Sporazum o viznim olakšicama koji je stupio na snagu 1. januara ove godine u praksi se još primjenjuje sa poteškoćama, a u nekim ambasadama dobijanje viza nije pojednostavljeno, tvrde bh. građani.
Dugo čekanje na vizu, još više dokumenata, kratkotrajne vize, vraćanje sa šaltera u ambasadama i konzulatima zbog sitnice, česte odbijenice, ali i bahat odnos službenika najčešće su primjedbe onih koji se upuste u proces traženja vize za ulazak u neke od zemalja EU.
Na vizne olakšice ima pravo 20 kategorija bh. stanovništva među kojima su i studenti, učenici, novinari, naučni radnici, privrednici, sportisti, aktivisti nevladinih organizacija, radnici željezničkih i drumskih korporacija. Olakšice između ostalog podrazumijevaju besplatne vize za većinu evropskih zemalja osim za biznismene, skraćeno izdavanje, mogućnost dužeg trajanja viza. Međutim, u praksi je sve drugačije.
Muhamed Šaćiragić, generalni direktor "Centrotrans Eurolinesa BiH", kaže da vozači često dobiju odbijenicu za vizu iz neobjašnjivih razloga.
"Često se desi da vozači dobiju odbijenice i što je najzanimljivije nema nikakvog objašnjenja. Tražili smo pomoć Vanjskotrgovinske komore BiH jer nas sprečavaju da radimo. Kontakt s ambasadama je jako loš. Ako se promijeni konzul odmah dolaze nova pravila. Ne razumijem kako vozač koji vozi autobus od pola miliona KM ne može dobiti vizu, a ima pravo na vizne olakšice", priča Šaćiragić.
Kaže da se kao građanin osjeća poniženo jer ljudi ne mogu porodicu da obiđu i što poslovni svijet i studenti ne mogu da putuju.
Za jedno putovanje dvije vize
Na probleme pri dobijanju viza nailaze i naučni radnici. Akademik Slobodan Loga, sekretar Akademije nauka i umjetnosti BiH, ističe da su naučni radnici BiH ogorčeni zbog problema sa vizama. Dodaje da je ovaj problem postao uobičajena stvar da se o tome više i ne priča.
"Nema nikakvih olakšica, a trebalo bi da ih imamo. Putovao sam za Japan preko Beča i morao sam imati dvije šengenske vize za ulaz i izlaz umjesto da mi daju jednu na sedam dana koliko traje skup u Japanu. Imao sam neugodnih iskustava i u Italiji. To je diskriminirajuće i krajnje maltretiranje. Kada odemo u inostranstvo i govorimo o ovom problemu sa našim kolegama oni to ne mogu da shvate. Osjećam se kao čovjek kome su oduzeta prava", kaže Loga.
Franjo Petričević, šef Sektora za javna dokumenta pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH (VTK BiH), takođe tvrdi da ima problema sa viznim olakšicama.
"Imali smo dva sastanka sa konzulatima, a planiramo održati i treći sastanak naredni mjesec. Na narednom sastanku tražićemo da od privrednika traže manje dokumenata, jer im mi izdajemo dokument koji sadrži sve informacije o firmi. Trenutno u ambasadama od privrednika opet traže iste dokumente, tako da ispada da mi radimo suvišan posao", ističe Petričević.
MEDJUNASLOV: Ovjeravanje pozivnih pisama kod notara
Navodi da velike kompanije imaju sada problem jer su ranije bez problema dobijali vize na godinu dana, a sada im treba više papira i dobijaju kratkotrajne vize. Dodaje da našim privrednicima koji putuju da bi uvezli robu svi rado ovjeravaju dokumente.
"Međutim, nama je u interesu da dokumente dobiju i ljudi koji bi prodali nešto. Ima problema i pokušavamo ih riješiti. Slovenačka ambasada traži da firma koja poziva našu ovjeri pismo kod notara, što je van svakih propisa o viznim olakšicama. U nekim ambasadama dovoljno je da se to pismo proslijedi elektronskom poštom. Dobili smo odgovor da je to njihov interni propis", kaže Petričević.
Zijad Sinanović, šef Sektora za transport i komunikacije pri VTK BiH, smatra da učestale odbijenice za prevoznike postaju simptomatične.
"I kompanije poput 'Centrotrans Eurolinesa BiH', koje imaju veliki broj međunarodnih linija, dobijaju odbijenice za svoje vozače. Nikakvih pozivnih pisama za prevoznike nije smjelo biti, a postoje. Jedino Njemačka i Italija ne traže garantna pisma za prevoznike. I kada dobiju vizu na godinu dana, boravak ne može biti duži od 90 dana. Predstavnici EU su potpisali sporazum, ali očito nemaju način da prenesu sporazum na države članice", kaže Sinanović.
Dodaje da jedino što se implementira je neplaćanje vize koja košta 25 eura.
"Međutim, naši privrednici često kažu da bi platili tu vizu i 100 eura samo da je dobiju kako treba", navodi Sinanović.
I pojedini novinari plaćaju vize
U Udruženju "BH novinari" kažu da je poteškoća bilo samo početkom implementacije Sporazuma o viznim olakšicama u austrijskoj i češkoj ambasadi, jer se nije znalo koji su dokumenti potrebni za vizu.
Borka Rudić, sekretar Udruženja "BH novinari", navodi da su ti problemi brzo riješeni.
"Nismo imali žalbi novinara. Problem je što neki novinari nisu dovoljno upućeni u Sporazum o viznim olakšicama, pa su nailazili na probleme. Ako je neko morao platiti vizu, onda sigurno nije član Udruženja 'BH novinari'. Udruženje 'BH novinari' izdaje dokument na osnovu kojeg se dobija besplatna viza na duži period i bez garantnog pisma. Teškoće su zanemarive i prednost je što je potrebno manje dokumenata, a ako se prvi put dobije kratkotrajna viza onda se sljedeći put dobije na duži period", tvrdi Rudićeva.
Ajid Mršić, novinar iz Sarajeva, ipak smatra da se Sporazum o viznim olakšicama ne implementira u BiH.
"Znam to iz iskustva jer sam ove godine sa grupom novinara išao u Sloveniju. Rekli su mi da moram platiti vizu jer nisam član Udruženja 'BH novinari', a poslije se ispostavilo da drugi novinari, koji takođe nisu članovi ovog udruženja, nisu morali platiti vizu. Postoje dupli standardi, a toga ne bi trebalo biti", naglašava Mršić.
Takođe, kada je nekoliko novinara nazvalo različite ambasade raspitujući se o viznim olakšicama, rekli su im da su potrebni i pozivno pismo, potvrde o zaposlenju, platne liste i svi ostali dokumenti koji su trebali i prije Sporazuma o viznim olakšicama. Međutim, bilo je i onih novinara koji su bez mnogo problema dobili i šengen vize do godinu dana.
Zbog problema uskoro sastanak u Briselu
U Ministarstvu sigurnosti BiH najavljuju da će se zbog problema implementacije Sporazuma o viznim olakšicama predstavnici ovog ministarstva i Evropske komisije sastati u Briselu 11. decembra ove godine.
Bakir Dautbašić, sekretar Ministarstva sigurnosti BiH, kaže da je u ovo ministarstvo stiglo dosta pritužbi građana koji spadaju u kategoriju koja ima pravo na vizne olakšice.
"Najviše problema imaju privrednici i vozači. Idemo u Brisel sa dosta materijala koji dokazuju probleme sa viznim olakšicama. Mi smo već imali dva sastanka sa konzulatima i predstavnicima Evropske komisije, ali i dalje ima problema. Problem je u instrukcijama koje dobijaju ambasade iz svojih zemalja. Ugovor je jasan, ali pojedine zemlje ga implementiraju na svoj način. Nedopustivo je da se vize dobiju na tri dana ili da ne dobiju vize sportske ekipe", naglašava Dautbašić.
Navodi da najviše problema ima s austrijskom ambasadom, dok neke zemlje poput Francuske, Mađarske i skandinavskih zemalja primjenjuju sporazum bez problema.
U MIP BiH tvrde da je sve u redu
U Ministarstvu vanjskih poslova BiH, međutim, tvrde da ne postoje problemi u primjeni ovog sporazuma.
Zoran Perković, pomoćnik ministra vanjskih poslova BiH za međunarodnopravne i konzularne odnose, kaže da je u Ministarstvo vanjskih poslova BiH do sada stigla samo jedna pritužba i da zato u ovom ministarstvu ne vide problem u primjeni Sporazuma o viznim olakšicama.
"Dakle, po broju pritužbi ne bi se reklo da ima nekih problema. U nekoliko navrata ispostavilo se da su u ambasadama imali pravo kada su dali odbijenice jer su papiri bili nepotpuni. Imali smo slučaj dva vozača koji su dobili odbijenice. Dobili su ih zato što su na vizu od 30 dana ušli u EU više nego što su mogli. Svaki slučaj treba gledati odvojeno. Ne znam nijednog biznismena koji se obratio nama", kaže Perković.
Ne treba, dodaje, ni sa naše strane uzimati sve zdravo za gotovo.
"Niko nije dobio vizu na dvije ili pet godina jer još nemamo biometrijske pasoše, što je preduslov za ove vize", objašnjava Perković.
Za razliku od Dautbašića, on tvrdi da je sporazum široko postavljen i da ostavlja prostora da ga zemlje prilagođavaju, a da ne krše sporazum.
"U suštini situacija je da svaka ambasada vizne olakšice primjenjuje na svoj način. U ovom ministarstvu smatramo da ne postoji kršenje Sporazuma o viznim olakšicama", ističe Perković.
Bh. privrednici tvrde da domaće političare ovaj problem ne zanima previše, jer se njih ne tiče s obzirom na to da imaju diplomatske pasoše u džepovima.
Ambasade uglavnom bez odgovora
Iako smo upite o viznim olakšicama uputili ambasadama Austrije, Slovenije, Holandije, Italije, Njemačke i Evropskoj komisiji u BiH, odgovor smo dobili samo iz nekih ambasada.
U njemačkoj ambasadi u Sarajevu tvrde da primjenjuju Sporazum o viznim olakšicama, ali da o pojedinačnim žalbama građana ova ambasada ne iznosi svoj stav medijima.
"Ambasada Republike Slovenije u BiH primjenjuje vizne olakšice sukladno Sporazumu o viznim olakšicama od dana stupanja na snagu istog", kaže Edvard Kopušar, privremeni otpravnik poslova.
U Ambasadi Republike Austrije takođe tvrde da se Sporazum o viznim olakšicama primjenjuje u potpunosti od 1. januara 2008.
"Vizne olakšice se primjenjuju u punom obimu i bez izuzetka. Olakšan postupak izdavanja viza primjenjuje se na temelju odredaba Zakona o policiji za strance u Austriji, Uredbe o provođenju Zakona o policiji za strance i pravila iz Šengenskog ugovora. Za razumijevanje postupka izdavanja viza preporučujemo tekstove zakona na internet stranici www.ris2.bka.gv.at", stoji u saopštenju ove ambasade.
U saopštenju se ističe i da uposlenici ove ambasade imaju upute da u kontaktu sa strankama nastupaju ljubazno i uslužno i da su do sada za rad službenika stizale pozitivne kritike.
"Svakom podnositelju zahtjeva za vizu daje se mogućnost da popuni i preda anketni upitnik o vrednovanju ponašanja šalterskog osoblja. Do sada je ovaj upitnik o ocjenama ponašanja često korišten i pristizale su isključivo pozitivne ocjene", stoji u saopštenju austrijske ambasade u BiH.
Alija Remzo Bakšić, direktor Udruženja poslodavaca BiH, kaže da, međutim, vizne olakšice ne postoje.
"I dalje su potrebna pozivna pisma i izdaju vize na kratak rok. Sve je kao i prije i nikakvih viznih olakšica nema. Režim je isti. Sada je možda i gora situacija jer nam treba više dokumenata. Potreban je dokument od Vanjskotrgovinske komore BiH, kopija radne knjižice i još neke dokumente o poslodavcu, što prije nisu tražili. Privrednici putuju na osnovu pozivnih pisama kao i ranije", navodi Bakšić.