Sigurnost i valjanost opreme koja se koristi u svojstvu ozvučenja, rasvjete i specijalnih efekata na koncertima, u klubovima ili kafićima u BiH nije ni u čijoj nadležnosti.
BiH nema tijelo, inspekciju ili komisiju čija bi nadležnost bila ispitivanje sigurnosti i valjanosti opreme uoči nekog koncerta ili nekog drugog događaja na kojem se koristi rasvjeta i ozvučenja.
Oprema poput lasera kao specijalnih efekta, te rasvjeta i ozvučenje zbog svoje neispravnosti ili pogrešnog pozicioniranja mogu da rezultiraju oštećenjem sluha ili vida posjetilaca tog muzičkog događaja. To nam može potvrditi nedavni tragični slučaj u ruskom gradu Oske, gdje je više ljudi na koncertu izgubilo vid zbog korištenja lasera kao specijalnog efekta.
Oftalmolog Amila Alikadić-Husović kaže da neispravna rasvjeta može izazvati teške posljedice, a najteža je sljepilo.
Oštećenja vida mogu biti postepena
Lakše posljedice su, navodi, istrošenost vida, zamor očiju, nastajanje mrene. Laser je vrsta svjetlosti čije je djelovanje direktno.
"Znamo da se koristi i u dijagnostičke i terapeutske svrhe. Pogotovo je opasno reflektovanje laserskih svjetlosnih zraka, jer u prostoriji gdje se koristi laser ne smije biti pločica i stakala. Ono što se desilo u Rusiji, može se desiti bilo gdje i to je direktno gledanje u svjetlost. Ovdje svi mogu da rade sve bez ikakavih propisa, a zna se gdje se laser može koristiti. Kod nas nema inspekcije koja se bavi time. Problem zemalja koje nisu članice EU je to što nemaju propisa i zakona", kaže Alikadić-Husovićeva, dodajući da nama Evropska unija ne treba zbog ljepšeg, nego zbog sigurnijeg života.
Prema riječima oftalmologa i vitreoretinalnog hirurga Milana Preradovića najveći problem leži u činjenici da ljudi koji su izloženi štetnim uticajima lasera ne primijete odmah promjene na oku i oštećenja vida. Uglavnom su to postepena i neprimjetna oštećenja koja nastaju tokom dužeg perioda izloženosti laserima gdje se problem može ne primijetiti i po godinu dana, a jasno je da je tada problem teško povezati s njegovim uzrokom.
"Zbog toga je neophodno prilikom korištenja lasera poštovati sve propisane norme, ali je takođe neophodno i organizovati neko tijelo koje će vršiti kontrolu ispravnosti i sigurnosti te opreme", ističe doktor Preradović.
Buka direktno oštećuje sluh
Sonja Žarković, audiolog i specijalista otorinolaringologije, ističe da je buka sveprisutan javnozdravstveni i ekološki problem čiji značaj još nije dovoljno ispitan.
"Buka djeluje izravno oštećujući sluh. Kontinuirana izloženost jakoj buci je najčešće profesionalna. U početku su oštećenja u području visokih frekvencija, što se ne mora primijetiti, a kasnije u području govornih frekvencija, pa nastaju teškoće u komuniciranju. Kratkotrajno izlaganje buci visokih intenziteta može uzrokovati trenutnu zaglušenost koja može rezultirati trajnim oštećenjem sluha, djelimičnim ili potpunim oporavkom", upozorava Žarkovićeva.
Tvrdi da su na buku najosjetljivija djeca i generalno mlađe osobe. Kaže da su glavni uzroci koji direktno dovode do problema i oštećenja sluha pucnji (pištolji i petarde), slušanje glasne muzike preko slušalica, elektroakustična pomagala u diskotekama i na koncertima gdje jačina buke često prelazi 100, pa i do 140 decibela, što je granica bola.
Sonja Žarković objašnjava da buka indirektno utiče i na druge organe, na krvotok, probavni i hormonski sistem te dovodi do metaboličkih i endokrinoloških poremećaja. Ističe da naročito utiče na nervni sistem izazivajući zamor, slabiju koncentraciju, razdražljivost, nesanicu, te da smanjuje radnu sposobnost i mogućnost pamćenja.
"Ovo sve ističe važnost prevencije navedenih oštećenja, odnosno potrebu smanjenja izlaganju prekomjernoj buci", dodaje Žarkovićeva.
Nabavljaju lasere sumnjivog kvaliteta
Aleksandar Jovčić, stručnjak za lasere u "Visual Infinityju", kaže da ni Srbija, Crna Gora, BiH i Hrvatska nemaju komisiju koja kontroliše sigurnost i ispravnost te opreme.
"Eventualno tako nešto moglo bi biti organizovano u Sloveniji, jer je ona članica EU, pa je to neophodno. Upravo zbog toga u klubovima su česti laseri sumnjivog kvaliteta, tačnije laseri sa kineskog tržišta, jer je u ovoj situaciji jedini kriterij novac", navodi Jovčić, koji je došao iz Beograda da brine o rasvjeti i specijalnim efektima na "Demofestu" u Banjaluci.
Prema zvaničnim podacima visokokvalitetni laseri su veoma skupi, kreću se od 30.000 do 60.000 evra, dok se laseri sa kineskog tržišta mogu naći i za 500 evra.
"Verujem da vlasnici klubova nemaju nikakvu lošu nameru, jednostavno ova situacija je posledica neinformisanosti. Oni nemaju nikakve informacije o standardima koje moraju da poštuju pri izboru, postavljanju i upravljanju laserom", kaže Jovčić.
Objašnjava da se za skeniranje publike danas koriste gasni i diodni laseri, te da se diodni laseri smatraju novijom tehnologijom. No laser ništa ne znači ako nema i skener koji će raspršiti zrak i razbiti na tačke, te smanjiti štetnost zraka po oko.
Jedno od mnogih pravila koje se moraju poštovati pri instaliranju lasera je i to da je najmanja moguća visina za njagovo postavljenje tri metra.
Jovčić savjetuje izbjegavanje direktnog gledanja u laserski zrak. U slučaju lošeg lasera ugao od 90 stepeni između laserskog zraka i irisa (dio oka) bi bio više nego štetan za vid.
Ukoliko se nešto desi, odgovara licencirana firma
Iz Federalne uprave za inspekcijske poslove kažu da su vlasnici objekata gdje se održavaju koncerti ili muzičke zabave dužni obezbijediti ispravnost i funkcionalnost električnih instalacija na koje se priključuje oprema.
Ističu da je vlasnik opreme dužan da je instalira i koristi "u skladu sa zahtjevima važećih električnih propisa i striktnom primjenom uputstva proizvođača, te u tom smislu odgovara za ispravnost i sigurnost opreme, kao i potrebnu stručnost operatera".
U većini klubova u BiH nerado govore o laserima, a priznaju da rasvjetu i ozvučenje uglavnom povjeravaju DJ-evima.
U banjalučkom klubu "Kruna" kažu da imaju lasere, te da su veoma kvalitetni.
"Svjesni smo snage i moći lasera i ne igramo se s tim. Naši laseri su kupljeni u Italiji i postavljao ih je stručnjak koji se tim poslom bavi dugo godina. S njima sada upravlja takođe neko ko je obučen za to", kaže Zoran Ivanković, menadžer kluba "Kruna".
Oprema u Domu mladih Sarajevo, u kojem se održavaju brojni koncerti, proizvedena je u Italiji. Suad Džindo, direktor centra "Skenderije", kaže da je isporučilac ove opreme zagrebačka licencirana firma "Pro-lux".
"Upravo je firma 'Pro-lux' iz Zagreba i postavila opremu u Domu mladih Sarajevo. I mi imamo sve neophodne ateste kada je u pitanju zakonska regulativa. Ukoliko se nešto desi, odgovara licencirana firma ili proizvođač. Mi smo imali tehnički prijem pri otvaranju dvorane. Obavila ga je komisija opštine Centar. Za svaki uređaj u Domu mladih su nam tražili atest, što smo im i dali. Sve je bilo u redu. Ali kada izdajemo salu u 'Skenderiji' organizator koncerta je taj koji unajmljuje opremu i mi za to ne odgovaramo", kaže Džindo.