjalučkom Kliničkom centru je pokrenuta i inicijativa za formiranje Centra za dojku.
Na drugom mjestu po učestalosti malignih oboljenja kod žena u BiH je karcinom grlića materice.
Istražiti kakve su hrana i voda
Čak 41 odsto stanovnika u FBiH ima povišen krvni pritisak koji je uzrok mnogim bolestima.
"Hipertenziju treba uočiti što ranije kako bi se radilo na prevenciji. Od malih nogu treba ići ljekaru. Treba obratiti pažnju na ishranu, pušenje i alkohol", upozorava Jokićeva.
Kaže i da socioekonomske promjene značajno utiču na zdravlje stanovništva. Objašnjava da su psihički poremećaji vezani za fizičke bolesti.
"Stres je jako opasan i spada u faktore rizika mnogih oboljenja. Opšta nestabilnost utiče na zdravlje. Mnogo ljudi je i dalje raseljeno, mnogi nemaju posao i to prouzrokuje stres. Većina ljudi koji su proživjeli rat nisu mogli proći bez posljedica na psihičko zdravlje", naglašava Jokićeva.
Senad Pešto kaže da je, osim nezdravog života, najveći uzrok kardiovaskularnih oboljenja stres, ali i velike temperaturne promjene.
"Poslije rata ušli smo u novi sistem gdje se brzo i stresno živi, porodice se rasipaju i živi se pod pritiskom. Poslije rata ljudi su postali pokvareni i puni zavisti. Trebalo bi da više pazimo jedni na druge i da svi više budemo ljudi. Veliki uticaj imaju i promjene temperature. Desi se da se za 17 sati temperatura promijeni za 15 stepeni. To jako utiče na krvni pritisak", dodaje Pešto.
Tvrdi da danas ima mnogo ljekara, ali da nam zdravstvo nikada nije bilo lošije.
"Mnogi rade magistarske i doktorske radove, a niko se nije upitao i pokušao utvrditi zašto imamo izraženu pojavu karcinoma i bolesti žlijezda. Kakva nam je hrana bila u ratu, kakva je sada, kakva nam je voda", navodi Pešto.
Sarajevski psiholog Remzija Šetić kaže da savremena medicina ne razdvaja psihičko i fizičko zdravlje.
"Teške 'fizičke' bolesti utiču na psihičko zdravlje ljudi, a posljedice su uglavnom depresije. Isto tako psihičke bolesti utiču na fizičko zdravlje. Stres je osnova nastajanja psihičkog poremećaja, a poznato je da stres utiče na cjelokupno zdravlje", ističe Šetić.
Psihički poremećaji i kod djece
On upozorava da postoji trend rasta psihičkih poremećaja kod ljudi, posebno kod djece.
"Niko se nije bavio uzrokom ovakve situacije. Možda je sada psiholog postao pristupačniji pa se ljudi javljaju i traže pomoć. Ranije je bilo dosta slučajeva sa psihičkim problemima koji nisu tražili pomoć", objašnjava Šetić.
Kako bi se pomoglo bivšim borcima oboljelim od posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP-a), u Sarajevskom kantonu nedavno je osnovan i stručni tim za izradu i implementaciju Programa praćenja, prevencije i liječenja oboljelih od PTSP-a.
Nermana Mehić-Basara, predsjednica ovog tima, kaže da u Sarajevskom kantonu ima više od 3.000 oboljelih od PTSP-a.
"Želimo da napravimo registar oboljelih i da im kroz seminare i na druge načine pomognemo u prevladavanju PTSP-a", kaže Mehić-Basara.
Prema riječima prof. dr Marije Burgić-Radmanović, načelnice Klinike za psihijatriju KC Banjaluka i predsjednice Udruženja bh. psihologa, tačno je da stresovi i psihotraume imaju važnu ulogu u nastanku i oblikovanju mnogih mentalnih poremećaja i da su faktori rizika za nastajanje problema mentalnog zdravlja u porastu.
"Ti faktori, između ostalog, uključuju egzistencijalnu ugroženost, socijalnu neizvjesnost, socioekonomske promjene, nezaposlenost, usamljenost i kidanje socijalnih veza i razne traumatske gubitke. Svi ovi činioci mogu dovesti do razvoja anksioznosti i depresije, posttraumatskog poremećaja i drugih poteškoća u svakodnevnom funkcionisanju, poremećaja usljed uzimanja alkohola i drugih supstanci, nasilja i suicidalnog ponašanja", objašnjava doktorica Burgić-Radmanovićeva.
Prema njenim riječima, broj liječenih pacijenata na banjalučkoj Klinici za psihijatriju je povećan, a takođe i broj pacijenata koji se liječe u specijalističkim i supspecijalističkim ambulantama.
Trenutno se, navodi, na ovoj klinici liječi oko 120 pacijenata, od čega osmoro djece. Najčešće se na Klinici liječe osobe zbog depresije, suicidalnog ponašanja, psihotičnih poremećaja i zloupotrebe psihoaktivnih supstanci.
Nažalost, priča ova doktorica, još postoji stigma kada je u pitanju mentalna bolest, pa mnogi ne traže stručnu pomoć zbog srama, neprihvatanja i etiketiranja.
Irena Jokić iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH ocjenjuje da naši ljudi nemaju razvijenu svijest o vlastitom zdravlju. Tvrdi da je zdravlje u našim rukama, a sistem treba da se brine o ugroženim grupama.